Savremena porodica suočena sa izazovima višestruke tranzicije, kako ekonomske, tako i društvene, izložena je brojnim problemima socijalne, finansijske, moralne i emotivne prirode. U borbi da se ostvare roditeljski ciljevi, obezbede neophodna materijalna dobra, pronađe ili sačuva radno mesto i dostignu novonametnute društvene vrednosti, neretko stradaju bazične osnove porodice – zdravi i funkcionalni porodični odnosi, upozorava zaštitnik građana povodom 15. maja Međunarodnog dana porodice.
Društvena pomoć i servisi podrške porodici na poslu, u obrazovnim i drugim ustanovama, kao i porodicama suočenim sa siromaštvom, ni izbliza nisu odgovarajući težini izazova sa kojima se suočavaju današnje porodice zbog čega trpe i deca i roditelji, odnosno staratelji. Tokom 2018. godine, u oblasti rodne ravnopravnosti, koja obuhvata i pitanja porodice, najveći broj pritužbi Zaštitniku građana, čak više od 40% njih, ukazuje na povrede prava na naknadu zarade za vreme odsustva zbog trudničkog bolovanja, porodiljskog odsustva i nege deteta, prava trudnica i porodilja.
Porodično i partnersko nasilje, čije su žrtve i deca i stariji, i dalje je gorući problem moderne porodice. Godinama unazad trećina pritužbi u oblasti prava deteta, rodne ravnopravnosti, prava na zaštitu porodice, trudnica i samohranih roditelja, odnosi se na nasilje prema ženama i deci. Zakon o sprečavanju nasilja u porodici, gde u čl. 3 stoji:
“Sprečavanje nasilja u porodici sastoji se od skupa mera kojima se otkriva da li preti neposredna opasnost od nasilja u porodici i skupa mera koje se primenjuju kada je neposredna opasnost otkrivena.
Neposredna opasnost od nasilja u porodici postoji kada iz ponašanja mogućeg učinioca i drugih okolnosti proizlazi da je on spreman da u vremenu koje neposredno predstoji po prvi put učini ili ponovi nasilje u porodici.
Nasilje u porodici, u smislu ovog zakona, jeste akt fizičkog, seksualnog, psihičkog ili ekonomskog nasilja učinioca prema licu sa kojim se učinilac nalazi u sadašnjem ili ranijem bračnom ili vanbračnom ili partnerskom odnosu ili prema licu sa kojim je krvni srodnik u pravoj liniji, a u pobočnoj liniji do drugog stepena ili sa kojim je srodnik po tazbini do drugog stepena ili kome je usvojitelj, usvojenik, hranjenik ili hranitelj ili prema drugom licu sa kojim živi ili je živeo u zajedničkom domaćinstvu.”
A čija je primena počela pre bezmalo dve godine, počeo je da daje pozitivne efekte, kroz uspostavljanje efikasnije intersektorske komunikacije i saradnje između nadležnih državnih organa, pre svega između centara za socijalni rad, policije i tužilaštva. Takođe, uspostavljena je i praksa izrade individualnih planova zaštite. Međutim, nadležni i dalje u svojim procenama, decu koja žive u porodičnom nasilju i koja mu prisustvuju, ne prepoznaju kao žrtve zlostavljanja i zanemarivanja, usled čega izostaju adekvatne mere njihove zaštite i sprečavanja daljeg ugrožavanja njihovih prava, upozorava zaštitnik građana.
Izvor: sajt Zaštitnika građana (www.ombudsman.rs)
Izvor: izvodi iz propisa preuzeti su iz programa „Propis Soft“ – Redakcija Profi Sistem Com-a