Ustaljena je praksa u srpskom pravnom sistemu da se često vrše izmene i dopune važnih zakona.
Do sada je Zakon o javnom beležništvu, u vrlo kratkom roku, šest puta menjan. Tako je Zakon o javnom beležništvu, odnedavo izmenjen i dopunjen sa 74 novih članova.
Prema obrazloženju zakonodavca, uspostavljanje javnobeležničkog sistema značajno doprinosi pravnoj sigurnosti građana i subjekata privrednog poslovanja, pri čemu je redefinisanje organizaciono-tehničkog aspekta javno-beležničke službe, nadzora nad obavljanjem delatnosti i disciplinske odgovornosti, ključno za poboljšanje kvaliteta rada nosilaca ove relativno nove pravosudne profesije.
Nakon jednogodišnje primene Zakona o javnom beležništvu, uočene su određene nepreciznosti i protivrečnosti u njegovim odredbama, ali i pravne praznine koje su uglavnom takve da ne ostavljaju prostora za iznalaženje bilo kakvog rešenja u određenim situacijama.
Pored potrebe korigovanja određenih normi radi jasnije normativne tehnike i izbegavanja nedoumica u tumačenju, otklanjanja protivrečnosti i popunjavanja praznina, intervencije su, pored ostalog, nužne i u cilju sprečavanja odugovlačenja postupka u određenim segmentima javnobeležničke delatnosti, kako bi se obezbedilo brže i efikasnije ostvarivanje prava stranaka. Takođe, pojedine odredbe važećeg zakona nisu oživotvorene u praksi, pa se postavilo pitanje njihove svrsishodnosti (za njih i nema izgleda da će se u budućnosti primenjivati, kao što je, primera radi, obaveza sačinjavanja određenih akata u obliku javnobeležničkog zapisnika itd.).
I kraju, potrebu izmene važećeg zakona nužno nameće i Akcioni plan za sprovođenje Nacionalne strategije reforme pravosuđa za period 2013 – 2018, prema kojem je dalje unapređenje normativnog okvira neophodno na putu uspostavljanja efikasnog i održivog javnobeležničkog sistema.
Jezik i pismo nacionalne manjine
U članu 18. važećeg zakona izbrisan je deo stava 3. koji se odnosi na obaveznu sadržinu isprave u slučaju kada istu sačinjava javni beležnik sa službenim sedištem na području jedinice lokalne samouprave u kojoj je, pored srpskog jezika i pisma, u službenoj upotrebi i jezik i pismo nacionalne manjine. Naime, s obzirom na to da se odredbe kojima se obezbeđuje neposredna primena zajamčenih prava nacionalnih manjina prožimaju kroz ceo zakon, to je strankama u predmetnim područjima i priznato pravo da optiraju između sačinjavanja isprave na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, jeziku i pismu nacionalne manjine ili, pak, na oba jezika i pisma. Ukoliko u jednom od tri navedna slučaja, stranke, odnosno drugi učesnici u postupku ne razumeju jezik na kojem je isprava sačinjena, to važeći zakon propisuje da isprava mora sadržati klauzulu potpisanu od strane stranaka u kojoj one potvrđuju da im sadržina isprave u celosti prevedena i prevod dostavljen u pisanoj formi. Iz obavezne sadržine klauzule proizlazi dvostruka obaveza za javnog beležnika, a to je da ispravu stranci najpre prevede, bilo samostalno bilo preko sudskog prevodioca, te da potom prevod izradi i isti stranci dostavi u pisanoj formi. Kako se suštinski ispunjenjem prve obaveze u potpunosti obezbeđuje pravo stranaka na izbornu upotrebu jezika i pisma, to je potonja obaveza javnog beležnika ocenjena kao suvišna i samo odugovlači postupak.
Sadržina štambilja
U članu 19. važećeg zakona je pored gramatičko – jezičke korekcije nepravilne upotrebe infinitiva glagola sadržati, dodat je posebni stav koji uređuje sadržinu štambilja. Ovo zbog toga, što je važećim zakonom određena istovetna sadržina pečata i štambilja, na koji način je prenebregnuta činjenica njihove različite prirode i namene iz kojih nužno proizlazi i njihova različita sadržina.
