Na sajtu Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja objavljen je javni poziv za učešće u javnoj raspravi o Nacrtu Zakona o izmenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti.
Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja poziva zainteresovane građane, kao i stručnu javnost da se upoznaju sa tekstom Nacrta zakona o izmenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti i da daju svoje komentare, sugestije i predloge.
Javna rasprava o Nacrtu zakona o izmenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti održaće se od 09. jula do 05. avgusta 2018. godine.
Program javne rasprave o Nacrtu zakona, sa Nacrtom zakona i prilozima utvrđenim Poslovnikom Vlade, objavljuje se na internet stranici Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja i Portalu e-uprave.
Predlozi, sugestije, inicijative i komentari dostavljaju se Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja putem elektronske pošte na e-mail adresu: socijalna.zastita@minrzs.gov.rs ili poštom na adresu Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Beograd, Nemanjina br. 22-24, sa napomenom: „Za javnu raspravu o Nacrtu zakona o izmenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti”.
Na sajtu Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja mogu se pogledati i preuzeti: Javni poziv, Izjava o donošenju podzakonskih-akata, Nacrt zakona o izmenama i dopunama zakona o socijalnoj zaštiti,OBRAZAC,Obrazloženje,Predlog zaključka, socijalna zaštita, Pregled odredbi koje se menjaju i dopunjuju i Analiza-efekata.
U obrazloženju Nacrta se navodi da je aktuelni Zakon o socijalnoj zaštiti usvojen 2011. godine čime je zaokružen desetogodišnji reformski proces u ovoj oblasti. Zakonom iz 2011. obuhvatio je brojna savremena rešenja koja su sistem socijalne zaštite učinila bitno drugačijim od prethodnog.
U obrazloženju se navodi da je tokom sedmogodišnje implementacije Zakona uočeno je nekoliko faktora koji otežavaju njegovu primenu odnosno postizanje očekivanih efekata. Naime, uočen je niz nekonzistentnosti i nedoslednosti koje ne utiču na suštinu rešenja ali otežavaju ili onemogućavaju primenu Zakona a time i postizanje efekata.
Dalje se navodi da su tokom implementacionog perioda promenjeni neki od Zakona koji se shodno primenjuju u odnosu na odredbe Zakona o socijalnoj zaštiti. Takođe, neka od ponuđenih rešenja nisu dala željene rezultate te je potrebno unaprediti neke od instituta ili uvesti nove kako bi se postigao planirani ishod.
Dalje se navodi da su Nacionalnim programom za usvajanje pravnih tekovina Evropske unije predviđene izmene i dopune Zakona o socijalnoj zaštiti. Istim dokumentom predviđeno je suočavanje sa nekoliko izazova koji pripadaju zakonskoj materiji:
-Radi bolje preraspodele resursa neophodno je da se radno sposobnim korisnicima novčane socijalne pomoći u saradnji sa Nacionalnom službom za zapošljavanje obezbedi adekvatna podrška i funkcionalnije sprovođenje mera socijalne uključenosti. Nakon izmene Zakona o socijalnoj zaštiti potrebno je doneti i podzakonski akt radi funkcionalnije primene svih oblika aktivacije pa i radne aktivacije.
-Nastavak aktivnosti i snažnog podsticaja lokalnim samoupravama da razvijaju usluge u zajednici kroz namenske transfere sa nacionalnog nivoa posebno najsiromašnijim opštinama i onim opštinama koje na svojoj teritoriji imaju ustanove u transformaciji.
-Nastavak procesa transformacije ustanova za smeštaj, posebno za lica sa invaliditetom;
-Jačanje kontrolnih i regulatornih mehanizama, monitoringa i evaluacije
-Uspostavljanje novih inovativnih i fleksibilnih usluga, uključivanje većeg broja pružalaca usluga iz nedržavnog sektora i povezivanje aktera na lokalnom i nacionalnom nivou;
-Informaciono povezivanje različitih sektora, čime bi se smanjile administrativne prepreke korisnicima prava iz oblasti socijalne zaštite i skratio rok za ostvarivanje istih. Na ovaj način će se centrima za socijalni rad, u postupcima rešavanja po zahtevima za priznavanje prava, obezbediti uvid u evidencije drugih organa državne uprave i dati mogućnost da sami pribavljaju određene dokaze u postupku, što skraćuje postupak i olakšava pristup, a istovremeno je mehanizam kontrole.
