Na sajtu Narodne skupštine Republike Srbije objavljen je Predlog zakona o akreditaciji, kojim se uređuje akreditacija tela za ocenjivanje usaglašenosti, položaj i rad nacionalnog akreditacionog tela u Republici Srbiji, kao i druga pitanja od značaja za akreditaciju.
Akreditacijom se potvrđuje usaglašenosti za obavljanje aktivnosti:
1) ispitivanja;
2) etaloniranja;
3) sertifikacije proizvoda, procesa i usluga:
4) sertifikacije sistema menadžmenta;
5) sertifikacije osoba:
6) kontrolisanja;
7) ispitivanja osposobljenosti;
8) verifikacije i validacije;
9) proizvodnje referentnih materijala.
Kako se navodi u obrazloženju Predlog azakona o akreditaciji u delu Razlozi za donošenje zakona oblast akreditacije je uređena Zakonom o akreditaciji („Službeni glasnik RS”, br. 73/10 i 47/21, u daljem tekstu: Zakon), kao i podzakonskim aktima donetim na osnovu tog zakona. Ovaj zakon nije u potpunosti usaglašen sa evropskom regulativom u delu koji se odnosi na oblast akreditacije – Uredba Evropskog parlamenta i Saveta broj 765/2008 (u daljem tekstu: Uredba 765/2008) kojom se propisuju zahtevi za akreditaciju i tržišni nadzor u vezi sa trgovanjem proizvodima, koja je važila u vreme njegovog donošenja, a na snazi je i sada. Ovo potkrepljuju i nalazi kolegijalnog ocenjivanja Akreditacionog tela Srbije od strane Evropske akreditacije iz novembra 2021. godine, koji su pokazali da zakon nije usklađen u delu koji se odnosi na način i rad Žalbene komisije Akreditacionog tela Srbije i na odredbe koje se odnose na prekograničnu akreditaciju. Pored potrebe dodatnog usaglašavanja sa pomenutom evropskom uredbom u cilju potpune usaglašenosti, a nakon perioda primene ovog zakona praksa je pokazala da je u cilju efikasnijeg obavljanja poslova iz oblasti akreditacije neophodno izmeniti postojeća zakonska rešenja. S tim u vezi, u cilju daljeg unapređenja oblasti akreditacije u Republici Srbiji i usklađivanja sa pomenutom evropskom regulativom, novim zakonom su preciznije definisani određeni pojmovi koji, pored ostalog, sublimiraju u sebi i aktivnosti koje obavljaju tela za ocenjivanje usaglašenosti za koje Akreditaciono telo Srbije (u daljem takstu: ATS) daje akreditaciju. Preciznim definicijama su se sve eventualne nedoumice oko tumačenja termina otklonile.
U cilju dodatnog usklađivanja sa Uredbom 765/2008 detaljno su propisani i uslovi koje ATS, kao nacionalno akreditaciono telo, mora da ispuni.
Takođe, u interesu privrede i boljeg funkcionisanja ATS ali i u primeni prethodnog propisa se pokazalo kao celishodno redefinisanje rokova za postupak akreditacije, u smislu definisanja realnijih rokova za završetak postupka akreditacije, odnosno postupak obnavljanja akreditacije, imajući u vidu da se veliki broj postupaka nije mogao završiti u prethodno propisanim rokovima. S tim u vezi, rokovi za završetak postupka akreditacije su neznatno produženi. Uveden je i postupak preispitivanja prijave za akreditaciju od strane ATS.
Takođe, u cilju jačanja transparentnosti predlagač je predvideo vođenje javnog registra tela za ocenjivanje usaglašenosti iz oblasti sertifikacije sistema menadžmenta koja posluju u Republici Srbiji sa stranim akreditacijama. S tim u vezi je propisano da Privredna komora Srbije na svojoj internet stranici vodi evidenciju tela za ocenjivanje usaglašenosti iz oblasti sertifikacije sistema menadžmenta koja posluju na teritoriji Republike Srbije, kako bi se pratio njihov rad, a sve u interesu privrede, jačanja transparentnosti i izbegavanja nelojalne konkurencije. Naime, U Republici Srbiji aktivnosti sertifikacije sistema menadžmenta obavljaju domaća sertifikaciona tela i inostrana sertifikaciona tela koja najčešće imaju samo inostranu akreditaciju ili uopšte nemaju akreditaciju.