Dalje izmene u članu 19. važećeg zakona tiču se najpre unošenja množine reči „pečat”, s obzirom na to da isti može postojati u tri oblika jedan za mastilo, drugi kao suvi žig i vosak. Uređivanje sadržine štambilja u posebnom stavu člana zakona, kao što je gore navedeno, uslovilo je brisanje reči štambilj u pojedinim stavovima ovog člana, pri čemu je dodat poslednji stav kojim je propisano da se postupak evidentiranja, upotrebe i čuvanja pečata bliže uređuje Javnobeležničkim poslovnikom.
U vezi sa pitanjem obavljanja poslova izvan javnobeležničke kancelarije odnosno izvan službenog sedišta važeći zakon sadrži dve odredbe. Prvu, koja propisuje načelnu zabranu obavljanja javnobeležničke delatnosti odnosno prijema stranaka izvan javnobeležničke kancelarije, i drugu prema kojoj Komora može izuzetno dozvoliti javnom beležniku da povremeno obavlja poslove i izvan svog službenog sedišta, ako to zahtevaju objektivne potrebe stanovništva. Kako je Javnobeležničkim poslovnikom propisan način na koji javni beležnik u službenim knjigama evidentira obavljenu službenu radnju izvan javnobeležničke kancelarije, to je u članu 20. važećeg zakona uneta posebna odredba, upućujućeg karaktera, prema kojoj se obavljanje službenih radnji izvan službenog sedišta i javnobeležničke kancelarije bliže uređuje Javnobeležničkim poslovnikom.
S obzirom na to da je jedan od kumulativno postavljenih uslova za imenovanje javnog beležnika, da ima ili da može dokazati da će obezbediti odgovarajuće prostorije i opremu za obavljanje delatnosti javnog beležnika, to je član 22. važećeg zakona koji reguliše početak obavljanja delatnosti, dopunjen stavom prema kojem pre određivanja datuma početka obavljanja delatnosti javnog beležnika, ministarstvo proverava da ispunjenost ovog uslova. Ovo zbog toga, što je obezbeđenost odgovarajućih prostorno – tehničkih uslova pretpostavka nesmetanog obavljanja delatnosti, koju treba nesporno neposredno utvrditi.
Pomeranje starosne granice
Uvažavajući mišljenja nosilaca javnobeležničke profesije u vezi sa jednim od alternativno propisanih slučajeva prestanka delatnosti, to je u članu 24. stav 1. tačka 2. važećeg zakona starosna granica sa 65 pomerena na 67 godina.
Nedostojnost
Jedan od propisanih razloga za nedostojnost je i raniji prestanak statusa određenih subjekata jabnobeležničke službe, advokata i nosilaca pravosudnih funkcija, no sada je izmenama u ovom delu unesena i profesija izvršitelja.
Postupak imenovanja – raspisivanje i objavljivanje konkursa
Rok za podnošenje prijave na konkurs za imenovanje javnog beležnika skraćen je sa najmanje 30 dana na 15 dana i počinje da se računa od objavljivanja konkursa u „Službenom glasniku Republike Srbije”.
Zakletva
Polaganje zakletve je izraz konkretizacije poverenog javnog ovlašćenja javnom beležniku kao pojedincu, te je neopravdano nepodvrgavanje ovoj svečanoj formi sankcionisano potiranjem sprovedenog imenovanja, u smislu propisane zakonske pretpostavke prema kojoj će se smatrati da lice koje ne položi zakletvu ili se neopravdano ne odazove polaganju, nije ni imenovano za javnog beležnika. Navedeno podrazumeva da važeći zakon ostavlja prostora za eventualni ostanak upražnjenog, odnosno nepopunjenog mesta u slučaju kada imenovani javni beležnik, u roku propisanom odredbom člana 30. stav 4, ne položi zakletvu. Kako bi se izbegle ovakve situacije, koje mogu dovesti do nepopunjavanja broja utvrđenih javnobeležničkih mesta, što otežava uspostavljanje javnobeležničkog sistema u punom kapacitetu, ali i opterećuje rad sudova koji obavljaju javnobeležničku delatnost u područjima u kojima nisu imenovani javni beležnici, to je novim stavom predmetnog člana propisana fakultativna mogućnost prema kojoj ministar pravde, imenovanjem drugog kandidata koji ispunjava zakonske uslove, može otkloniti nastupanje eventualnih negativnih posledica.
