od 2010.

Da li poslodavac ima pravo da zna od čega zaposleni boluje?

Uvodna razmatranja

Pravo na odsustvo sa rada zbog privremene sprečenosti za rad i u vezi sa tim omogućene neknade zarade za taj period u propisanim iznosima su jedno od značajnih civilizacijskih tekovina sa aspekta prava zaposlenih u domenu radnih odnosa.

Međutim i ovo, kao i većina drugih prava, podložno je zloupotrebi od strane zaposlenih. O ovoj temi detaljno sam pisala u okviru teksta Zloupotreba bolovanja, objavljenom u časopisu „Advokatska Kancelarija“, br.91., mart 2022. god.

Poslodavcu je ostavljena zakonom propisana mogućnost kontrole zaposlenih koji su na bolovanju, ali i pored toga, svedoci smo da se poslodavci u praksi koriste najrazličitijim metodama za kontrolu zaposlenih odnosno proveru opravdanosti njihovog bolovanja.

Zbog česte zloupotrebe bolovanja od strane zaposlenih, znatiželje poslodavca ili nekog drugog razloga u praksi se postavilo pitanje da li poslodavac ima pravo da zna šta je razlog privremene sprečenosti za rad zaposlenog, tj. od čega zaposleni boluje? Ovo posebno imajući u vidu da je poslodavcu jedino objektivno važno da zna period trajanja odsustva, ne i razlog.

Relevantne odredbe

U smislu Zakona o zaštiti podataka o ličnosti (“Sl. glasnik RS”, broj 87/2018) podaci o zdravlju su podaci o fizičkom ili mentalnom zdravlju fizičkog lica, uključujući i one o pružanju zdravstvenih usluga, kojima se otkrivaju informacije o njegovom zdravstvenom stanju.

Podatak o ličnosti je svaki podatak koji se odnosi na fizičko lice čiji je identitet određen ili odrediv, neposredno ili posredno, posebno na osnovu oznake identiteta, kao što je ime i identifikacioni broj, podataka o lokaciji, identifikatora u elektronskim komunikacionim mrežama ili jednog, odnosno više obeležja njegovog fizičkog, fiziološkog, genetskog, mentalnog, ekonomskog, kulturnog i društvenog identiteta;

U smislu ovog zakona obrada podataka o ličnosti je svaka radnja ili skup radnji koje se vrše automatizovano ili neautomatizovano sa podacima o ličnosti ili njihovim skupovima, kao što su prikupljanje, beleženje, razvrstavanje, grupisanje, odnosno strukturisanje, pohranjivanje, upodobljavanje ili menjanje, otkrivanje, uvid, upotreba, otkrivanje prenosom, odnosno dostavljanjem, umnožavanje, širenje ili na drugi način činjenje dostupnim, upoređivanje, ograničavanje, brisanje ili uništavanje (u daljem tekstu: obrada);

Pravilnikom o načinu izdavanja i sadržaju potvrde o nastupanju privremene sprečenosti za rad zaposlenog u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju (“Sl. glasnik RS”, broj 1/2002) uređuje se način izdavanja i sadržaj potvrde o nastupanju privremene sprečenosti za rad u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju.

Izveštaj o privremenoj sprečenosti za rad i uput na lekarsku komisiju izdaju se na obrascima čija je sadržina propisana Pravilnikom o obrascima u sistemu zdravstvene zaštite („Sl. glasnik RS“, br. 31/2021)

Članom 9. ovog Pravilnika propisano je:

„Sadržinu obrasca izveštaja o privremenoj sprečenosti za rad čine podaci o:

1) jedinstvenom identifikatoru uputa;

2) matičnom broju zdravstvene ustanove;

3) osiguranom licu, i to:

(1) ime i prezime,

(2) datum rođenja,

(3) pol,

(4) jedinstveni matični broj građana (JMBG),

(5) evidencioni broj za strane državljane,

(6) lični broj osiguranog lica (LBO),

(7) posao koji obavlja,

(8) naziv poslodavca, matični broj i PIB poslodavca kod koga je zaposleno osigurano lice,

(9) adresa stanovanja (mesto, ulica i broj),

4) danima privremene sprečenosti za rad, i to:

(1) prvi dan privremene sprečenosti za rad,

(2) poslednji dan privremene sprečenosti za rad,

(3) ukupan broj radnih dana privremene sprečenosti za rad;

5) vreme koje se uračunava u naknadu zarade, i to:

