Evropski sud za ljudska prava (u daljem tekstu: ESLJP) doneo je dve odluke protiv Srbije koje su objavljene u junu i julu 2025. godine u kojima je konstatovao da se podnete predstavke brišu sa liste predmeta ovog suda zbog neodržavanja kontakta podnosilaca predstavke sa pravnim zastupnikom.
Pre nego što prikažemo ove dve odluke navešćemo relevantne odredbe.
1. Relevantne odredbe
Članom 37. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda propisano je:
“1. Sud u svakoj fazi postupka može odlučiti da izbriše predstavku sa liste predmeta ako se na osnovu okolnosti može zaključiti:
a) da podnosilac predstavke ne namerava da dalje učestvuje u postupku; ili
b) da je stvar rešena; ili
c) da iz svakog drugog razloga koji Sud utvrdi nije više opravdano nastaviti sa ispitivanjem predstavke.
Međutim, Sud nastavlja s ispitivanjem predstavke ako je to potrebno radi poštovanja ljudskih prava ustanovljenih Konvencijom i protokolima uz nju.
2. Sud može odlučiti da predstavku vrati na svoju listu predmeta ako smatra da okolnosti to nalažu.”
Dakle, postoje tri slučaja kada ESLJP može odlučiti da briše predstavku sa liste predmeta kada na osnovu oklonosti konkretnog slučaja zaključi da podnosilac ne namerava više da učestvuje u postupku, kada je stvar koja je predmet postupka rešena ili kada na osnovu drugog razloga jednostavno nije više opravdano da se nastavi sa postupkom.
U svakom slučaju ESLJP ima slobodu da proceni kada postoje okolnosti koje utiču na brisanje predstavke sa spiska, odnosno liste predmeta.
2. Odluke ESLJP
2.1. Odluka po predstavci broj 70923/17 – M.W. protiv Srbije
U ovoj odluci, objavljenoj u “Sl. glasniku RS”, br. 53/2025 od 20. juna 2025. godini, između ostalog, navedeno je sledeće:
“Podnosilac, M.W., rođen je 2001. godine. Njega je zastupao gospodin V. Ilić, advokat iz Beograda.
Pritužba podnosioca na osnovu člana 13. Konvencije, u vezi sa članom 3. iste, u okviru koje je tvrdio da nije imao delotvoran domaći pravni lek na raspolaganju u toku postupka deportacije, i njegove pritužbe na osnovu člana 6. Konvencije, koje se odnose na pravičnost prekršajnog postupka koji je vođen protiv njega, saopštene su Vladi Republike Srbije (u daljem tekstu: „Vlada”).
Služba Sekretara je 10. februara 2025. godine uputila dopis pravnom zastupniku podnosioca tražeći dodatne činjenice u vezi sa predstavkom.
Dana 10. marta 2025. godine, pravni zastupnik podnosioca je obavestio Sud da je poslednji kontakt koji je imao sa podnosiocem predstavke bio pre nekoliko meseci, i da od tada nije ponovo uspostavljen.
Sud ponavlja da pravni zastupnik podnosioca predstavke ne mora samo da dostavi punomoćje ili pismeno ovlašćenje (pravilo 45. stav 3. Poslovnika Suda), već je takođe važno i da se kontakt između podnosioca predstavke i njegovog ili njenog pravnog zastupnika održava tokom celog postupka. Takav kontakt je neophodan da bi se saznalo više o konkretnoj situaciji podnosioca predstavke i da bi se potvrdio stalan interes podnosioca predstavke za ispitivanjem njegove ili njene predstavke (videti V.M. i dr. protiv Belgije [VV], broj 60125/11, stav 35, od 17. novembra 2016. godine).
U predmetnom slučaju, Sud primećuje da podnosilac nije održavao kontakt sa svojim pravnim zastupnikom i da ga nije obavestio o tome gde se nalazi ili da mu obezbedi informacije za ostvarivanje kontakta. Shodno tome, Sud smatra da na osnovu toga može da zaključi da je podnosilac izgubio interes za vođenje postupka i da više ne namerava da nastavi sa postupanjem po svojoj predstavci, u smislu člana 37. stav 1(a) Konvencije (videti V.M. i dr., citiran gore, stav 36.).
U svetlu svega navedenog, i u odsustvu bilo kakvih posebnih okolnosti u vezi sa poštovanjem prava zagarantovanih Konvencijom i Protokolima uz nju, Sud, u skladu sa članom 37. stav 1(a) Konvencije, smatra da više nije opravdano nastaviti sa ispitivanjem predstavke.
Shodno tome, predmet treba biti izbrisan sa liste predmeta.”
2.2. Odluka po predstavkama br. 35246/21 i 36032/21 – Kristijan Krstić i Ksenija Fej Atilano Krstić protiv Srbije i Marko Pavlović protiv Srbije
ESLJP u ovoj odluci, objavljenoj u “Sl. glasniku RS”, br. 59/2025 od 4. jula 2025. godine, navodi:
“Vlada je zatražila od Suda da predstavke izbriše sa liste predmeta usled nedostatka kontakta između podnosilaca i njihovog pravnog zastupnika, kao i zbog toga što dotični nisu podneli zapažanja u pogledu dopuštenosti i osnovanosti predmeta.
Sud ponavlja da je kontakt između podnosioca predstavke i njegovog ili njenog pravnog zastupnika tokom celokupnog trajanja postupka od suštinskog značaja kako bi se saznalo više o konkretnoj situaciji podnosioca predstavke, kao i da bi se potvrdio kontinuirani interes podnosioca predstavke da se nastavi sa ispitivanjem njegove ili njene predstavke. Sud takođe konstatuje da situacija u kojoj je zastupnik podnosioca predstavke izgubio kontakt sa svojim klijentom može zahtevati brisanje predstavke sa spiska prema članu 37. stav 1. Konvencije (videti, među drugim izvorima, N.D. i N.T. protiv Španije [VV], br. 8675/15 i 8697/15, st. 72–73, od 13. februara 2020. godine).
U predmetnom slučaju, punomoćnik podnosilaca je obavestio Sud o gubitku kontakta sa dotičnima. On nije tvrdio da Sud treba da nastavi sa ispitivanjem predstavki (videti, a contrario, V.M. i dr. protiv Belgije (brisanje) [VV], broj 60125/11, stav 32, od 17. novembra 2016. godine).
Imajući u vidu gore navedeno, Sud smatra da više nije opravdano nastaviti sa ispitivanjem predstavki (član 37. stav 1(v) Konvencije). U skladu sa članom 37. stav 1. in fine, Sud ne uviđa bilo kakve posebne okolnosti u pogledu poštovanja ljudskih prava definisanih u okviru Konvencije i njenih Protokola koje bi zahtevale da nastavi sa ispitivanjem predstavki.
S obzirom na gore navedeno, Sud smatra da je prikladno izbrisati predstavke sa spiska predmeta.”
3. Zaključak
Možemo reći da su zaključci iz ove dve odluke sledeći:
Kada podnosilac nije održavao kontakt sa svojim pravnim zastupnikom i nije ga obavestio gde se nalazi, niti je obezbedio informacije za ostvarivanje kontakta, izgubio je interes za vođenje postupka i više ne namerava da nastavi sa postupanjem po svojoj predstavci.
Kako je kontakt između podnosioca predstavke i pravnog zastupnika tokom celokupnog trajanja postupka od suštinskog značaja, gubljenje ovog kontakta, pri čemu zastupnik nije tražio da se nastavi sa ispitivanjem predstavke, dovelo je do brisanja predstavke sa spiska predmeta.
Izvor: Izvod iz propisa preuzet je iz programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a