Sadržina Imenika
Nakon člana 30. važećeg zakona dodat je novi član 30a koji reguliše sadržinu imenika javnih beležnika, s obzirom na to da važeći zakon u ovom delu uređuje niz pitanja počev od nadležnog organa za vođenje imenika, preko izrečenih kazni koje se u imenik upisuju i brisanja istih, pretpostavke ponovnog upisa po isteku kazne privremenog oduzimanja prava na obavljanje delatnosti, pa sve do do ponovnog upisa u imenik nakon proteka dilatornog roka u slučaju izrečene disciplinske kazne oduzimanja prava na obavljanje javnobeležničke delatnosti, ali ipak ne sadrži odredbu o sadržini imenika. U skladu sa ustavnom odredbom da se prikupljanje, držanje, obrada i korišenje podataka o ličnosti propisuje zakonom, propisivanjem sadržine imenika ispunjena je i ova obaveza.
Razrešenje
Kako je u važećem zakonu isti osnov propisan i kao teža disciplinska povreda odnosno disciplinski prestup i kao razlog za razrešenje, to je neučestvovanje javnog beležnika u stručnom usavršavanju propisanom od strane Komore izbrisano kod takstativno navedenih razloga za razrešenje.
Potreba za javnobeležničkim pripravnicima, pripravnički staž i poslovi koje obavlja javnobeležnički pripravnik
U delu Zakona koji uređuje pitanja koji se tiču javnobeležničkih pripravnika kao subjekata javnobeležničke službe, izvršena je tehnička redakcija kod odredaba o prijavljivanju potrebe za ovom vrstom kadra, pri čemu je odredba o krugu poslova koje isti mogu obavljati u dve tačke dopunjena, kako bi bila kompatibilna za Zakonom o vanparničnom postupku („Službeni glasnik SRS”, br. 25/82 i 48/88 i „Službeni glasnik RS”, br. 46/95 – dr. zakon, 18/05 – dr. zakon, 85/12, 45/13 – dr. zakon, 55/14 i 6/15) i Zakonom o overavanju potpisa, rukopisa i prepisa „Službeni glasnik RS”, br. 93/14 i 22/15). Takođe je, s obzirom na propisanu deliktnu odgovornost javnog beležnika, izbrisan deo prema kojem javnobeležnički pripravnik taksativno navedene poslove obavlja pod nadzorom javnog beležnika.
Javnobeležnički saradnik
Važeće rešenje predviđa šest kategorija subjekata javnobeležničke službe i to javnobeležničke pripravnike o kojima je bilo reči, zatim javnobeležničke pomoćnike, zamenike, vršioca dužnosti, samog javnog beležnika kao noseću figuru, i na kraju administrativno – tehničko osoblje. Imajući u vidu uslove za sticanje statusa i delokrug svakog od navedenih subjekata, jasna je intencija zakonodavca da se ova služba ustroji sa gradacijskom hijerahijom, a sve kako bi se kontinuiranim obavljanjem posla i sticanjem potrebnog iskustva i znanja ovi subjekti, izuzev zamenika, vršioca dužnosti i administrativnotehničkog osoblja, osposobili za samostalno obavljanje javnobeležničke delatnosti kroz budući eventualni status javnog beležnika kao pojedinca kojem je povereno javno ovlašćenje. Međutim, postavlja se pitanje u kom statusu kod javnog beležnika posao mogu obavljati lica koja su navršila pripravnički staž, a nemaju tendenciju daljeg napredovanja kroz utvrđenu hijerahiju do eventualnog statusa javnog beležnika. Važeći zakon ne daje odgovor na ovo pitanje, u pitanju je dakle pravna praznina. Navedeno se predlogom zakona ispravlja i odredbom člana 36a uvodi se nova kategorija subjekata pod nazivom javnobeležnički saradnici.
