Na sajtu Narodne skupštine Republike Srbije objavljen je Predlog zakona o Matičnom registru.
Ovim zakonom se uređuje uspostavljanje Matičnog registra i evidencija koje se vode u Matičnom registru, njihova sadržina i nadležnost za vođenje, način vođenja, vrsta izvoda i uverenja koji se izdaju iz Matičnog registra, razmena i korišćenje podataka, uslovi za obavljanje poslova matičara, nadzor nad primenom propisa i druga pitanja od značaja za uspostavljanje i vođenje Matičnog registra
Matični registar je softversko rešenje, odnosno centralizovana elektronski vođena baza podataka koja sadrži Evidenciju rođenja, zaključenja braka i smrti i Evidenciju o državljanstvu Republike Srbije;
Kako se navodi u obrazloženju Predloga zakona službene evidencije predstavljaju osnov funkcionisanja i uređenja sistema svake države. Bez detaljnih, ali pre svega potpunih i tačnih službenih evidencija, nije moguće na adekvatan način urediti državni sistem. Ovo se posebno odnosi na matične knjige, koje pored uloge registra u kojem se vode podaci o ličnim stanjima građana, imaju i širi značaj u kontekstu razvoja elektronske uprave, jer ova službena evidencija predstavlja osnov za ostvarivanja širokog spektra prava. Upravo zato, neophodno je bilo sagledati stanje u praksi, probleme sa kojima se susreću kako građani tako i matične službe i na osnovu toga utvrditi adekvatan smer i potrebnu reformu kako bi sistem matičnih evidencija u svom punom kapacitetu omogućio državi da dodatno unapredi organizaciju i građanima da ostvare svoja prava na što brži i efikasniji način.
U skladu sa procesom uvođenja informacionih tehnologija u rad javne uprave (e-uprava) izmenama i dopunama Zakona o matičnim knjigama, čija primena je počela 1. januara 2019. godine, doprinelo se povećanju efikasnosti rada, lakšoj dostupnosti, smanjenju troškova, unapređenju blagovremenosti i transparentnosti, što sve ima za cilj oživotvorenje koncepta javne uprave kao servisa građana.
Prema postojećem normativnom okviru, matične knjige, odnosno matična knjiga rođenih, matična knjiga venčanih i matična knjiga umrlih vode se u elektronskom i papirnom obliku. Elektronski oblik matične knjige rođenih, matične knjige venčanih i matične knjige umrlih vodi se u Registru matičnih knjiga, koji predstavlja jedinstvenu bazu podataka o ličnom stanju građana.
I pored toga što su pomenute izmene i dopune normativnog okvira obezbedile jedinstveno elektronsko vođenje matičnih knjiga u Registru matičnih knjiga i dalje imamo koncept odvojenog vođenja tri vrste matičnih knjiga – rođenih, venčanih i umrlih, koje praćene paralelnim vođenjem u papirnom obliku nose rizik da se statusne promene ne ažuriraju blagovremeno u matičnoj knjizi rođenih – koja po pravilu treba da evidentira sve promene (npr. kada matična knjiga rođenih ne dobije odmah informaciju da je zaključen/prestao brak ili nastupila smrt).
Ovo predstavlja rizik ne samo sa aspekta vođenja matičnih knjiga, već i šire, jer je Registar matičnih knjiga resurs iz kojeg drugi organi pribavljaju podatke neophodne za vršenje poslova iz svoje nadležnosti.
