Prema važečoj odredbi člana 225. Krivičnog zakonika (“Sl. glasnik RS”, br. 85/2005, 88/2005 – ispr., 107/2005 – ispr., 72/2009, 111/2009, 121/2012, 104/2013, 108/2014 i 94/2016), krivično delo Poreska utaja čini:
(1) Ko u nameri da on ili drugo lice potpuno ili delimično izbegne plaćanje poreza, doprinosa ili drugih propisanih dažbina, daje lažne podatke o stečenim prihodima, o predmetima ili drugim činjenicama koje su od uticaja na utvrđivanje ovakvih obaveza ili ko u istoj nameri, u slučaju obavezne prijave, ne prijavi stečeni prihod, odnosno predmete ili druge činjenice koje su od uticaja na utvrđivanje ovakvih obaveza ili ko u istoj nameri na drugi način prikriva podatke koji se odnose na utvrđivanje navedenih obaveza, a iznos obaveze čije se plaćanje izbegava prelazi petsto hiljada dinara,
kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina i novčanom kaznom.
(2) Ako iznos obaveze iz stava 1. ovog člana čije se plaćanje izbegava prelazi milion i petsto hiljada dinara,
učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina i novčanom kaznom.
(3) Ako iznos obaveze iz stava 1. ovog člana čije se plaćanje izbegava prelazi sedam miliona i petsto hiljada dinara,
učinilac će se kazniti zatvorom od tri do deset godina i novčanom kaznom.
Odredbe navedenog člana važe od 1. marta 2018. godine.
Naime, prema ranije važećoj odredbi člana 229. KZ, bilo je propisano za postojanje osnovnog oblika ovog krivičnog dela da iznos obaveze čije se plaćanje izbegava prelazi stopedeset hiljada dinara. Ta granica ukupnog iznosa izbegnutih obaveza plaćanja poreza, doprinosa i drugih propisanih dažbina je najnovijim izmenama znatno povećana.
Međutim, kao vrlo značajno pitanje, postavlja se: za koji vremenski period sabirati pojedinačne iznose poreskih obaveza čije se plaćanje izbegava? Da li to činiti u okvirima jedne kalendarske godine ili u okvirima kalendarskog tromesečja, ili kakvog drugog poreskog perioda?
Da bi odgovorili na ovo pitanje moramo imati u vidu odredbe člana 5. Zakona o porezu na dohodak građana(“Sl. glasnik RS”, br. 24/2001, 80/2002, 80/2002 – dr. zakon, 135/2004, 62/2006, 65/2006 – ispr., 31/2009, 44/2009, 18/2010, 50/2011, 91/2011 – odluka US, 7/2012 – usklađeni din. izn., 93/2012, 114/2012 – odluka US, 8/2013 – usklađeni din. izn., 47/2013, 48/2013 – ispr., 108/2013, 6/2014 – usklađeni din. izn., 57/2014, 68/2014 – dr. zakon, 5/2015 – usklađeni din. izn., 112/2015, 5/2016 – usklađeni din. izn., 7/2017 – usklađeni din. izn., 113/2017, 7/2018 – usklađeni din. izn. i 95/2018) koje propisu da:
Godišnji porez na dohodak građana plaća se po rešenju nadležnog poreskog organa na dohodak ostvaren u kalendarskoj godini, u skladu sa ovim zakonom.
Prema odredbama čl. 48. Zakona o porezu na dodatu vrednost (“Sl. glasnik RS”, br. 84/2004, 86/2004 – ispr., 61/2005, 61/2007, 93/2012, 108/2013, 6/2014 – usklađeni din. izn., 68/2014 – dr. zakon, 142/2014, 5/2015 – usklađeni din. izn., 83/2015, 5/2016 – usklađeni din. izn., 108/2016, 7/2017 – usklađeni din. izn., 113/2017, 13/2018 – usklađeni din. izn. i 30/2018), poreski period, podnošenje poreske prijave, obračun i plaćanje PDV su propisani na sledeći način:
Poreski period za koji se obračunava PDV, predaje poreska prijava i plaća PDV je kalendarski mesec za obveznika koji je u prethodnih 12 meseci ostvario ukupan promet veći od 50.000.000 dinara, kao i za obveznika iz člana 36a ovog zakona.
Poreski period za koji se obračunava PDV, predaje poreska prijava i plaća PDV je kalendarsko tromesečje za obveznika koji je u prethodnih 12 meseci ostvario ukupan promet manji od 50.000.000 dinara, osim za obveznika iz člana 36a ovog zakona.
Za obveznika iz stava 1. ovog člana koji ostvari ukupan promet u prethodnih 12 meseci manji od 50.000.000 dinara, poreski period je kalendarsko tromesečje počev od meseca po isteku kalendarskog tromesečja.
Za obveznika iz stava 2. ovog člana koji u kalendarskom tromesečju ostvari ukupan promet u prethodnih 12 meseci veći od 50.000.000 dinara, poreski period je kalendarski mesec počev od meseca po isteku kalendarskog tromesečja.
Obveznik iz stava 2. ovog člana, može da podnese nadležnom poreskom organu zahtev za promenu poreskog perioda u kalendarski mesec, najkasnije do 15. januara tekuće kalendarske godine.
Odobreni poreski period iz stava 5. ovog člana traje najmanje 12 meseci.
Za obveznike koji prvi put započnu PDV aktivnost u tekućoj kalendarskoj godini, nezavisno od dana registracije za obavljanje delatnosti kada je reč o obvezniku koji se registruje za obavljanje delatnosti, za tekuću i narednu kalendarsku godinu poreski period je kalendarski mesec.
Za poreskog dužnika koji nije obveznik PDV, poreski period je kalendarski mesec.
Dakle, poreski periodi za koje se obračunava porez na dodatu vrednost mogu iznositi ili kalendarski mesec ili kalendarsko tromesečje, u zavisnosti od visine ukupnog prometa koji je poreski obveznik ostvario u prethodnih 12 meseci.
Imajući u vidu navedeno, ukoliko je iznos poreske obaveze čije se plaćanje izbegava, odnosno neobračunatog, neprijavljenog i neplaćenog PDV u svakom pojedinačnom poreskom periodu-kalendarsko tromesečje manji od 500.000,00 dinara, onda nisu ostvarena bitna obeležja krivčnog dela Poreska utaja iz čl. 225. st. 1. Krivičnog zakonika.
Treba napomenuti da se pojedinačni iznosi poreskih obaveza čije se plaćanje izbegava ne mogu sabirati iz različitih poreskih perioda.
Može se zaključiti da se radnja krivičnog dela Poreska utaja iz čl. 229. st. 1. KZ, kao i poreske obaveze čije se plaćanje izbegava, moraju posmatrati u okviru propisanog vremenskog perioda za podnošenje poreske prijave, obračun i plaćanje odgovarajućeg poreza.
Navedeni pravni stav iznet je i u presudi Vrhovnog kasacionog suda, br. Kzz 942/2018 od 19.09.2018. godine.
Izvor: Izvod iz zakona preuzet iz programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com.