Početak obavljanja posla javnobeležničkog pomoćnika, poslovi koje obavlja javnobeležnički pomoćnik,poslovi koje obavlja javnobeležnički zamenik, dopune navođenjem novog subjekta javnobeležničke službe
Na kraju radi obezbeđivanja kontinuiteta u radu javnobeležničkih pomoćnika, analogno odrebi koja važi za javnobeležničke pripravnike u slučaju prestanka rada kod jednog beležnika, to je član 41. važećeg zakona dopunjen novim stavom koji reguliše nastavak obavljanja posla kod drugog javnog beležnika, u slučaju prestanka rada kod prethodnog. Stav 3. člana 42. važećeg zakona je izbrisan, jer je ova dodatna aktivnost javnog beležnika suvišna i nema suštinski značaj, takođe izbrisan je i stav 2. člana 48. važećeg zakona jer, pravno – tehnički gledano, predstavlja nepotrebno preciziranje pravnog standarda „za račun“ koje opterećuje zakonski tekst. Naime, u stavu 1. istog člana propisano je da javnobeležnički zamenik vodi kancelariju za račun odsutnog javnog beležnika što je dovoljna odrednica koja konzumira izbrisani stav 2. Svi članovi su kod navođenja subjekata javnobeležničke službe dopunjeni navođenjem javnobeležničkog saradnika.
Uskraćivanje preduzimanja radnji
Radi pružanja dodatnih garantija u vezi sa obezbeđivanjem zakonitosti u obavljanju javnobeležničke delatosti, predlog zakona u članu 53. važećeg zakona proširuje slučajeve u kojima je javni beležnik dužan da odbije obavljanje tražene službene radnje. Navedeno se postiže na način kojim se postojeći član koji reguliše uskraćivanje preduzmanja radnji, sistematski i jezički uređuje, pri čemu se ranije ovlašćenje javnog beležnika da uskrati obavljanje radnje koja je prema zakonu nedopuštena, a za koju sumnja da je stranka preduzima prividno ili da bi izbegla zakonske obaveze odnosno da bi protivpravno oštetila treće lice, derogira i pretvara u obavezu odbijanja obavljanja tražene radnje u slučaju ispunjenosti ovih uslova. Naime, ovakva vrsta arbitrernosti u pogledu manjkavosti koje i te kako mogu uticati na rušljivost, odnosno ništavost pravnog posla, je nedopuštena, i u praksi dovodi do nelojalne konkurencije među javnim beležnicima. Pored redefinisanja postojećih osnova za uskraćivanje obavljanja radnji, na gore navedeni način, u članu 53. važećeg zakona je dodata i posebna tačka prema kojoj obaveznost uskraćivanja radnje važi i u slučaju sumnje u postojanje ozbiljne i slobodne volje stranke za zaključenje određenog posla. Ovo zbog toga što je javni beležnik, prilikom sačinjavanja javnobeležničkih isprava, dužan da ispita i utvrdi postojanje stvarne, slobodne i ozbiljne volje za preduzimanje pravnog posla kod stranaka, te kada istu nije moguće nesporno utvrditi, to i nema svrhe upuštati se u dalji rad.
Izuzeće javnog beležnika,dužnost čuvanja javnobeležničke tajne i naknada štete
Dalje je kod propisivanja apsolutnih razloga za izuzeće, u tački 4. stava 1. člana 54. važećeg zakona preciznije jezički uređen jedan od osnova, isto važi i za brisanje reči u stavu 3. člana 57. važećeg zakona U članu 58. stav 2. važećeg zakona, propisana deliktna odgovornost javnog beležnika, koja po svojoj prirodi predstavlja odgovornost za drugog prema opštim pravilima o prouzrokovanju štete, proširena je i na javnobeležničkog saradnika kao novog subjekta javnobeležničke delatnosti.
Određivanje pritvora
Prema važećem rešenju javni beležnik uživa imunitet nepovredivosti odnosno procesno – pravni imunitet koji se ogleda u zabrani određivanja pritvora u krivičnom postupku koji je protiv njega pokrenut zbog sumnje da je učinio krivično delo u vezi sa obavljanjem delatnosti, bez prethodne dozvole veća višeg suda na čijem području se vodi postupak. Kako je ova vrsta zaštite neopravdano propisana, to se od iste ovim predlogom zakona odustalo.
