Reč je o statusu, koji predstavlja sve po malo, a ništa suštinski. Ovaj tekst je ekstrakt iz stručnog komentara „Zašto uopšte postoje privremeni i povremeni poslovi?“, objavljenog u časopisu Rad, prava i obaveze br. 17, decembar 2024. god., i “Koja je svrha postojanja privremenih i povremenih poslova?”, objavljenog u časopisu Advokatska kancelarija br. 124, decembar 2024. god.
U tekstu “Šta su privremeni i povremeni poslovi i ko može da ih obavlja?”, sam otvorio temu, odnosno objasnio šta ovi poslovi predstavljaju po svom karakteru te razmatrao koja lica mogu da ih obavljaju. Inače, sve ograde i napomene date u navedenom tekstu, važe i ovde.
Pravima lica koje rad obavlja po privremenim i povremenim poslovima bavio sam se u “Koja prava ima lice na privremenim i povremenim poslovima?”.
U komentaru “Koje manipulacije su moguće sa privremenim i povremenim poslovima?” razmatrao sam moguće manipulacije u vezi ovih poslova.
Ovde ću se pozabaviti radno-pravnim statusom lica koje rad obavlja po privremenim i povremenim poslovima, te tehničkom stranom tj. ugovorom koji se zaključuje za ove poslove.
1. Da li je lice na privremenim i povremenim poslovima u radnom odnosu?
Ne, lice angažovano na privremenim i povremenim poslovima nije u radnom odnosu. Zakon o radu („Sl. glasnik RS“ br.24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017-OUS, 13/2017 i 95/2018-aut.tumačenje) u daljem tekstu: ZOR, je jasan u vezi toga. Jer,poodoeljak 1) Privremeni i povremeni poslovi u kome su čl. 197. i 198.,u ZOR nalazi seu delu XVIII. POSEBNE ODREDBE, u odeljku pod nazivom „1. Rad van radnog odnosa“.
Prema članu 5. ZOR, zaposleni je fizičko lice koje je u radnom odnosu kod poslodavca, koje sa poslodavcem ima zaključen ugovor o radu na određeno ili neodređeno vreme,dok ostali oblici radnog angažovanja (privremeni i povremeni poslovi, rad po ugovoru o delu, stručno osposobljavanje i usavršavanje, dopunski rad) predstavljaju rad van radnog odnosa.
Angažovanje lica na privremenim i povremenim poslovima jeste možda malo jednostavnije za poslodavca. Ali, na osnovu Uredbe o sadržini, obrascu i načinu podnošenja jedinstvene prijave na obavezno socijalno osiguranje, jedinstvenim metodološkim principima i jedinstvenom kodeksu šifara za unos podataka u Jedinstvenu bazu Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja („Sl. glasnik RS“, br. 132/2021), podaci u vezi privremenih i povremenih poslova unose se u jedinstvenu bazu Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja osnovanu Zakonom o Centralnom registru obaveznog socijalnog osiguranja („Sl. glasnik RS“, br. 95/2018 i 91/2019). Dakle, da li je nešto zaista jednostavnije i povoljnije za poslodavce?
Vrhovni kasacioni sud (iliti Vrhovni sud po novom) u daljem tekstu: VKS, u presudi Rev2 4783/2022 od 2. februara 2023. god. kaže da, iako lice koje obavlja rad po ugovoru o privremenim i povremenim poslovima nema svojstvo zaposlenog, može da pokrene postupak pred sudom radi zaštite prava ako smatra da mu je pravo povređeno ili uskraćeno.
2. Kakav ugovor se zaključuje za privremene i povremene poslove?
ZOR nije bliže definisao ugovor koji zaključuju lica koja obavljaju privremene i povremene poslove, osim da se zaključuje u pisanom obliku. Ali po logici stvari, taj ugovor mora sadržati sve ono što i drugi ugovori prema Zakonu o obligacionim odnosima („Sl. list SFRJ“, br. 29/1978, 39/1985, 45/1989-USJ, 57/1989 i „Sl. list SRJ“ 31/1993). Znači, moraju biti definisani predmet ugovora, prava i obaveze ugovornih strana, trajanje itd. Praveći analogiju sa ugovorom o radu, ovaj ugovor bi osim podataka ugovarača trebalo da sadrži: opis poslova koji su predmet ugovora, trajanje tj. period na koji se ugovor zaključuje, mesto, vreme i način izvršenja posla, visinu naknade za obavljeni rad i rokove za isplatu iste. Može se ugovoriti i ono što nije zakonska obaveza poslodavca, već mogućnost (npr. isplata naknade troškova, prevoza za dolazak na rad i odlazak sa rada i za ishranu u toku rada). Mogu se predvideti i uslovi i razlozi usled kojih poslodavac može otkazati ovaj ugovor i pre isteka roka na koji je zaključen. Uplata poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje (o čemu će biti još reči) se podrazumeva, to je zakonska obaveza, tako da to može stajati u ugovoru, ali i ne mora.
Dakle, ugovor za privremene i povremene poslove zaključuje se u pisanom obliku i mora sadržati osnovne elemente koji definišu prava i obaveze ugovornih strana.
3. Umesto zaključka – nastavak sledi
Kad se pročitaju svi povezani komentari biće jasno šta je problem sa privremenim i povremenim poslovima.
Izvor: Izvod iz propisa preuzet je iz programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a