(1) za privremenu sprečenost za rad u periodu od/do;

(2) za skraćeno radno vreme u periodu od/do;

(3) obavezan rad od (navesti broj časova dnevno),

(4) na stacionarnom lečenju u periodu od/do;

6) uzroku privremene sprečenosti za rad, i to:

(1) bolest,

(2) mera obavezne izolacije,

(3) pratilac,

(4) bolest ili komplikacije u vezi sa održavanjem trudnoće,

(5) davalac organa, ćelija i tkiva,

(6) povreda na radu,

(7) povreda van rada,

(8) profesionalna bolest,

(9) nega deteta do tri godine,

(10) nega deteta preko tri godine,

(11) nega drugog obolelog člana,

(12) nega deteta do 18 godina,

(13) porodiljsko odsustvo;

7) da li je bolest ili povredu prouzrokovalo treće lice (da/ne);

8) da li je recidiv (da/ne);

9) stacionarnom lečenju osiguranog lica, i to:

(1) vreme provedeno na stacionarnom lečenju (od/do),

(2) broj potvrde o stacionarnom lečenju osiguranog lica, odnosno broj otpusne liste;

10) oceni lekarske komisije, i to:

(1) broj lekarske komisije,

(2) datum lekarske komisije;

11) iznosu isplaćene naknade na ime obolelog člana (navesti ime i datum rođenja obolelog člana);

12) napomena za drugog roditelja;

13) mesto i datum sačinjavanja izveštaja;

14) izabranom lekaru, i to:

(1) ime i prezime,

(2) registarski broj,

(3) ID broj;

15) nalogu za isplatu – doznaku, i to:

(1) period isplate od/do za ukupan broj dana u visini od (navesti procenat od osnova za naknadu zarade);

(2) podaci koje popunjava poslodavac, i to:

– neto za isplatu (navesti iznos brojevima i slovima),

– obračun izvršio (ime i prezime),

– kontrolu izvršio(ime i prezime),

– datum;

(3) podaci koje popunjava Republički fond za zdravstveno osiguranje, i to:

– iznos naknade zarade koju treba isplatiti u dinarima,

– obračun proverio (ime i prezime),

– obračun kontrolisao (ime i prezime),

– datum.“

Pravilnikom o načinu i postupku ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja (“Sl. glasnik RS”, broj 10/2010, 18/2010-isp, 46/2010, 52/2010-isp, 80/2010, 60/2011-OUS, 1/2013, 108/2017, 82/2019-dr.propis i 31/2021-dr.propis) bliže se uređuju način i postupak ostvarivanja prava osiguranih lica iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, uslovi i način korišćenja zdravstvene zaštite i drugih prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja kod izabranog lekara, način i postupak slobodnog izbora izabranog lekara, odnosno promene izabranog lekara kao i način dodeljivanja, korišćenja i kontrole jedinstvenog identifikacionog broja lekara.

Nije na odmet pomenuti da se ranije pomenutim Pravilnikom o obrascima u sistemu zdravstvene zaštite, u skladu sa kojim doznake više ne sadrže šifru bolesti, svakako kao jedan od uzroka privremene sprečenosti navodi bolest.

U navedenom smislu izabrani lekar u doznaci kao uzrok privremene sprečenosti za rad navodi „bolest“ ali ne i koja je bolest u pitanju.

Odgovori Poverenika za informacije od javnog značaja

Dijagnoza na doznaci

Ranije je Povereniku za informacije od javnog značaja postavljeno pitanje Da li zaposleni ima pravo da od lekara traži da ne upiše dijagnozu na doznaci koja se dostavlja poslodavcu? U mišljenju Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti br.: 011-00-01672/2015-05 od 18. decembra 2015. god. se, između ostalog navodi:

„Pravilnikom o načinu izdavanja i sadržaju potvrde o nastupanju privremene sprečenosti za rad zaposlenog, u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju („Službeni glasnik RS“, broj 1/02), uređen je način izdavanja i sadržaj potvrde o nastupanju privremene sprečenosti za rad (Obrazac ZOR-H) u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju.

Odredbama Pravilnika o načinu i postupku ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja („Službeni glasnik RS“, br. 10/10, 18/10 – ispr., 46/10, 52/10 – ispr., 80/10, 60/11 – odluka US i 1/13) propisan je obrazac izveštaja o privremenoj sprečenosti za rad (doznaka) – obrazac OZ-6. U oba slučaja, lekar koji je, po propisima o zdravstvenom osiguranju, ovlašćen da ceni privremenu sprečenost za rad, na propisanim obrascima obavezno unosi dijagnozu po šifarniku Međunarodne klasifikacije bolesti.