Prazna mesta i oznake brojeva, ispravljanje i dopunjavanje, ispravljanje javnobeležničke isprave nakon izdavanja, potpisivanje i overa i potpisivanje i overa isprave koja se sastoji od više stranica
U delu zakona u kojem se uređuje oblik javnobeležničke isprave, izvršene su određene dopune kod izuzetka od pravila da se brojevi ispisuju slovima, dok su pravila oko ispravljanja i dopunjavanja javnobeležničke isprave razdvojena u dva člana, prvi koji reguliše ispravljanje i dopunjavanje prilikom izrade isprave i drugi koji reguliše ispravljanje i dopunjavanje nakon izdavanja isprave. Prema važećem rešenju ovo pitanje je jednoobrazno uređeno, bez pravljenja razlike oko momenta unošenja ispravki odnosno dopuna. U praksi primera radi javnobeležnički zapis redovno sadrži ovlašćenje prema kojem javni beležnici u svakom trenutku mogu otkloniti očigledne greške u pisanju i računjanju, kao i druge netačnosti odnosno nelogičnosti, na način kojim se ne dira u suštinu zapisa. Sada je propisivanjem pravila za ispravke i dopune isprave nakon izrade iste, suštinski izvršeno upodobljavanje faktičkog stanja pravnom, uz dodatno preciziranje da javnom beležniku u ovom slučaju ne pripada nagrada i naknada za troškove. Dalje dopune odredbe o povezivanju stranica unete su radi usaglašavanja sa uvođenjem pečatnog voska u materijalno-pravnim odredbama ovog Zakona, a izmene i dopune odredbi o potpisivanju isprave, radi preciznijeg uređenja tehničke obrade iste. Poslednji stav člana 68. važećeg zakona se ovim predlogom zakona briše i to sa razloga što su uslovi koje pozvani svedoci u postupku moraju ispunjavati određeni Zakonom o vanparničnom postupku („Službeni glasnik SRS”, br. 25/82 i 48/88 i „Službeni glasnik RS”, br. 46/95 – dr. zakon, 18/05 – dr. zakon, 85/12, 45/13 – dr. zakon, 55/14 i 6/15), odnosno Zakonom o overavanju potpisa, rukopisa i prepisa („Službeni glasnik RS”, br. 93/14 i 22/15).
Sadržina javnobeležničkog zapisa i izvršnost javnobeležničkog zapisa
U delu sadržine javnobeležničkog zapisa, čas sačinjavanja postaje podatak bez kojeg zapis ne može imati svojstvo niti pravno dejstvo javne isprave, što otklanja nedostatak sadašnjeg rešenja prema kojem se čas sačinjavanja unosi u zapis ukoliko takav podatak ima pravni značaj. Ovakvoj izmeni se pribeglo imajući u vidu opšte pravilo u važenju propisa, a time i pravnih poslova, prema kojem kasnije sačinjeni pravni posao derogira raniji. U članu 85. stav 5. važećeg zakona javnobeležnički zapisnik je uvršten u krug javnobeležničkih isprava koje mogu steći svojstvo izvršnosti. U istom stavu izbrisana je rečenica prema kojoj nejasnu ili izostalu izjavu obavezanog lica o tome da se na osnovu privatne isprave može, radi ostvarenja dugovane činidbe sprovesti neposredno izvršenje, unosi javni beležnik uz poseban potpis obavezanog lica. Navedeno samo bespotrebno opterećuje i odugovlači postupak potvrđivanja (solemnizacije) privatne isprave kod javnog beležnika, jer se isti efekat postiže poučavanjem stranke o mogućnosti podvrgavanja neposrednom izvršenju odnosno o potrebi korekcije sadržine unete izjave.