Takođe, podaci iz Registra matičnih knjiga preuzimaju se i u Centralni registar 32 stanovništva koji predstavlja jedinstvenu, centralizovanu i pouzdanu državnu bazu podataka koja sadrži tačne i ažurne podatke o stanovništvu Republike Srbije u elektronskom obliku i koja omogućava svim državnim organima i organizacijama, organima i organizacijama autonomne pokrajine i lokalne samouprave, ustanovama, javnim preduzećima, posebnim organima preko kojih se ostvaruje regulatorna funkcija i pravnim i fizičkim licima kojima su poverena javna ovlašćenja da poslove iz svoje nadležnosti obavljaju na pouzdan, ekonomičan i efikasan način, zasnovan na centralizovano obrađenim, tačnim, ažurnim i pouzdanim podacima dobijenim sa jednog mesta – iz Centralnog registra, kao i da se na osnovu podataka iz Centralnog registra obezbede pouzdani podaci u bazama podataka koje organi vode na osnovu drugih propisa.
Pored toga, u perspektivi digitalne ere će papirni oblik vođenja evidencija – svih, pa i matičnih knjiga, biti prevaziđen jer usporava rad, šteti životnoj okolini, opterećuje posao administracije i istovremeno povećava mogućnosti za greške.
U korak sa napretkom savremenih tehnologija, potrebom za ažurnim vođenjem službenih evidencija i rastućim trendom smanjenja kadrovskih kapaciteta bilo je neophodno kreirati novi zakonodavni okvir kao osnov za uspostavljanje novog sistema, koji će biti u mogućnosti da adekvatno odgovori potrebama građana i istovremeno omogućiti dugoročno funkcionisanje rada matičih službi u digitalnom okruženju.
Važećim Zakonom o matičnim knjigama predviđeno je da se o ličnom stanju građana vode tri odvojene matične knjige: matična knjiga rođenih, matična knjiga venčanih i matična knjiga umrlih. Ovaj koncept predstavlja tradiciju koja ima dugu istoriju na ovim prostorima, a i šire.
U uporednom zakonodavstvu evropskih država npr. može se videti nekoliko osnovnih rešenja kada je u pitanju oblik u kome se vode matične knjige. Tako na primer, i Nemačka i Francuska, kao okosnica evropskih pravnih sistema, uređuju vođenje matičnih knjiga i u papirnoj i elektronskoj verziji, a jedan broj zemalja (Austrija, Estonija, Slovenija) samo u elektronskoj verziji. I u ovom pitanju ima kombinovanih rešenja prema kome se matične knjige rođenih i umrlih vode samo u elektronskoj verziji, a matična knjiga venčanih i u papirnoj i u elektronskoj verziji (Hrvatska, Crna Gora). Uzevši u obzir činjenicu potpune digitalizacije matičnih registara, postavlja se pitanje neophodnosti vođenja razdvojenih evidencija za rođene, venčane i umrle.
Brojni razgovori sa matičarima, stručnjacima iz raznih oblasti ukazali su na prednosti sistema u kome bi se svi lični podaci objedinjeno vodili u jedinstvenoj elektronskoj bazi – po principu svi podaci o licu na jednom mestu (rođenje/zaključenje braka/smrt, kao i sve statusne promene) uz proširenje podataka sa podacima o deci. Načelno, u tom objedinjavanju, manifestuju se prednosti koje bi doprinele tačnosti i ujednačenosti evidencija, kao i efikasnijem radu od strane matičnih službi, zatim reorganizacijom rada u okviru samih uprava koje vrše povereni posao vođenja ovih osnovnih službenih evidencija o ličnim stanjima građana, uključujući i kadrovske kapacitete službenika koji su ovlašćeni da ih vode, a u krajnjoj tački i efikasnijem radu na nivou cele države.