Međutim, pravni osnov za obradu podataka o zdravstvenom stanju zaposlenog od strane njegovog poslodavca, kao naročito osetljivih podataka o ličnosti, ne mogu biti odredbe pravilnika kao podzakonskog akta, već se ta obrada može zasnivati samo na zakonskom ovlašćenju ili pristanku lica na koje se podaci odnose. Pored toga, da bi ta obrada bila u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti (ZZPL), neophodno je da podaci koji se obrađuju budu potrebni i podesni za ostvarivanje svrhe obrade, što nije slučaj sa podatkom o dijagnozi u potvrdi o nastupanju privremene sprečenosti za rad zaposlenog, jer je poslodavcu dovoljno da zna koliko dugo će zaposleni biti odsutan sa rada da bi mogao planirati neometano odvijanje procesa rada.“

Skrećemo pažnju, a kako je ranije u tekstu i navedeno, u izveštaju o privremenoj sprečenosti za rad se više ne navodi šifra bolesti kao ranije, Već samo osnov privremen sprečenosti za rad odnosno 2bolest“

Obrada podataka zaposlenih radi kontrole korišćenja odsustva

Sa „potrebe“ poslodavca da zna razlog odsustva zaposlenog odnosno od čega zaposleni boluje, lako prelazimo na teren zaštite podataka o ličnosti.

Povereniku za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti je postavljeno pitanje Da li poslodavac može da vrši obradu podataka zaposlenih koji su na bolovanju radi kontrole korišćenja odsustva?

Poverenik u mišljenju br.: 011-00-00317/2015-05 od 12. marta 2015. god. između ostalog navodi da iz odredaba Ustava Republike Srbije (“Sl. glasnik RS”, broj 98/2006) i Zakona o zaštiti podataka o ličnosti (u daljem tekstu: ZZPL) jasno proizlazi da pravni osnov obrade podataka o ličnosti može biti zakon ili pristanak lica o čijim podacima se radi. Saglasno odredbama člana 34. ZZPL, prava propisana ovim zakonom mogu se ostvariti lično ili preko punomoćnika s overenim punomoćjem, a iz čega proizlazi da je rukovalac podataka ovlašćen da podatke o ličnosti prezentuje samo licu čiji se podaci obrađuju ili njegovom punomoćniku. Trećim licima rukovalac može da prezentuje podatke samo na osnovu zakonskog ovlašćenja ili punovažnog pristanka lica čiji se podaci obrađuju. Odredbe čl. 21–24. Zakona o pravima pacijenata („Službeni glasnik RS“, broj 45/13) govore o pravu na poverljivost podataka o zdravstvenom stanju pacijenta. Kako bi kontrola zaposlenih koji su na bolovanju, u opisanom slučaju, uključivala i obradu podataka zaposlenih koji se odnose na njihovo zdravstveno stanje, ukazujemo na to da, oni predstavljaju naročito osetljive podatke o ličnosti. Poverenik ukazuje i na to da postojanje pravnog osnova za određenu obradu podataka o ličnosti nije samo po sebi dovoljno da bi obrada bila i dozvoljena, već je neophodno da takva obrada bude ujedno i svrsishodna i srazmerna, znači potrebna i podesna svrsi zbog koje se vrši, jer bi u suprotnom takvu obradu smatrali prekomernom i nesrazmernom. Takođe ukazuje i na to da su zdravstvene ustanove kao rukovaoci podataka o ličnosti pacijenata dužne da obezbede odgovarajuće mere zaštite tih podataka.

Umesto zaključka

Imajući u vidu promenu podzakonskih akata u domenu obrazaca u zdravstvenoj zaštiti ukidanjem obaveze navođenja šifre bolesti, te stavove poverenika, nameće se kao zaključak odričan odgovor na pitanje s početka teksta, ovo svakako imajući u vidu da je poslodavcu dovoljno da zna koliko dugo će zaposleni biti odsutan sa rada da bi mogao planirati neometano odvijanje procesa rada, a ne i razlog njegovog odsustva.

Izvor: Izvod iz propisa je preuzet iz programa „Propis Soft“ – Redakcija Profi Sistem Com.

Najnoviji tekstovi