Javnobeležnički zapisnici
U članu 86. važećeg zakona propisana su dva akta koja se obavezno sačinjavaju u obliku javnobeležničkog zapisnika, a to su zapisnik sa osnivačke i druge skupštine akcionarskog društva koje ima više od 100 akcionara, kao i zapisnik sa sednice drugog organa akcionarskog društva, kada taj organ, u skladu sa zakonom kojim se uređuju privredna društva i opštim aktom tog društva, odlučuje o pitanjima iz nadležnosti skupštine društva. Nacrtom zakona umesto propisane obaveze uvodi se fakultativna mogućnost sačinjava ovih akata u predmetnom obliku. U konkretnom slučaju trenutno vlada kolizija između Zakona o javnom beležništvu i Zakona o privrednim društvima („Službeni glasnik RS”, br. 36/11, 99/11, 83/14 – dr. zakon i 5/15), koja za posledicu u praksi ima nejednakost u poštovanju ove odrebe od strane predmetnih akcionarskih društava, a koja nejednakost je delimično uzrokovana postupanjem Agencije za privredne registre, kao zakonom ovlašćenog organa za registrovanje akata svih, pa i ove vrste privrednih društava. Naime, od početka primene Zakona o javnom beležništvu do danas, nije izmenjen Zakon o privrednim društima u delu u kojem su sadržana pravila o zapisniku sa sednice skupštine akcionara, te ovaj Zakon ne poznaje javnobeležnički zapisnik kao oblik u kojem se zapisnici sa skupštine akcionarskog društva, koje ima više od 100 akcionara moraju sačinjavati, niti u bilo kom segmentu pravi razliku namećući jači formu akcinarskim društvima sa većim brojem akcinara, već sadrži jednoobrazna pravila, ne računajući ona koja po prirodi stvari posebno važe za otvorena i zatvorena akcionarska društva. S druge strane, odredbom člana 363. Zakona o privrednim društvima („Službeni glasnik RS”, br. 36/11, 99/11, 83/14 – dr. zakon i 5/15), propisana je alternativna obaveza predsednika skupštine akcionarskog društva da sačinjeni zapisnik u određenom roku objavi na internet stranici registra privrednih subjekata, u kom slučaju je Agencija za privredne registre usvajala registracione prijave i na internet stranici objavljivala podnete zapisnike, ne praveći razliku između onih koji su sačinjeni u formi propisanoj Zakonom o javnom beležništvu i onih koji to nisu. Šta više, ovakva praksa registratora je i podstakla većinu obavezanih akcionarskih društava, da odustanu od zakonom propisane forme sačinjavanja zapisnika. Još jedan materijalno – pravni razlog koji opravdava uvođenje fakultativne mogućnosti umesto trenutno propisanog obaveznog obika javnobeležničkog zapisnika, jeste i okolnost da je forma zapisnika potpuno irelevantna u pogledu punovažnosti odluka koje se u zapisnik unose. To posredno proizlazi iz poslednjeg stava člana 363. Zakona o privrednim društvima („Službeni glasnik RS”, br. 36/11, 99/11, 83/14 – dr. zakon i 5/15) prema kojem nepostupanje po pravilima ovog člana koji u celosti reguliše sadržinu, potpisivanje i činjenje vidljivim zapisnika bilo kroz dostavljanje akcionarima, bilo kroz objavljivanje na internet stranici društva ili nadležnog registra, nema uticaja na punovažnost odluka donetih na sednici skupštine, ako se rezultat glasanja i sadržina tih odluka na drugi način može utvrditi.
Druge činjenice, radnje i izjave o kojima se sastavljaju javnobeležnički zapisnici i overa prevoda i Overa odluka organa upravljanja pravnog lica
U ovom delu Zakona izbrisana je još tačka 3. stava 1. člana 88, prema kojoj se u obliku javnobeležničkog zapisnika može sastaviti i zapisnik o popisu i proceni zaostavštine, na osnovu prethodne saglasnosti ostavinskog suda, s obzirom na to da se radi o poverenom poslu od strane nadležnog ostavinskog suda koji je regulisan Zakonom o vanparničnom postupku. Takođe, izvršene su neznatne korekcije u članu 95, a i izbrisan je član 96, jer se do sada nije, a i nema izgleda da će se u budućnosti primeniti.
Ograničenje u poveravanju poslova
Na kraju glave IV prvog dela zakona, u članu 98. povereni poslovi su umesto dosadašnjeg isključivog negativnog određenja kroz ograničenje u obavljanju istih, dodavanjem pozitivne odredbe precizirani u smislu novog deklarativnog stava 1, ali i novog stava 2. prema kojem se uvodi dispozitivni predlog stranke da se postupak poveri javnom beležniku kao i rok u kojem je sud dužan da o takvom predlogu odluči.
Vođenje knjiga, izvornik, otpravak, prepis i overa, prilozi javnobeležničke isprave i izdavanje otpravka i prepisa javnobeležničke isprave
U poslednjoj glavi prvog dela Zakona, unete su određene dopune u pogledu mogućnosti elekronskog vođenja zajedničkog azbučnog imenika stranka (član 104. stav 3.), što će znatno olakšati administrativno-tehnički posao u kancelariji javnog beležnika, a i prezicirane su tri vrste javnobeležničkih isprava koje mogu postojati u obliku izvornika, otpravka i prepisa, dok je poslednjim stavom člana 105. navedeno da javnobeležnički potvrđenja (solemnizovana) isprava može postojati u obliku prepisa. U članu 107. Zakona dodat je stav kojim se navodi da se prilozi čuvaju uz izvornik javnobeležničke isprave.