-Potrebno je uraditi studiju o indikatorima za praćenje stanja u oblasti
Izdvaja se nekoliko opštih ciljeva izmene i dopune Zakona o socijalnoj zaštiti:
1) Unapređenje kvaliteta usluga i sprovođenja stručnih postupaka u socijalnoj zaštiti.
2) Razvoj usluga socijalne zaštite koje se pružaju u lokalnoj zajednici.
3) Otklanjanje pravno-tehničkih nedostataka u postupcima čije sprovođenje je uređeno Zakonom o socijalnoj zaštiti.
4) Unapređenje mera i usluga podrške porodici i prevencije izmeštanja deteta iz porodice.
5) Jačanje kompetencija zaposlenih u organima i organizacijama koje obavljaju delatnost socijalne zaštite
6) Širenje kapaciteta za pružanje usluga u socijalnoj zaštite.
7) Jačanje kapaciteta za praćenje, evaluaciju i unapređenje sistema socijalne zaštite
8) Usaglašavanje Zakona o socijalnoj zaštiti sa drugim relevantnim zakonima.
Nacrtom izmena i dopuna Zakona o socijalnoj zaštiti obuhvaćene su odredbe koje je bilo potrebno usaglasiti sa Zakonom o zaposlenima u javnim službama, Zakonom o planskom sistemu, Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, Zakonom o inspekcijskom nadzoru i Zakonom o državnoj upravi.
Podsećanja radi, Zakonom o socijalnoj zaštiti („Sl. glasnik RS“, broj 24/2011) uređuje se delatnost socijalne zaštite, ciljevi i načela socijalne zaštite, prava i usluge socijalne zaštite, postupci za ostvarivanje prava u socijalnoj zaštiti i korišćenje usluga socijalne zaštite, prava i obaveze korisnika socijalne zaštite, osnivanje i rad ustanova socijalne zaštite, uslovi pod kojima usluge socijalne zaštite mogu pružati drugi oblici organizovanja, nadzor nad radom ustanova socijalne zaštite, inspekcijski nadzor u vršenju delatnosti socijalne zaštite, položaj stručnih radnika i stručnih saradnika u socijalnoj zaštiti, osnivanje Komore socijalne zaštite, podrška i unapređenje kvaliteta stručnog rada u sistemu socijalne zaštite, finansiranje socijalne zaštite, kao i druga pitanja od značaja za socijalnu zaštitu.
Socijalna zaštita, u smislu ovog zakona, jeste organizovana društvena delatnost od javnog interesa čiji je cilj pružanje pomoći i osnaživanje za samostalan i produktivan život u društvu pojedinaca i porodica, kao i sprečavanje nastajanja i otklanjanje posledica socijalne isključenosti.
Ciljevi socijalne zaštite su:
1) dostići, odnosno održavati minimalnu materijalnu sigurnost i nezavisnost pojedinca i porodice u zadovoljavanju životnih potreba;
2) obezbediti dostupnost usluga i ostvarivanje prava u socijalnoj zaštiti;
3) stvoriti jednake mogućnosti za samostalni život i podsticati na socijalnu uključenost;
4) očuvati i unaprediti porodične odnose, kao i unaprediti porodičnu, rodnu i međugeneracijsku solidarnost;
5) preduprediti zlostavljanje, zanemarivanje ili eksploataciju, odnosno otkloniti njihove posledice.
Ciljevi socijalne zaštite ostvaruju se pružanjem usluga socijalne zaštite i drugim aktivnostima koje predupređuju, umanjuju ili otklanjaju zavisnost pojedinaca i porodica od socijalnih službi.
Svaki pojedinac i porodica kojima je neophodna društvena pomoć i podrška radi savladavanja socijalnih i životnih teškoća i stvaranja uslova za zadovoljenje osnovnih životnih potreba imaju pravo na socijalnu zaštitu, u skladu sa zakonom. Prava na socijalnu zaštitu obezbeđuju se pružanjem usluga socijalne zaštite i materijalnom podrškom.
Izvor: sajt Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja (www.minrzs.gov.rs)
Izvor: Izvod iz zakona preuzet iz programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com