Na sajtu Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti objavljeno je obaveštenje da je Poverenik podneo Prvom osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu krivičnu prijavu zbog osnovane sumnje da u radnjama jednog ili više NN službenih lica Ministarstva unutrašnjih poslova postoje svi elementi krivičnog dela neovlašćenog prikupljanja ličnih podataka iz člana 146 KZ-a.
Poverenik je prethodno pokrenuo postupak nadzora zbog objavljivanja izvoda iz matičnih knjiga i uverenje o državljanstvu fudbalskih reprezentativaca Švajcarske na sajtovima određenih medija.
U postupku nadzora gradske uprave Grada Vranja i Grada Kraljeva obavestili su Poverenika da su navedena dokumenta izdale Policijskoj upravi za Gnjilane izmeštenoj u Vranju i Policijskog upravi za Kosovsku Mitrovicu izmeštenoj u Kraljevu, a na osnovu njihovih službenih zahteva.
Poverenik, imajući u vidu obim svojih ovlašćenja u odnosu na medije, kao i garancije tajnosti novinarskih izvora nije sprovodio nikakav postupak prema medijima ali je pokrenuo postupak nadzora prema Ministarstvu unutrašnjih poslova., te zatražio izjašnjenje o tome da li je MUP dostavio medijima ili nekom drugom navedena dokumenta, te po kom osnovu je vršio predmetnu obradu podataka o ličnosti. I pored proteka roka i urgencije Poverenik nije primio odgovor MUP-a.
U ovom delu navešćemo odredbe na koje se i Poverenik pozvao u ovom obaveštenju.
Trenutno važeći Zakon o matičnim knjigama („Sl. glasnik RS“, broj 20/2009 i 145/2014) (ovaj zakon je izmenjen izmenama objavljenim u „Sl. glasniku RS“, br. 47/18, ali su one u primeni od 1. januara 2019. godine) u članu 83. propisuje da se izvodi iz matičnih knjiga i uverenja izdaju se na zahtev lica iz člana 41. ovog zakona.
Članom 41. propisano je sledeće:
“Uvid u matične knjige, kao i spise na osnovu kojih je izvršen upis u matične knjige, dozvoliće se licu na koje se ti podaci odnose, članu njegove uže porodice, usvojitelju ili staratelju, a drugim licima na način i pod uslovima utvrđenim zakonom koji uređuje zaštitu podataka o ličnosti i zakonom koji uređuje prava na pristup informacijama od javnog značaja.
Dete koje je navršilo 15. godinu života i koje je sposobno za rasuđivanje može izvršiti uvid u matičnu knjigu rođenih, kao i spise na osnovu kojih se vrši upis u matičnu knjigu rođenih, a koji se odnose na njegovo poreklo.
Posle novog upisa činjenice rođenja usvojenika pravo uvida u matičnu knjigu rođenih za dete imaju samo dete i usvojitelji deteta, na način utvrđen zakonom koji uređuje oblast porodičnopravne zaštite.”
Zakonom o državljanstvu Republike Srbije („Sl. glasniku RS“, broj 135/2004, 90/2007 i 24/2018) u članu 48. propisuje:
„Uverenje o državljanstvu je javna isprava kojom se dokazuje državljanstvo Republike Srbije i izdaje se na osnovu podataka iz evidencije državljana Republike Srbije, samo na lični zahtev.
Pod evidencijom iz stava 1. ovog člana podrazumeva se matična knjiga rođenih, knjige državljana Republike Srbije vođene po propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovog zakona i druge evidencije državljana vođene u Republici Srbiji.
Ovlašćeno lice u smislu propisa o matičnim knjigama može izdati uverenje o državljanstvu Republike Srbije iz evidencije iz stava 2. ovog člana, bez obzira na mesto upisa u evidencije o državljanima Republike Srbije.
Obrasce uverenja o državljanstvu Republike Srbije tehnički izrađuje i štampa Narodna banka Srbije – Zavod za izradu novčanica i kovanog novca – Topčider.
Propise o načinu upisa činjenice državljanstva u matičnu knjigu rođenih, obrascima za vođenje evidencija o rešenjima o sticanju i prestanku državljanstva i obrascu uverenja o državljanstvu donosi ministar nadležan za unutrašnje poslove.“
Poverenik dalje navodi:
„Ne ulazeći, do izjašnjenja MUP-a, u to da li je uopšte postojao i kakav osnov za obradu podataka u ovom slučaju, sasvim je izvesno da se redistribucija tih podataka radi obezbeđenja „pikantnih“ tema tabloidnim ili drugim medijima nikako ne može dovesti u sklad sa zakonom, odnosno da predstavlja grubu zloupotrebu ovlašćenja, te da sve navedene okolnosti ukazuju na osnovanu sumnju da u radnjama jednog ili više NN službenih lica Ministarstva unutrašnjih poslova postoje svi elementi krivičnog dela neovlašćeno prikupljanje ličnih podataka (čl. 146 KZ-a), za koje delo je službenom licu u vršenju službe zaprećena kazna do tri godine zatvora.“
Članom 146. Krivičnog zakonika („Sl. glasnik RS“, br. 85/2005, 88/2005-ispr., 107/2005-ispr., 72/2009, 111/2009, 121/2012, 104/2013, 108/2014 i 94/2016) propisano je krivično delo neovlašćeno prikupljanje ličnih podataka, a ovaj član glasi:
„(1) Ko podatke o ličnosti koji se prikupljaju, obrađuju i koriste na osnovu zakona neovlašćeno pribavi, saopšti drugom ili upotrebi u svrhu za koju nisu namenjeni,
kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko protivno zakonu prikuplja podatke o ličnosti građana ili tako prikupljene podatke koristi.
(3) Ako delo iz stava 1. ovog člana učini službeno lice u vršenju službe,
kazniće se zatvorom do tri godine.“
Izvor: Obaveštenje – sajta Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti (www.poverenik.rs/sr).
Izvor: Izvodi iz zakona preuzeti su iz programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a