Kako se u praksi razlikuje broj otpravaka javnobeležničih isprava odnosno primeraka potvrđenih (solemnizovanih) isprava koje se strankama izdaju neposredno po sačinjavanju zapisa, potvrda, zapisnika ili potvrđivanja (solemnizacije) privatnih isprava, to je ovim Nacrtom broj ograničen na po jedan za svaku stranku u postupku.
Prema izmenama člana 109. sada je pored Komore i Ministarstva, umesto netačne široke odrednice „i drugog državnog organa”, naveden samo sud kao treći organ kojem je javni beležnik, radi omogućavanja vršenja nadzora, dužan da izda ili da na uvid prepis isprave koju je dužan da čuva.
Dužnost čuvanja određenih vrsta javnobeležničkih isprava
Kako je rok čuvanja pojedinih javnobeležničkih isprava predugačko postavljen, to je ovim Nacrtom isti sa 30 skraćen na 20 godina, pri čemu je, radi celokupne kontrole i pravnog značaja koje mogu imati, uvedena i obaveza čuvanja prepisa javnobeležničkih overa i javnobeležničkih potvrda, i to u roku od tri godine.
Delokrug poslova
U članu 119. stav 2. važećeg zakona izbrisano je ovlašćenje Komore za odlučivanje po žalbi stranke na odbijanje javnog beležnika da sačini javnobeležničku ispravu, kao jedno od javnih ovlašćenja koja se poveravaju ovom organu, jer je Zakonom kao pravni lek protiv rešenja javnog beležnika kojim odbija da obavi službenu radnju, a što konzumira i odbijanje sačinjavanja isprave, predviđen prigovor, o kojem odlučuje nadležni sud na čijem području se nalazi službeno sedište postupajućeg javnog beležnika.
Skupština Komore i izvršni odbor
U članu 123. stav 2. tačka 2. važećeg zakona proširene su normativne nadležnosti skupštine Komore na donošenje Etičkog kodeksa javnih beležnika, a kako prema ovom predlogu zakona izvršni odbor više ne spada u krug disciplinskih organa, to je u članu 124. važećeg zakona izbrisana sadržina tačke 8. stava 3, umesto koje je uvedena nova nadležnost ovog organa prema kojoj isti donosi program obuke javnih beležnika, po pribavljenom mišljenju ministarstva.
Disciplinska komisija
Ministarstvo pravde će, nakon usvajanja predloga zakona sprovoditi i donositi odluke u drugostepenom disciplinskom postupku, a supsidijarno i u prvostepenom, te je navedeno, pored ostalih koji se tiču vođenja i i nadležnost za postupanje i odlučivanje u disciplinskom postupku, jedan od razloga brisanja stav 1. člana 127. važećeg zakona.
Predstavnici javnobeležničkih pomoćnika i javnobeležničkih pripravnika
I u ovoj glavi su pojedinim članovi zakona dopunjeni pojmom „javnobeležničkog saradnika” kao nove kategorije subjekata javnobeležničke delatnosti.
Dospelost nagrade i naknade troškova
Odredba koja obezbeđuje jaču garanciju isplate nagrade za rad odnosno naknade troškova javnom beležniku, a koja sadrži ovlašćenje prema kojem javni beležnik suštinski može da bira da li će izdati javnobeležničku ispravu stranci koja nije uredno izmirila predmetne obaveze, uneta je u član 136, važećeg zakona jer njena trenutna pozicija u članu 141. važećeg zakona ne odgovara naslovu koji stoji iznad ovog člana.
Javni beležnik kao poverenik
Značajne izmene sa materijalno-finansijskog aspekta izvršene su kod obavljanja poverenih poslova. Naime, prema izmenama javni beležnik kao poverenik određenog državnog organa sam obračunava i od stranka naplaćuje nagradu i troškove za obavljanje poverenog posla, pri čemu se uvodi njegova obaveza da u rešenju kojim odlučuje u poverenom postupku obrazloži odluku o nagradi i troškovima.
