Na sajtu Narodne skupštine Republike Srbije objavljen je Predlog zakona o organskoj proizvodnji.
Nako se navodi u obrazloženju Predloga zakona tačnije u Razlozima za donošenje zakona Nacionalnim programom za usvajanje pravnih tekovina Evropske unije usvojenim 21. jula 2022. godine, planirano je donošenje Zakona o organskoj proizvodnji, u cilju usaglašavanja sa Uredbom (EU) broj 848/2018 Evropskog parlamenta i Veća od 30. maja 2018. godine o organskoj proizvodnji i označavanju organskih proizvoda i pratećih propisa EU donetih na osnovu te uredbe.
Republika Srbija je u više strateških i planskih dokumenata, kao jedan od ciljeva definisala povećanje površine pod organskom proizvodnjom, zbog pozitivnog uticaja na životnu sredinu, s obzirom da se radi o proizvodnji koja se zasniva na prirodnim procesima i upotrebi organskih materija. Dosadašnji model razvoja poljoprivrede, orijentisan na rast proizvodnje koji podrazumeva i istovremeni rast potrošnje prirodnih resursa je dugoročno posmatrano neodrživ. Moguća alternativa takvom razvoju poljoprivrede jeste prelazak na održive sisteme poljoprivredne proizvodnje, od kojih je organska poljoprivreda najrašireniji i najpoznatiji oblik.
Organska proizvodnja je sveobuhvatan sistem upravljanja poljoprivrednim gazdinstvima i proizvodnjom hrane, koji kombinuje najbolje prakse u pogledu životne sredine i klime, visokog nivoa biodiverziteta i očuvanja prirodnih resursa, kao i primenu visokih standarda za dobrobit životinja i visokih standarda proizvodnje koji su u skladu sa potražnjom sve većeg broja potrošača za proizvodima proizvedenim korišćenjem prirodnih sastojaka i procesa. S tim u vezi, organska proizvodnja ima dvostruku ulogu u društvu, sa jedne strane da snabdeva tržište koje reaguje na sve veću potražnju potrošača za organskim proizvodima, a sa druge strane da pruža javnosti dostupna dobra koja doprinose zaštiti životne sredine i dobrobiti životinja, kao i ruralnom razvoju.
Zakon o organskoj proizvodnji („Službeni glasnik RSˮ, br. 30/10 i 17/19 – dr. zakon) usvojen je 2010. godine, s tim da je njegova primena počela 2011. godine. Ovaj zakon pripreman je u skladu sa Uredbom Veća (EZ) broj 834/2007 od 28. juna 2007. godine o organskoj proizvodnji i obeležavanju organskih proizvoda, koja zamenjuje Uredbu (EEZ) broj 2092/91. Nakon donošenja novih propisa EU za organsku proizvodnju i stupanja na snagu Uredbe (EU) 2018/848 Evropskog parlamenta i Veća o organskoj proizvodnji i označavanju organskih proizvoda, kao i stavljanju van snage Uredbe Veća (EZ) broj 834/2007, pojavila se potreba da se nacionalno zakonodavstvo u ovoj oblasti potpuno usaglasi sa pravnim tekovinama EU, u cilju daljeg razvoja ovog sektora, kao i obezbeđivanja nesmetanog izvoza organskih proizvoda.
Sektor organske poljoprivrede u Republici Srbiji se poslednjih godina ubrzano razvija, ne samo po površinama koje se koriste za organsku poljoprivredu, već i po broju gazdinstava i ukupnom broju registrovanih subjekata u organskoj proizvodnji.
Organska proizvodnja u Srbiji je najvećim delom izvozno orijentisana.
Nakon izmena propisa u EU i stupanja na snagu Uredbe EU 2018/848 Evropskog parlamenta i Veća o organskoj proizvodnji i označavanju organskih proizvoda, kao i stavljanju van snage Uredbe Veća (EZ) broj 834/2007, evidentne su razlike koje su se pojavile u pravilima proizvodnje i kontrolnom sistemu ova dva zakonodavna okvira, te će se donošenjem novog zakona smanjiti troškovi kontrole vršene od strane kontrolnih tela, jer se neće zahtevati različite kontrolne liste za organske proizvode koji se stavljaju na tržište u Republici Srbiji i za one koji se izvoze.
U skladu sa važećim propisima Evropske unije za organsku proizvodnju način organizovanja grupne proizvodnje pretpeo je značajne izmene. U Srbiji je evidentan mali broj proizvođača koji imaju direktno sklopljen ugovor sa ovlašćenim kontrolnim organizacijama (nosioci sertifikata), nasuprot broju proizvođača koji se kao kooperanti nalaze u okviru grupne proizvodnje gde imaju sklopljen ugovor sa prerađivačem, najčešće sa hladnjačom, tzv. model ugovorene proizvodnje.