Strategija reforme javne uprave u Republici Srbiji za period 2021– 2030. godine definiše nekoliko ključnih ciljeva koji imaju za cilj unapređenje efikasnosti, transparentnosti i odgovornosti u radu javne uprave. Neki od posebnih ciljeva koje ova strategija postavlja odnose se na unapređenje efikasnosti i efektivnosti javne uprave, odnosno pojednostavljenje administrativnih procesa kako bi se omogućilo brže i 33 efikasnije pružanje usluga građanima i privredi. Takođe, jedan od ključnih ciljeva jeste unapređenje digitalnih usluga, stvaranje jedinstvenih platformi za e-upravu, kao i usmeravanje na digitalnu transformaciju kroz primenu novih tehnologija u svim sektorima javne uprave. Neizostavan aspekt strategije je unapređenje ljudskih resursa i profesionalizacija javne uprave kroz osiguranje kvalitetnog i stručnog kadra, putem kontinuiranih obuka i usklađivanja obrazovnih i radnih normi sa potrebama savremenog društva. Ovi ciljevi ukazuju na sveobuhvatan pristup modernizaciji javne uprave, sa naglaskom na efikasnost, transparentnost, odgovornost u svim segmentima javne uprave.
Razlozi za donošenja predloženog zakona su praćenje savremenih, a uz to i potvrđenih tendencija, sa jasnom intencijom da se ova upravna delatnost dodatno osavremeni, olakša, približi građanima, a u isto vreme i da se putem dodatnih pojedinačnih intervencija obezbedi veći nivo zaštite građana od nekih savremenih aspekata ugrožavanja njihove privatnosti.
Jedan od ciljeva predloženog zakona jeste objedinjavanje matičnih knjiga i njihovo vođenje na način koji će u potpunosti odgovarati digitalnom svetu u kome se nalazimo.
Istovremeno, imajući u vidu da je Zakonom o državljanstvu Republike Srbije („Službeni glasnik RS”, br. 135/04, 90/07 i 24/18) propisano da Evidenciju o državljanima Republike Srbije vodi organ nadležan za vođenje matičnih knjiga kao povereni posao, matičari istovremeno sa poverenim poslovima vođenja matičnih knjiga obavljaju i poverene poslove vođenja evidencije o državljanima Republike Srbije, pa se kao logično rešenje prilikom uspostavljanja novog sistema nametnulo da ove dve službene evidencije budu obuhvaćene u okviru jednog softverskog rešenja, odnosno centralizovane baze – Matičnog registra, koji uspostavljaju, održavaju i unapređuju ministarstvo nadležno za poslove uprave u delu koji se odnosi na Evidenciju rođenja, zaključenja braka i smrti i ministarstvo nadležno za unutrašnje poslova u delu koji se odnosi na Evidenciju o državljanstvu Republike Srbije, uz tehničku podršku organa državne uprave u čijoj je nadležnosti projektovanje, usklađivanje, razvoj i funkcionisanje sistema elektronske uprave i informacionih sistema i infrastrukture organa državne uprave. U novom Matičnom registru nalaziće se dve osnovne evidencije – Evidencija rođenja, zaključenja braka i smrti koja će biti uspostavljena od Registra matičnih knjiga i Evidencija o državljanstvu Republike Srbije koja će biti uspostavljena od Evidencije državljana Republike Srbije (pod kojom se podrazumeva činjenica državljanstva koja se vodi u matičnoj knjizi rođenih, knjige državljana Republike Srbije vođene po propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu Zakona o državljanstvu i druge evidencije državljana vođene u Republici Srbiji).
U skladu sa navedenim, neophodno je da se potpuna digitalizacija matičnih knjiga i evidencija izvedu na način i softverskim rešenjima koja će omogućiti nesmetan rad matičnih službi, funkcionisanje razmene podataka i 34 njihovu adekvatnu zaštitu, za šta je potrebno obezbediti kroz normativni okvir donošenjem novog zakona u oblasti matičnih knjiga. Imajući u vidu napred navedeno pristupilo se izradi ovog Predloga zakona o Matičnom registru, a u obrazloženju pojedinačnih odredbi dato je objašnjenje kako i na koji način će funkcionisati novi sistem.
Izvor: izvod iz obrazloženja Predloga zakona preuzet sa sajta Narodne skupštine (www.parlament.gov.rs)
Izvor: Izvod iz propisa preuzet je iz programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a.