Kontrola plaćanja javnobeležničkih taksi, naknada i nagrada
Sadržina člana 141. važećeg zakona je predlogom zakona upodobljena naslovu istog, te je navedeo da Ministarstvo i Komora vrše nadzor javnih beležnika u pogledu obračuna i naplate nagrade i naknade za obavljeni posao.
Ispitna komisija
Određene dopune u članu 146. važećeg zakona unete su radi njegove potpunije sadržine, pri čemu je i sastav ispitne komisije izmenjen u smislu da najmanje jedan od članova mora biti iz reda javnih beležnika. Na ovaj način se pored provere teorijskih znanja, odnosno materijalnih i procesnih zakona, koji su od značaja za obavljanje javnobeležničke delatnosti, akcenat stavlja i na proveru praktičnih znanja.
Evidencija
Član 148. važećeg zakona je dopunjen nedostajućim odredbama o sadržini evidencije lica koja su položila javnobeležnički ispit.
Nadzor ministarstva nad radom javnog beležnika
U daljim odredbama izvršene su najznačajnije izmene važećeg Zakona, a iste se tiču nadzora nad obavljanjem javnobeležničke delatnosti i disciplinske odgovornosti. Uloga nadzornog organa je prema predloženom rešenju podeljena između ministarstva i Komore, u smislu da materijalno-finansijski i organizaciono-tehnički apsekti vršenja javnobeležničke službe podležu nadzoru koji vrši ministarstvo, a stručni aspekti nadzoru koji vrši Komora. Uvodi se redovan i vanredan nadzor Komore, pri čemu su detaljno propisana ovlašćenja oba nadzorna organa.
Disciplinske povrede
U članu 150. važećeg zakona proširen je krug težih disciplinskih povreda odnosno dispciplinskih prestupa, pri čemu i izbrisana tačka 4. stava 3. ovog člana važećeg zakona, s obzirom na to da je isti osnov propisan kao razlog za razrešenje. Takođe, u tački 5. je izbrisana nedorečeno propisan disciplinski prestup koja se tiče nagrade za rad odnosno naknade troškova, te je isti preformulisan i umetnut kao nova tačka 4.
Privremeno udaljenje (suspenzija)
Kod privreneme suspenzije u članu 155. važećeg zakona, izbrisani su razlozi za obavezno udaljenje kao i nadležnost za odlučivanje o navedenom, jer je ovim izmenama u tom smislu propisan novi član u opštem delu. Kako se važećem rešenju ne pravi se razlika između obaveznog i fakultativnog udaljenja u pogledu nadležnosti odlučivanje, to je ovim izmenama nadležnost za odlučivanje o obaveznom udaljenju poverena ministru uz proširen krug razloga koji nalažu donošenje ove odluke. U istom članu posebno je uređeno da žalba na odluku o privremenoj suspenziji nema suspenzivno dejstvo, što omogućava momentalo isključivanje javnog beležnika iz obavljanja delatnosti i sprečava dalje vršenje nepravilnosti.
Disciplinski organi
Radi objektivne i nepristrasne ocene disciplinskih povreda ministarstvo je dopunom člana 156. važećeg zakona predviđeno kao disciplinski organ.
Inicijativa i predlog za pokretanje postupka, pokretanje postupka, postupak po predlogu disciplinskog tužioca i Žalba
U članu 159. važećeg zakona uređeno je pokretanje disciplinskog postupka u smislu ovlašćenja za podnošenje zahteva za utvrđivanje odgovornosti i njegove sadržine, dok je u članu 161. važećeg zakona uređen sam tok postupka.
Predmeti koji se mogu čuvati u depozitu
U ovoj glavi je izvršena samo jedna dopuna i to upućujućeg karaktera, odnosno u prema članu 165. stav 2. važećeg zakona javni beležnik će sada u slučaju kada je predmet depozita novac strane valute postupati u skladu sa propisima kojima se uređuje devizno poslovanje.
Postupanje sa predmetom koji nije preuzet
I u ovoj glavi je takođe izvršena samo jedna dopuna i to ona koja se tiče propisivanja dilatornog roka po čijem proteku na način određen u stavu 2. člana 173. važećeg zakona javni beležnik može postupati sa predmetom koji nije preuzet.
Izvor: Redakcija “Profi Sistema”.