U praksi privrednih sudova pred stečajnim upravnikom se postavlja pitanje: ”Kako raspodeliti sredstva iz deobne mase stečajnog dužnika, kada je poverilac čije je potraživanje priznato u stečajnom postupku, do deobe (delimične, glavne, naknadne) prestalo da postoji?
U konkretnom slučaju rešenje problema treba tražiti u članu 468. Zakona o privrednim društvima, kojim je predviđeno da društvo prestaje da postoji brisanjem iz registra privrednih subjekata, po osnovu: sprovedenog postupka likvidacije ili prinudne likvidacije u skladu sa ovim zakonom; sprovedenog postupka stečaja u skladu sa zakonom kojim se uređuje stečaj i statusne promene koja ima za posledicu prestanak društva.
Obzirom na ovu zakonsku odredbu u praksi se pojavljuju različite situacije koje možemo svrstati u tri grupe, kada je u pitanju prestanak društva nakon zaključenja postupka likvidacije i stečaja:
1) privredno društvo je brisano iz registra privrednih subjekata nakon zaključenja likvidacionog postupka,
2) privredno društvo je brisano iz registra privrednih subjekata nakon zaključenja stečajnog postupka sprovedenog po opštim odredbama Zakona o stečaju, i
3) privredno društvo je brisano iz registra privrednih subjekata nakon sprovedenog tzv. ”automatskog stečaja”.
(1)
Kada je poverilac stečajnog dužnika, privredno društvo brisano iz registra privrednih subjekata, nakon što je zaključen likvidacioni postupak, sredstva iz deobne mase stečajnog dužnika kao i višak deobne mase, raspodeljuju se članovima likvidiranog privrednog društva, kao likvidacioni ostatak. Likvidacioni ostatak je imovina društva u likvidaciji koja je preostala posle izmirenja svih obaveza društva. To znači, da sredstva namenjena stečajnom poveriocu, koji je brisan iz registra privrednih subjekata, zbog zaključenja postupka likvidacije, imaju karakter likvidacionog ostatka i raspodeljuju se shodno članu 541. Zakona o privrednim društvima, a u skladu sa odlukom o raspodeli likvidacionog ostatka likvidiranog društva.
Ukoliko osnivačkim aktom, odnosno statutom ili jednoglasnom odlukom ortaka, komplementara, odnosno skupštine nije drugačije određeno raspodela likvidacionog ostatka (u ovom slučaju sredstava iz deobne mase i višak deobne mase stečajnog dužnika):
– ortacima, komplementarima i komanditorima i članovima društva s ograničenom odgovornošću, raspodeljuju se istim srazmerno njihovim udelima;
– akcionarima sa preferencijalnim akcijama koji imaju pravo prioriteta u odnosu na likvidacioni ostatak, a nakon njihove isplate akcionarima sa običnim akcijama srazmerno učešću njihovih akcija u ukupnom broju običnih akcija u društvu.
(2)
Kada je u pitanju raspodela deobne mase privrednom društvu – poveriocu stečajnog dužnika nad kojim je zaključen stečajni postupak, koji je sproveden po opštim odredbama Zakona o stečaju, u praksi su se pojavile dve situacije:
a) Stečajni postupak je rešenjem stečajnog suda nad poveriocem stečajnog dužnika pravnosnažno zaključen, a stečajni poverilac nije brisan iz registra privrednih subjekata.
U ovoj situaciji stečajni upravnik stečajnog dužnika će neisplaćena sredstva iz deobne mase, kao i višak deobne mase, preneti tom poveriocu, na njegov tekući račun, jer poverilac kao privredno društvo još uvek postoji, sve dok ne bude brisan iz registra privrednih subjekata.
b) Poverilac stečajnog dužnika je nakon stečajnog postupka sprovedenog po opštim odredbama Zakona o stečaju, brisan iz registra privrednih subjekata.
U ovoj situaciji poverilac je prestao da postoji. Stoga stečajni upravnik stečajnog dužnika ima obavezu da pozove stečajnog upravnika stečajnog poverioca koji je brisan iz registra, da preuzme sredstva iz deobne mase stečajnog dužnika namenjena ovom stečajnom poveriocu. Stečajni upravnik stečajnog poverioca dužan je da sredstva preuzme. Preuzeta sredstva u odnosu na stečajnog poverioca, koji je brisan iz registra po zaključenju stečajnog postupka, imaju status naknadno pronađene imovine.
(3)
U slučaju brisanja stečajnog poverioca stečajnog dužnika iz registra privrednih subjekata nakon sprovedenog tzv. automatskog stečaja (stečajni postupak sproveden po odredbama člana 150 do 154 Zakona o stečaju), sredstva namenjena tom poveriocu će se isplatiti Republici Srbiji, ukoliko rešenje kojim je zaključen stečajni postupak nije izmenjeno shodno članu 61 Zakona o Ustavnom sudu. U protivnom, navedena sredstva će se isplatiti stečajnom poveriocu, obzirom da je isti po sprovedenom postupku iz člana 61. Zakona o Ustavnom sudu brisao pravne posledice pravnosnažnog rešenja donetog na osnovu člana 153. stav 1 Zakona o stečaju, koje su dovele do prestanka privrednog društva.
Autor: Jasminka Obućina,
Sudija Privrednog suda u Užicu