Vaskršnje praznike uglavnom prate mnogobrojna pitanja iz radnog odnosa. Zakonom o radu (“Sl. glasnik RS” broj 24/2005, … 95/2018-aut.tumačenje i 109/2025-dr. zakon), u daljem tekstu: Zakon, je predviđeno plaćeno odsustvo u čl. 77. gde piše:
„Zaposleni ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu zarade (plaćeno odsustvo) u ukupnom trajanju do pet radnih dana u toku kalendarske godine, u slučaju sklapanja braka, porođaja supruge, teže bolesti člana uže porodice i u drugim slučajevima utvrđenim opštim aktom i ugovorom o radu.
Vreme trajanja plaćenog odsustva iz stava 1. ovog člana utvrđuje se opštim aktom i ugovorom o radu.“
Međutim, iz sadržine ove odredbe jasno proizlazi da Vaskršnji praznici nisu obuhvaćeni zakonskim osnovima za ostvarivanje prava na plaćeno odsustvo, te zato treba gledati i drugi zakon kojim su uređeni verski praznici, kao i interne akte poslodavca ili ugovor o radu.
O praznicima je više puta pisano i to u komentaru „Prava zaposlenih u dane državnih praznika“, dipl. prav. Jelena Krstić, koji je objavljen u časopisu „Rad, prava i obaveze“ br, 5, decembar 2022. godine, zatim u komentaru “Kako se praznuje u Srbiji?“, dipl. prav. Nenad Jevtić, koji je objavljen u časopisu „Rad, prava i obaveze“ br. 14, jun 2024. godine, kao i u ekstraktima koji su objavljeni na Pravnom portalu i to: „Šta se i kako praznuje kod nas?“, „Da li kod nas postoji državna religija?“.
Naime, čl. 2. Zakona o državnim i drugim praznicima u Republici Srbiji (“Sl. glasnik RS”, br. 43/2001, 101/2007 i 92/2011) je predviđeno:
„U Republici Srbiji praznuju se verski praznici:
1) prvi dan Božića (7. januar);
2) Vaskršnji praznici počev od Velikog petka zaključno sa drugim danom Vaskrsa.“
Odgovor na pitanje koji praznici su neradni se nalazi u čl. 3. istog zakona gde je propisano:
„U dane državnih i verskih praznika koji se praznuju u Republici Srbiji ne rade državni i drugi organi, privredna društva i drugi oblici organizovanja za obavljanje delatnosti ili usluga, osim na Dan pobede koji se praznuje radno.
Državni i drugi organi, privredna društva i drugi oblici organizovanja za obavljanje delatnosti ili usluga dužni su da, u skladu sa zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona, obezbede neprekidno obavljanje delatnosti, odnosno usluga i u dane državnih i verskih praznika koji se praznuju u Republici Srbiji ako bi zbog prekida obavljanja delatnosti, odnosno usluga nastale štetne posledice za građane i državu.
Privredna društva i drugi oblici organizovanja za obavljanje delatnosti ili usluga čija priroda delatnosti, odnosno tehnologija procesa rada zahteva neprekidan rad, mogu da rade i u dane državnih i verskih praznika koji se praznuju u Republici Srbiji.“
Iz navedenog jasno proizlazi da se za vreme Vaskršnjih praznika ne radi, te se može reći da se ipak radi o nekom vidu plaćenog odsustva, imajući u vidu da zaposleni ima pravo na naknadu zarade u visini prosečne zarade u prethodnih 12 meseci, u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu, za vreme odsustvovanja sa rada na dan praznika koji je neradni dan, shodno čl. 114. Zakona.
Plaćanje rada na dan praznika
Istim Zakonom i to čl. 108. st. 1. je propisano:
„Zaposleni ima pravo na uvećanu zaradu u visini utvrđenoj opštim aktom i ugovorom o radu, i to:
1) za rad na dan praznika koji je neradni dan – najmanje 110% od osnovice;
2) za rad noću, ako takav rad nije vrednovan pri utvrđivanju osnovne zarade – najmanje 26% od osnovice;
3) za prekovremeni rad – najmanje 26% od osnovice;
4) po osnovu vremena provedenog na radu za svaku punu godinu rada ostvarenu u radnom odnosu kod poslodavca (u daljem tekstu: minuli rad) – najmanje – 0,4% od osnovice.“
Jasno je da zaposleni koji rade za Vaskršnje praznike imaju pravo na uvećanu zaradu.
Obaveze poslodavca kada se radi za vreme Vaskršnjih praznika
Iako nije izričito propisano, poslodavci svojim opštim aktima predviđaju neradne dane zbog praznika.
Međutim, šta se dešava kada zbog organizacije rada zaposleni treba da rade, a ne rade po smenama?
Čl. 56. Zakona je propisano:
„Poslodavac je dužan da obavesti zaposlene o rasporedu i promeni rasporeda radnog vremena najmanje pet dana unapred, osim u slučaju uvođenja prekovremenog rada.
Izuzetno poslodavac može da obavesti zaposlene o rasporedu i promeni rasporeda radnog vremena u kraćem roku od pet dana, ali ne kraćem od 48 časova unapred u slučaju potrebe posla usled nastupanja nepredviđenih okolnosti.“
Dakle, u tom slučaju je poslodavac dužan da u predviđenom roku, zaposlene obavesti o rasporedu rada za vreme Vaskršnjih praznika. U takvoj situaciji, zaposleni ostvaruju pravo na uvećanu zaradu zbog rada na dan praznika shodno čl. 108. Zakona.
Imajući u vidu da postoje delatnosti ili usluge čija priroda delatnosti, odnosno tehnologija procesa rada zahteva neprekidan rad, zaposleni koji rade na takvim radnim mestima bi takođe trebalo da budu obavešteni o rasporedu rada za vreme Vaskršnjih praznika.
U programu „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a, možete naći sve modele koji su Vam neophodni u svakodnevnom radu.