U poslednje vreme učestala je pojava da se advokati, bilo u svojstvu poverioca ili punomoćnika poverioca, obraćaju Narodnoj banci Srbije, Sektoru za prinudnu naplatu – dalje: NBS , pozivajući se na odredbe čl. 31. Zakona o izvršenju i obezbeđenju (“Sl. glasnik RS”, br. 106/2015, 106/2016-aut. tumačenje, 113/2017-aut. tumačenje, 54/2019 i 9/2020-aut. tumačenje) – dalje: ZIO, sa zahtevom za dostavu podataka o brojevima računa dužnika – fizičkih lica, koja ne obavljaju delatnost, a prilažući uz zahtev kopije računa – otpremnica, računa na ime advokatskih usluga, troškovnika, obračuna o naknadi i nagradi troškova advokata i sl.
Članom 73. stav 8. Zakona o platnim uslugama (“Sl. glasnik RS”, br. 139/2014 i 44/2018) propisano je sledeće:
„Podaci iz Jedinstvenog registra računa koji se odnose na potrošače nisu javno dostupni i na njih se primenjuju odredbe člana 74. ovog zakona i propisi kojima se uređuje zaštita podataka o ličnosti.“
Odredbom člana 74. stav 4. ovog zakona propisani su izuzeci u kojim slučajevima obveznik čuvanja poslovne tajne može trećim licima saopštiti ili dostaviti podatke iz Jedinstvenog registra računa potrošača. Navedenom zakonskom odredbom propisano je da se u vezi s postupkom izvršenja ili obezbeđenja na imovini korisnika platnih usluga, daju na osnovu zahteva suda, izvršitelja ili drugog nadležnog organa u tom postupku, odnosno nije propisano davanje podatka na zahtev poverioca ili punomoćnika – advokata.
Članom 31. stav 5. ZIO propisano je sledeće:
„Državni organi, imaoci javnih ovlašćenja, druga pravna lica i preduzetnici dužni su da izvršnom poveriocu koji navede potraživanje radi čijeg namirenja ili obezbeđenja namerava da vodi izvršni postupak ili postupak obezbeđenja i priloži izvršnu ispravu ili menicu u kojoj je sadržano potraživanje, besplatno dostave sve podatke koje su dužni da dostave i sudu i javnom izvršitelju, izuzev podataka iz poreske prijave za poslednje tri godine (stav 1. tačka 18. ovog člana). Pod istim uslovima dužnost dostavljanja podataka postoji i prema advokatu kao punomoćniku izvršnog poverioca. Dobijene podatke izvršni poverilac i advokat izvršnog poverioca mogu da koriste samo za potrebe izvršnog postupka, a podatke o pravnim poslovima i radnjama (stav 1. tačka 19. ovog člana) samo za pobijanje pravnih radnji izvršnog dužnika u svrhe sprovođenja izvršenja.“
Pod istim uslovima dužnost dostavljanja podataka postoji i prema advokatu kao punomoćniku izvršnog poverioca.
Shodno napred navedenom, u slučajevima kada se uz zahtev za dobijanje podataka iz Jedinstvenog registra računa prilože kopije računa – otpremnica, računa na ime advokatskih usluga, troškovnika, obračuna o naknadi i nagradi troškova advokata i sl. ne postoji osnov za dostavljanje podataka iz razloga što navedena dokumenta, shodno odredbi člana 52. ZIO ne predstavljaju izvršnu ispravu, već verodostojnu ispravu.
Stoga NBS, sugeriše da u ovakvim slučajevima advokati treba da podnesu predlog za izvršenje nadležnom sudu i u istom traže izvršenje na celokupnoj imovini dužnika, a postupajući javni izvršitelj će pribaviti podatke o računima fizičkog lica, s obzirom da je javnim izvršiteljima u skladu sa članom 74. Zakona o platnim uslugama i tačkom 12. Odluke o bližim uslovima i načinu vođenja Jedinstvenog registra računa (“Sl. glasnik RS”, br. 57/2015, 59/2015-isp, 105/2015 i 76/2016) obezbeđen uvid u podatke iz Jedinstvenog registra računa koji nisu javni iskjučivo putem posebnog aplikativnog rešenja, na osnovu primljenog zahteva potpisanog kvalifikovanim elektronskim potpisom.
Izvor: sajt Advokatske komore Vojvodine (www.akv.org.rs)
Izvor: izvodi iz propisa su preuzeti iz pravne baze „Propis Soft“, redakcija Profi Sistem Com