Inostranom odlukom o akreditaciji tela za ocenjivanje usaglašenosti ponekad nije obuhvaćeno područje Republike Srbije i zbog toga ne postoji mehanizam nadzora nad njihovim radom, ni od strane inostranih tela za akreditaciju, ali ni od strane ATS. Zbog toga rad takvih TOU predstavlja vid nelojalne konkurencije, jer na tržištu mogu ponuditi naizgled povoljnije uslove, a neretko se sertifikacija svodi samo na prodaju dokumentacije i samog sertifikata. Posledica je gubitak poverenja u celokupan sistem sertifikacije sistema menadžmenta.
Inostrana TOU, koja nemaju srpsku akreditaciju usluge najčešće pružaju preko svojih predstavništava ili organizacionih delova od kojih pojedini nisu ni registrovani kao privredni subjekti u Republici Srbiji. U skladu sa važećim EA dokumentom koji se odnosi na politiku prekogranične akreditacije (EA 2/13:2019).
kao i Uredbom 765/2008, od kraja 2014. godine sva TOU akreditovana od strane inostranih akreditacionih tela potpisnika EA MLA sporazuma moraju biti uključena u nacionalni sistem akreditacije, ili mogu poslovati sa inostranom akreditacijom samo u okviru „multi-site” akreditacije (akreditacija koja precizira na kojim teritorijama važi sertifikat o akreditaciji). Predviđenim zakonskim rešenjem vrši se svojevrsna provera statusa akreditacije tela za ocenjivanje usaglašenosti akreditovanog od strane akreditacionog tela druge države.
U praksi se pokazalo da je u ekspertskom smislu potrebno ojačati sastav Komisije za žalbe ATS. Naime, poslednje kolegijalno ocenjivanje, tj. postupak kojim Evropska organizacija za akreditaciju ocenjuje ATS u skladu sa pravilima međunarodnih i evropskih organizacija za akreditaciju pokazalo je da postoji problem u odlučivanju same Komisije za žalbe. Nalazi kolegijalnog ocenjivanja su pokazali neusaglašenost u odlučivanju, pa je prepoznata neophodnost za propisivanjem izmenjenog načina odlučivanja gde ATS po evropskim pravilima za akreditaciju mora da odlučuje na svim nivoima rešavanja po žalbi, te je propisano da direktor ATS odlučuje po žalbi, na osnovu predloga Komisije za žalbe. Takođe, izmenjen je sastav predmetne komisije u smislu jačanja članstva ekspertima za pojedine oblasti ocenjivanja usaglašenosti, i to po jednog eksperta za aktivnosti ispitivanja, etaloniranja, sertifikacije proizvoda, procesa i usluga, sertifikacije sistema menadžmenta, sertifikacije osoba, kontrolisanja, ispitivanja osposobljenosti, validacije i verifikacije, proizvodnje referentnih materijala.
Predlagač je, radi stvaranja uslova za ispunjavanje zahteva za članstvo Republike Srbije u Svetskoj trgovinskoj organizaciji (STO) i EU, prilikom izrade ovog zakona, pored ostalog, uvažio sve zahteve gore pomenute Uredbe br. 765/2008 kojom se propisuju zahtevi za akreditaciju kao i zahteve relevantnog međunarodnog standarda koji se odnosi na ocenjivanje usaglašenosti tj. zahteve za akreditaciona tela koja akredituju tela za ocenjuvanje usaglašenosti.
Imajući u vidu sve gore navedeno, ocenjeno je da samo donošenjem novog zakona mogu biti prevaziđeni uočeni problemi u primeni, naročito ako se uzme u obzir da je više od dve trećine odredbi važećeg zakona potrebno izmeniti kako bi se postigao planirani efekat. Dakle, budući da se rešenja predložena ovim zakonom odnose na materiju koja se nije mogla urediti drugim pravnim aktom, a da su promene u skladu sa razvojem akreditacije u Evropi, preporukama i procedurama međunarodnih organizacija za akreditaciju, kao i potrebama privrede Republike Srbije, predlaže se usvajanje ovog zakona.
Predlogom zakona ne uvodi se novi, niti se menja postojeći administrativni postupak akreditacije, osim u delu koji se odnosi na rok za završetak postupka akreditacije koji je neznatno produžen, kako bi se isti završio u realnom roku, a radi pravne sigurnosti.
Podsećamo, važećim Zakonom o akreditaciji (“Sl. glasnik RS”, broj 73/2010 i 47/2021) uređuje se akreditacija, položaj i rad nacionalnog tela za akreditaciju u Republici Srbiji, kao i druga pitanja od značaja za akreditaciju.
Izvor: Izvod iz Predloga zakona i obrazloženja Predloga zakona preuzet sa sajta Narodne skupštine Republike Srbije (www.parlament.gov.rs)
Izvor: Izvodi iz propisa preuzeti su iz programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a.