U skladu sa propisima EU, ovaj vid sertifikacija neće biti moguć posle 2025. godine u slučaju izvoza na tržišta zemalja članica EU. Novi model grupne proizvodnje zahteva da grupa proizvođača bude pravno lice upisano u Registar privrednih subjekata, ondnosno da ta grupa subjekata bude nosilac sertifikata, a ne prerađivač.
Takođe, propisani su i posebni kriterijumi za kategorije poljoprivrednika koji se mogu pridružiti grupi. Pored pomenute grupne proizvodnje, druga novina je da godišnja kontrola na terenu neće biti obavezna za sve, već će se bazirati na analizi rizika te će se farme/objekti koje spadaju u niskorizične biti kontrolisane i svakih 24 meseca, a ne svake godine. Takođe propisani su minimalni procenti uzimanja uzoraka za grupe proizvođača.
Način organizovanja grupne proizvodnje u skladu sa propisima EU je u potpunoj suprotnosti od načina koji je propisan našim propisima, koji je bio usklađen sa prethodno važećim propisima u EU. S tim u vezi, proizvođači organskih proizvoda namenjenih izvozu imaće problem da usklade način organizacije i ispune uslove koji su različiti po osnovu ova dva zakonodavna okvira. Tačnije, ukoliko subjekti svoju organizaciju poslovanja usklade sa propisima EU da bi mogli da izvoze organske proizvode, u tom slučaju način njihove organizacije biće u suprotnosti sa nacionalnim zakonodavstvom.
Takođe, Evropska komisija je dala instrukciju kontrolnim telima koje rade u trećim zemljama, u koje spada i Republika Srbija, da svoje poslove, odnosno kontrolu i sertifikaciju sa nivoa ekvivalentnosti podignu na nivo jednakosti, što znači da više neće postojati nikakva razlika u sistemu kontrole i sertifikacije između kontrolnih tela u EU i trećim zemljama. Određena pravila koja se tiču prerade organskih proizvoda su takođe izmenjena. Naime, upotreba prirodnih aroma će biti jako ograničena. Prethodnim propisima i u EU i na nacionalnom nivou bile su dozvoljene sve prirodne arome. U skladu sa novim propisima EU u preradi organskih proizvoda mogu da se koriste samo prirodne arome koji potiču iz navedenih sastojaka.
Zakon će imati direktan pozitivan uticaj na pravna lica, tačnije kontrolna tela koja su od strane organa nadležnog za organsku proizvodnju ovlašćena za obavljanje poslova kontrole i sertifikacije u organskoj proizvodnji. Naime izbeći će se duple kontrole u skladu sa dva zakonodavna okvira, nacionalnim i u skladu sa propisima EU. Pored toga, sprečiće se da proizvodnja i organizacija učesnika grupne proizvodnje koji se bave izvozom organskih proizvoda ne bude u saglasnosti sa nacionalnim propisima za organsku proizvodnju u delu koji se odnosi na grupnu sertifikaciju.
Donošenjem novog Zakona o organskoj proizvodnji uspostaviće se efikasniji sistem kontrole, s obzirom da su mnogo detaljnije propisane obaveze i prava svih učesnika u organskoj proizvodnji, te na ovaj način će se obezbediti viši nivo poverenja potrošača u organske proizvode.
Cilj ovog zakona je da se kroz propisivanje opštih i posebnih načela, opštih i posebnih zahteva organske proizvodnje, označavanja i oglašavanja organskih proizvoda, kontrole, sertifikacije, zahteva o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima, nadzora, kao i drugih pitanja od značaja za organsku proizvodnju doprinese povećanju površina pod organskom proizvodnjom, zbog pozitivnog uticaja na životnu sredinu, s obzirom da se radi o proizvodnji koja se zasniva na prirodnim procesima i upotrebi organskih materija.
Podsećamo, važećim Zakonom o organskoj proizvodnji (“Sl. glasnik RS”, broj 30/2010 i 17/2019-dr.zakon) uređuje se proizvodnja poljoprivrednih i drugih proizvoda metodama organske proizvodnje (u daljem tekstu: organska proizvodnja), ciljevi i načela organske proizvodnje, metode organske proizvodnje, kontrola i sertifikacija u organskoj proizvodnji, prerada, obeležavanje, skladištenje, prevoz, promet, uvoz i izvoz organskih proizvoda, kao i druga pitanja od značaja za organsku proizvodnju.
Izvor: Izvod iz obrazloženja Predloga zakona preuzet sa sajta Narodne skupštine Republike Srbije (www.parlament.gov.rs)
Izvor: Izvodi iz propisa preuzeti su iz programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a.