U “Sl. glasniku RS”, br. 79/2025 od 15.9.2025. objavljen je Pravilnik o načinu i organizaciji obavljanja hitne medicinske pomoći, koji se primenjuje od 23. septembra 2025. god.
Ovim pravilnikom propisuju se način i organizacija obavljanja zdravstvene delatnosti hitne medicinske pomoći na primarnom nivou zdravstvene zaštite u Republici Srbiji.
Delatnost prehospitalne hitne medicinske pomoći pruža se prema stručnoj medicinskoj doktrini i uz upotrebu savremene medicinske opreme i tehnologije. Organizuje se u cilju neprekidnog, urgentnog medicinskog zbrinjavanja odraslih i dece, kojima je zbog akutnog stanja, iznenadnog pogoršanja osnovne bolesti, stradanja ili povrede neposredno ugrožen život, pojedini organ ili delovi tela, odnosno kod kojih bi u kratkom vremenskom intervalu moglo doći do životne ugroženosti, a u cilju maksimalnog skraćenja vremena od nastanka hitnog stanja do konačnog medicinskog zbrinjavanja.
Zdravstvena delatnost prehospitalne hitne medicinske pomoći organizuje se na primarnom nivou zdravstvene zaštite:
– kao delatnost samostalne zdravstvene ustanove u javnoj svojini, zavoda za urgentnu medicinu (u daljem tekstu: zavod);
– u domu zdravlja u javnoj svojini, ukoliko na teritoriji za koju je osnovan ne postoji zdravstvena ustanova u javnoj svojini osnovana za delatnost hitne medicinske pomoći, i to: kroz službu za hitnu medicinsku pomoć, drugi organizacioni oblik u čijoj delatnosti je hitna medicinska pomoć, u okviru redovne delatnosti zdravstvenih radnika i radom u pripravnosti ili dežurne ekipe noću, nedeljom i u dane državnih praznika, u skladu sa zakonom i Planom mreže.
Delatnost hitne medicinske pomoći organizovana je neprekidno tokom 24/7 časova, kroz terenski i ambulantni rad u saradnji sa zdravstvenim ustanovama svih nivoa zdravstvene zaštite.
Pružanje prehospitalne hitne medicinske pomoći u zavodu obavljaju:
1) Zaposleni zdravstveni radnici na prijemu i obradi poziva;
2) Urgentne terenske ekipe za pružanje hitne medicinske pomoći na mestu medicinske hitnosti u sastavu doktor medicine odnosno doktor medicine specijalista, medicinska sestra – tehničar i vozač sanitetskog vozila;
3) Zdravstveni radnici za pružanje hitne medicinske pomoći u ambulanti zavoda u sastavu doktor medicine, odnosno doktor medicine specijalista i medicinska sestra – tehničar;
4) Ekipe za hitan sanitetski prevoz u sastavu doktor medicine, odnosno doktor medicine specijalista, medicinska sestra – tehničar i vozač sanitetskog vozila;
5) Ekipe za sanitetski prevoz koji nije hitan ali je medicinski opravdan, u sastavu medicinska sestra – tehničar i vozač sanitetskog vozila;
6) Vozač za sanitetski prevoz pacijenata na dijalizu, kontrolne preglede, hiperbaričnu komoru, rehabilitacione centre i ustanove višeg nivoa zdravstvene zaštite na i van teritorije grada;
7) Po potrebi ekipa/e za pripravnost u sastavu doktor medicine, odnosno doktor medicine specijalista, medicinska sestra – tehničar i vozač sanitetskog vozila.
