od 2010.

Isključenje konverzije uz naknadu po odluci nadležnog organa kao uslov za upis prava svojine

Izmenama Zakona o pretvaranju prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu uz naknadu (“Sl. glasniku RS”, br. 64/2015 i 9/2020) – u daljem tekstu: Zakon, članom 6. propisani su posebni slučajevi u kojima se ne može ostvariti pravo na konverziju, odnosno kada se ne primenjuju odredbe ovog zakona, pa je tako u stavu 2. dodat i slučaj građevinskog zemljišta koje je ušlo u procenu kapitala privrednih društava koja su privatizovana u skladu sa propisima koji su uređivali privatizaciju i svojinsku transformaciju, prenosom udela, odnosno akcija u tom privrednom društvu pod tržišnim uslovima, do dana stupanja na snagu Zakona o planiranju i izgradnji (“Sl. glasnik RS”, br. 72/2009,..,52/2021).

Ističemo i to da su pred nadležnim Službama za katastar nepokretnosti – u daljem tekstu: SKN u toku postupci po zahtevima za upis prava svojine na građevinskom zemljištu usled konverzije prava korišćenja bez naknade, upravo sa pozivom na pomenuti član 6. Zakona. Radi sprečavanja eventualnog nastanka materijalne štete za Republiku Srbiju koja može proizaći iz proizvoljnog tumačenja normi ili pak koruptivnih radnji, SKN dužne su da u svim takvim postupcima, odluku kojom dozvoljavaju upis prava svojine po osnovu konverzije bez naknade donose samo ukoliko je SKN uz zahtev dostavljena konačna odluka kojom je zahtev za konverziju uz naknadu odbijen kao neosnovan ili odbačen zbog nenadležnosti, usled toga što je utvrđeno da podnosilac ne spada u krug lica na koje će se primeniti Zakon na koji upućuje član 102. stav 9. Zakona o planiranju i izgradnji, odnosno potvrda organa nadležnog za konverziju uz naknadu da postupak za konverziju uz naknadu ne može dovesti do obavezivanja na plaćanje naknade.

Podsećamo ovom prilikom i da je stavom 3. člana 6. Zakona, predviđeno je da se u slučaju iz stava 2. ovog člana imaju primenjivati odredbe Zakona o planiranju i izgradnji u delu koji se odnosi na pretvaranje prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu bez naknade.

Članom 102. Zakona o planiranju i izgradnji, kojim je i predviđeno pretvaranje prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu bez naknade, između ostalog se navodi:

„Pravo korišćenja na građevinskom zemljištu, pretvara se u pravo svojine, bez naknade.

Pravo svojine iz stava 1. ovog člana stiče se danom stupanja na snagu ovog zakona, a upis prava svojine vrši organ nadležan za poslove državnog premera i katastra, po službenoj dužnosti.

Pravo svojine na katastarskoj parceli upisuje se u korist lica koje je upisano kao vlasnik objekta, odnosno objekata koji se nalaze na toj parceli, odnosno u vlasništvu lica koje je upisano kao nosilac prava korišćenja na katastarskoj parceli na neizgrađenom građevinskom zemljištu, osim za lica čiji je položaj uređen zakonom kojim se uređuje pretvaranje prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu uz naknadu.

Pravnim licima čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave, koja su upisana kao nosioci prava korišćenja na neizgrađenom i izgrađenom zemljištu u državnoj svojini u javnoj knjizi o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima, dana 11. septembra 2009. godine, kao danom stupanja na snagu Zakona o planiranju i izgradnji, prestaje pravo korišćenja na tim nepokretnostima i prelazi u pravo javne svojine osnivača, bez naknade….

Odredbe stava 1. ovog člana ne primenjuju se na lica čiji su položaj, prava i obaveze uređene zakonom kojim se uređuje pretvaranje prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu uz naknadu.

