Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, Zaštitnik građana podseća da ovaj datum nije samo prilika da javno govorimo o ugroženim pravima i položaju najranjivijih grupa, već i trenutak da se zapitamo – da li kao društvo činimo dovoljno svakog dana u godini? Iako je 10. decembar simbolički važan, suština poštovanja ljudskih prava leži u kontinuiranoj, upornoj i svakodnevnoj primeni principa pravičnosti, jednakosti i dostojanstva.
Zaštitnik građana ističe da ljudska prava moraju biti shvaćena kao temelj demokratije i najviša vrednost svakog društva.
„Na Dan ljudskih prava svi glasno govorimo o ugroženim osnovnim pravima, ali je pravo pitanje – šta radimo svih ostalih 364 dana? Ljudska prava nisu svečane reči, već obaveza prema svakom čoveku, u svakom trenutku. Na to država mora da odgovori snažno, jasno i delotvorno“, poručio je Zaštitnik građana.
On naglašava da su ljudska prava neprikosnovena, neotuđiva i nedeljiva, te da pravo na život, na zdravlje, na slobodu, kao i pravo na obrazovanje, zdravstvenu i socijalnu zaštitu, zaposlenje i zdravu životnu sredinu, čine osnov za dostojanstven i ispunjen život.
Podsećamo na odredbe Ustava Republike Srbije (“Sl. glasnik RS”, broj 98/2006, 115/2021-Amandmani i 16/2022), kojim su garantovana ljudska prava i slobode u čl. 23. stoji:
„Dostojanstvo i slobodan razvoj ličnosti
Član 23.
Ljudsko dostojanstvo je neprikosnoveno i svi su dužni da ga poštuju i štite.
Svako ima pravo na slobodan razvoj ličnosti, ako time ne krši prava drugih zajemčena Ustavom.“
„Dostojanstvo čoveka mora biti polazište i krajnja granica svakog delovanja javne vlasti. Naš zadatak kao institucije jeste da u svakom pojedinačnom slučaju štitimo prava građana, ali i da uporno ukazujemo na slabosti sistema. Samo sistemske promene mogu sprečiti ponovljena kršenja i izgraditi institucije koje su efikasne, transparentne i odgovorne“, istakao je on.
U 2025. godini, u kojoj se obeležava 77 godina od usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, Zaštitnik građana posebno podseća na obavezu države da obezbedi puno poštovanje načela jednakosti, zabrane diskriminacije i pristupa pravima za sve građane. Zaštitinik građana naglašava da se građani instituciji najčešće žale na povredu imovinskih, ekonomskih i socijalnih prava, što ukazuje na potrebu da država jača mehanizme podrške najugroženijima.
„I dalje smo svedoci nasilja, netolerancije i diskriminacije. To je problem koji se ne rešava samo kaznenom politikom, već jačanjem institucija, obrazovanjem i stvaranjem atmosfere u kojoj je svaki čovek jednako vredan. Naša dužnost je da štitimo najslabije, jer je mera demokratije upravo odnos prema onima čiji se glas slabo čuje“, naglasio je Zaštitinik građana
Institucija Zaštitnika građana tokom godine posebno je ukazivala na potrebu jačanja zaštite dece, mladih, starijih osoba, osoba sa invaliditetom, izbeglica i migranata, kao i žrtava nasilja i diskriminacije. U brojnim postupcima kontrole rada organa uprave, institucija je podsećala da „zaštita ljudskih prava mora biti zasnovana na blagovremenom reagovanju, međusobnoj saradnji institucija i poštovanju najviših standarda“.
„Samo društvo koje poštuje različitosti, štiti najranjivije i gradi institucije dostupne svim građanima može se nazvati istinski demokratskim. Ovaj dan nas obavezuje da nastavimo da jačamo mehanizme zaštite, da učimo iz grešaka i da se oslanjamo na međunarodne standarde u oblasti ljudskih prava“, poručio je on.
Zaštitnik građana će i u narednom periodu nastaviti da unapređuje saradnju sa državnim organima, podiže svest građana o njihovim pravima i prati primenu propisa, kako bi se u Republici Srbiji obezbedila puna, delotvorna i trajna zaštita prava i sloboda svakog građanina.
Izvor: sajt Zaštitnika građana (www.ombudsman.rs)
Izvor: Izvodi iz propisa preuzeti su iz programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a.