Zavod obavlja zdravstvenu delatnost prehospitalne hitne medicinske pomoći na sledeći način:
1) odgovara na pozive građana, vrši prijem i obradu poziva procenom stepena hitnosti u cilju određivanja prioriteta za slanje urgentnih terenskih ekipa, prosleđivanje primljenog poziva na raspodelu i realizaciju, a putem dostupnih informaciono-komunikacionih tehnologija;
2) vrši realizaciju primljenih poziva raspodelom na osnovu stepena hitnosti i vremena prijema poziva upućivanjem urgentnih terenskih ekipa hitne pomoći na mesto medicinske hitnosti, prati kretanje i vrši koordinaciju rada urgentnih ekipa putem GPS sistema za praćenje kretanja vozila;
3) telefonskim putem doktor medicine, odnosno doktor medicine specijalista savetuje pacijente u vezi sa njihovim zdravstvenim stanjem i po potrebi daje uputstva za ukazivanje prve pomoći na mestu medicinske hitnosti do dolaska urgentne terenske ekipe;
4) zbrinjava pacijente prema savremenim stručno medicinskim doktrinama i stepenu hitnosti vršenjem lekarskog pregleda, sprovođenjem dostupne dijagnostike i primenom terapijskih mera u skladu sa postavljenom radnom dijagnozom, upućivanjem pacijenata na dalje indikovano lečenje i eventualni hitan medicinski transport do stacionarne zdravstvene ustanove radi definitivnog zbrinjavanja, uz prethodno obaveštavanje te stacionarne zdravstvene ustanove o dolasku životno ugroženog pacijenta;
5) doktor medicine, odnosno doktor medicine specijalista daje medicinske savete pacijentima u vezi sa njihovim zdravstvenim stanjem na mestu pružanja zdravstvene usluge;
6) prenosi i prevozi životno ugrožene, samostalno teško pokretne i nepokretne pacijente do sanitetskog vozila i do zdravstvenih ustanova na sekundarnom, odnosno tercijarnom nivou zdravstvene zaštite radi definitivnog zbrinjavanja;
7) učestvuje u pružanju zdravstvene zaštite u masovnim nesrećama, prirodnim katastrofama, epidemijama/pandemijama i vanrednim situacijama angažovanjem dodatnih urgentnih terenskih ekipa, dodatnih ekipa za sanitetski prevoz i po potrebi drugih zaposlenih u službama zavoda;
8) sarađuje sa zdravstvenim ustanovama iz Plana mreže zdravstvenih ustanova, teritorijalno nadležnim organima ministarstva nadležnog za unutrašnje poslove, ministarstva nadležnog za poslove odbrane, teritorijalno nadležnim štabom za vanredne situacije, operativnim jedinicama za zaštitu i spasavanje i drugim organima i službama;
9) obavlja sanitetski prevoz pacijenata vršenjem prenosa, prevoza i predaje pacijenata za dalje zbrinjavanje do zdravstvenih ustanova sekundarnog, odnosno tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite na i van teritorije grada, na krajnju medicinsku lokaciju (centre za dijalizu, hiperbaričnu komoru, rehabilitacione centre), kao i po otpustu do mesta prebivališta, odnosno boravišta pacijenta u skladu sa zakonom;
10) obavlja sanitetski prevoz koji je odobren na osnovu ocene od strane Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, na osnovu međunarodnih sporazuma, Budžetskog fonda Ministarstva zdravlja Republike Srbije, ili na zahtev pacijenta u zemlji ili inostranstvu;
11) prati propisane obavezne pokazatelje kvaliteta rada primarne zdravstvene zaštite za hitnu medicinsku pomoć na dnevnom nivou i preduzima mere za njihovo unapređenje;
12) prati i analizira mere sprovođenja hitne medicinske pomoći u okviru svoje teritorijalne nadležnosti i izveštava nadležne institucije;
13) sanitetsko obezbeđivanje javnih skupova i manifestacija, u skladu sa propisima kojima se uređuju oblasti javnog okupljanja i javnog zdravlja;
14) unošenje podataka u medicinsku dokumentaciju, u skladu sa zakonom kojim se uređuje oblast zdravstvene dokumentacije i evidencije u oblasti zdravstva,kao i podzakonskim aktima za sprovođenje ovog zakona;
15) edukuje iz oblasti prehospitalne urgentne medicine zdravstvene radnike u zavodu i van njega i sprovodi obuku iz prve pomoći za nemedicinske kadrove zaposlene u zavodu i van njega.
Upućivanje poziva za pružanje hitne medicinske pomoći i obaveštavanje o događajima koji mogu ukazivati na potrebu za pružanjem hitne medicinske pomoći vrši se pozivanjem jedinstvenog broja za hitne službe u zavodu za teritoriju sa koje se vrši poziv.