Po zahtevu lica, koje ima upisano pravo korišćenja na građevinskom zemljištu i koje je obveznik plaćanja naknade za pretvaranje prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu može se utvrditi rešenjem prestanak prava korišćenja na građevinskom zemljištu.

Pravnim licima koja su upisana kao nosioci prava korišćenja na građevinskom zemljištu, a koja su prestala da postoje, rešenjem iz stava 10. ovog člana utvrđuje se prestanak prava korišćenja na građevinskom zemljištu i upisuje se pravo javne svojine u korist upisanog titulara javne svojine na toj nepokretnosti.

Prestanak prava korišćenja se utvrđuje u postupku koji sprovodi nadležni organ jedinice lokalne samouprave nadležan za imovinsko-pravne poslove.

Postupak iz stava 12. ovog člana pokreće zahtevom nadležno pravobranilaštvo, a kada je upisani titular prava svojine Republika Srbija, postupak pokreće Državno pravobranilaštvo ili Republička direkcija za imovinu Republike Srbije.

Uz zahtev iz stava 13. ovog člana podnosi se: dokaz da privredno društvo, odnosno drugi oblik organizovanja nije upisano u registar privrednih subjekata i da nema pravnog sledbenika; akt o brisanju iz registra privrednih subjekata, kao i drugi dokazi na osnovu kojih se na pouzdan način može utvrditi prestanak privrednog društva, odnosno drugog oblika organizovanja.

Po pravnosnažnosti rešenja kojim je utvrđen prestanak prava korišćenja dotadašnjeg nosioca prava korišćenja na građevinskom zemljištu, to rešenje predstavlja osnov za brisanje prava korišćenja na građevinskom zemljištu.“

Imajući u vidu da se radi o činjenici za čije utvrđivanje SKN, ne raspolaže stručnim znanjem, javila se potreba za preciziranjem načina postupanja u takvim situacijama.

Stoga, kako ubuduće ne bi dolazilo do različite primene navedenog propisa po pitanju građevinskog zemljišta obuhvaćenog procenom kapitala privatizovanih privrednih društava, kako u pogledu usaglašenosti primene tih propisa između različitih SKN, tako i u odnosu prema primeni tih propisa od strane organa nadležnih za konverziju uz naknadu, dato je uputstvo, prema kome, u opisanoj situaciji, SKN će dozvoliti upis usled konverzije bez naknade, tek ukoliko se organ nadležan za utvrđivanje naknade za konverziju izjasnio da se ne radi o slučaju konverzije uz naknadu. Dakle, prvo mora da se izjasni organ nadležan za utvrđivanje naknade za konverziju nakon čega se pokreće postupak upisa u SKN.

Na ovaj način su postignuta dva osnovna efekta. Kao prvo, izjašnjava se organ koji određuje naknadu. Ukoliko se on izjasni da se ne radi o slučaju konverzije uz naknadu pokreće se postupak za upis konverzije bez naknade.  Kao drugo, kada se grad ili opština izjasne da nema naknade, službenik u katastru nema prostora za izvrdavanje i odugovlačenje postupka čime se ukida prostor za mahinacije u postupku upisa.

Takođe, pretpostavlja se i da su odeljenja za imovinsko-pravne odnose svakako upućenija u materiju, kada je u pitanju procena vrednosti u privatizaciji. Naročito što kontrolu zakonitosti njihovih akata vrši Ministarstvo finansija Republike Srbije. Naravno, SKN su kao i do sada, spremne da preuzmu neposredno odlučivanje o upisima bez naknade za privatizovana privredna društva čim od nadležnog ministarstva dobiju akt o ispravama koje mogu predstavljati dokaz da je određeno zemljište ušlo u procenu vrednosti u privatizaciji.

Izvor: sajt Republičkog geodetskog zavoda (www.rgz.gov.rs)

Izvor: izvod iz propisa preuzet iz pravne baze „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com

Najnoviji tekstovi