Prilikom pozivanja jedinstvenog telefonskog broja veza se uspostavlja sa zdravstvenim radnicima koji obavljaju poslove prijema i obrade poziva.
Tokom razgovora sa pozivaocem neophodni su sledeći podaci:
1) kada su u pitanju pozivi prvog reda hitnosti potrebno je najpre uzeti samo adresu i opštinu, kao i broj telefona pozivaoca;
2) po prosleđivanju poziva prvog stepena hitnosti kao i kod poziva drugog i trećeg stepena hitnosti uzeti sledeće podatke:
– ukoliko su podaci dostupni uzeti ime, prezime pacijenta i godine života;
– glavne tegobe pacijenta, ukoliko je pacijent svestan i može da opiše tegobe, ili podaci o stanju pacijenta, dobijeni od drugog pozivaoca;
– ime i prezime pozivaoca, kontakt telefon i podatak da li je poziv upućen sa javnog mesta;
– adresa pacijenta, odnosno što precizniji podatak gde se nalazi mesto medicinske hitnosti.
Redovi hitnosti poziva pacijenata mogu biti:
1) Prvi red hitnosti – predstavljaju pozivi pacijenata koji su životno ugroženi i kojima je neophodna urgentna medicinska pomoć, a na intervenciju prvog reda hitnosti kreće prva slobodna ekipa bez odlaganja, neposredno po prijemu poziva.
2) Drugi red hitnosti – pozivi pacijenata čiji simptomi ukazuju na poremećaj zdravlja koji mogu da dovedu do ugrožavanja života pacijenta, kao i pacijenti koji boluju od hroničnih bolesti i koji se žale na akutno pogoršanje tegoba vezanih za osnovnu bolest, a na intervenciju drugog reda hitnosti ekipa treba da krene blagovremeno u skladu sa procenom trenutnog stanja pacijenta i u zavisnosti od broja dostupnih ekipa.
3) Treći red hitnosti – pozivi pacijenata čiji simptomi i znaci ukazuju da trenutno nije potrebno angažovanje urgentne ekipe hitne pomoći, doktor medicine, odnosno doktor medicine specijalista koji radi na poslovima prijema i obrade poziva, kada proceni da nije potrebno angažovanje urgentne ekipe, pozivaocu daje odgovarajuća medicinska uputstva i savete, odnosno upućuje pacijenta na izabranog lekara. Takođe, daje uputstvo da se u slučaju pogoršanja tegoba ili pojave novih, ponovo obrate.
Svaki red hitnosti može biti preinačen u viši red hitnosti po nalogu doktora medicine, odnosno doktora medicine specijaliste koji rukovodi prijemom, obradom, raspodelom i realizacijom poziva ekipama.
Do uspostavljanja jedinstvenog broja za sve hitne službe u zavodu i domu zdravlja za teritoriju za koju se vrši poziv iz ovog pravilnika, upućivanje poziva za pružanje hitne medicinske pomoći vršiće se pozivanjem već postojećih telefonskih linija službi za hitnu medicinsku pomoć.
Tekst Pravilnika možete pogledati u pravnoj bazi “Propis Soft“.
Podsećamo, čl. 83. Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Službeni glasnik RS”, br. 25/19, 92/23 – autentično tumačenje i 29/25 – US) je propisano:
“Zavod za urgentnu medicinu je zdravstvena ustanova koja obavlja hitnu medicinsku pomoć na mestu medicinske hitnosti, u Zavodu za urgentnu medicinu, tokom prevoza obolelih i povređenih u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu radi definitivnog zbrinjavanja i lečenja, kao i hitan sanitetski prevoz i prevoz pacijenata na dijalizi.
Zavod za urgentnu medicinu obavlja i sanitetski prevoz koji nije hitan, kada je opravdan i medicinski neophodan, u skladu sa propisima kojima se uređuje obavezno zdravstveno osiguranje.
Zavod za urgentnu medicinu osniva se za teritoriju jedne ili više jedinica lokalne samouprave.
Ministar propisuje način i organizaciju obavljanja zdravstvene delatnosti hitne medicinske pomoći iz stava 1. ovog člana i člana 76. stav 1. ovog zakona.”
Izvor: Izvod iz propisa preuzet je iz programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a.