Komisija za zaštitu konkurencije pokrenula je postupak protiv sedam učesnika na tržištu, zbog sumnji da su nameštanjem ponuda u postupcima javnih nabavki izvršila povredu konkurencije iz člana 10. Zakona o zaštiti konkurencije, koji glasi:
“Pojam i zabrana restriktivnog sporazuma
Član 10.
Restriktivni sporazumi su sporazumi između učesnika na tržištu koji imaju za cilj ili posledicu značajno ograničavanje, narušavanje ili sprečavanje, konkurencije na teritoriji Republike Srbije.
Restriktivni sporazumi mogu biti ugovori, pojedine odredbe ugovora, izričiti ili prećutni dogovori, usaglašene prakse, kao i odluke oblika udruživanja učesnika na tržištu, a kojima se naročito:
1) neposredno ili posredno utvrđuju kupovne ili prodajne cene ili drugi uslovi trgovine;
2) ograničava i kontroliše proizvodnja, tržište, tehnički razvoj ili investicije;
3) primenjuju nejednaki uslovi poslovanja na iste poslove u odnosu na različite učesnike na tržištu, čime se učesnici na tržištu dovode u nepovoljniji položaj u odnosu na konkurente;
4) uslovljava zaključivanje ugovora ili sporazuma prihvatanjem dodatnih obaveza koje s obzirom na svoju prirodu i trgovačke običaje i praksu nisu u vezi sa predmetom sporazuma;
5) dele tržišta ili izvori nabavki.
Restriktivni sporazumi zabranjeni su i ništavi, osim u slučajevima izuzeća od zabrane u skladu sa ovim zakonom.”
Postupak je, po službenoj dužnosti, pokrenut protiv sledećih učesnika na tržištu: Oxxx, preduzeće za spoljnu i unutrašnju trgovinu i usluge doo Beograd (Novi Beograd), Mxxx xxxx za proizvodnju, trgovinu i usluge Niš, Pxxxx xx xxxx, društvo sa ograničenom odgovornošću Beograd, Bxxxx xxx xxxx Beograd, Pxxx x xxx x xxx, Beograd, Društvo za spoljnu i unutrašnju trgovinu Birodeveloping doo Niš, Dxx xxxxx xxxxxx, Jagodina.
Sprovođenjem zakonskih ovlašćenja, službena lica Komisije za zaštitu konkurencije izvršila su nenajavljeni uviđaj na pet lokacija. Korišćenje nenajavljenog uviđaja, kao izuzetno efikasnog instrumenta za otkrivanje radnji učesnika na tržištu, a koje za cilj ili posledicu imaju ili mogu da imaju značajno ograničavanje, narušavanje ili sprečavanje konkurencije, i u ovom slučaju je poslužilo da bi se prikupila dokumentacija, koja je od značaja za dalje postupanje Komisije u ovom predmetu.
Komisija za zaštitu konkurencije (u daljem tekstu označena kao: Komisija) pratila je sprovođenje javnih nabavki koje za predmet imaju nabavku dobara – opreme proizvođača Kxxx xxxx i nabavku usluge servisiranja opreme istog proizvođača. Kao rezultat praćenja tih javnih nabavki uočila je da se za pojedine javne nabakve sa pomenutim predmetom nabavke javlja samo jedan ili dva učesnika na tržištu, što proizlazi iz objavljenih dokumenata u vezi sa svakom konkretnom javnom nabavkom.
S obzirom na broj potencijalnih ponuđača zabrinjava činjenica da se po pozivu za učestvovanje u nabavci javlja najčešće jedan a retko dva ponuđača, kako je konstatovano uvidom u objavljena dokumenta u vezi sa konkretnim javnim nabavkama.
Polazeći od činjenice da je osnovni cilj nabavki da naručilac dobije najbolju vrednost za opredeljeni novac, što se postiže nadmetanjem, odnosno konkurencijom između ponuđača, zabrinjava okolnost da se najveći učesnici na istom relevantnom tržištu – tržištu birotehničke opreme Kxxx xxxi tržištu servisiranju Kxxxx xxxx opreme, koje je predmet javnih nabavki, ne takmiče učestvujući u javnim nabavkama. Razlog za uzdržavanje od ponuda može biti prethodni dogovor između potencijalnih ponuđača. Ukoliko se oni međusobno dogovore da u javnoj nabavci ponude višu cenu ili slabiji kvalitet predmeta nabavke, ili međusobno podele tržište javnih nabavki, značajno se ograničava i sprečava konkurencija tokom procesa izbora najpovoljnijeg ponuđača. U svakoj javnoj nabavci cilj koordinacije ponuđača je da se predodredi izbor naručioca i postigne viša cena. Na taj način, ponuđači obuhvaćeni tajnim dogovorom o koordinisanom učešću u postupku javne nabavke, omogućavaju jednom od njih da zaključi ugovor o javnoj nabavci. Bez obzira da li je cilj koordinacije posredno ili neposredno određivanje cena ili drugih uslova trgovine odnosno podela tržišta javnih nabavki, sve forme nameštenih ponuda su zabranjene. U tom slučaju u pitanju su zabranjeni restriktivni sporazumi iz člana 10. stav 1. i 2. tačka 1 ili 5) Zakona, za koje se koristi naziv „nameštena ponuda“ u skladu sa opšte prihvaćenim terminom u evropskoj praksi primene prava konkurencije (bid rigging), kako je to objašnjeno u Uputstvu za otkrivanje nameštenih ponuda u postupcima javnih nabavki (u daljem tekstu: Uputstvo), koji je Savet Komisije doneo 09.06.2011. godine i objavio na internet stranici Komisije (www.kzk.org.rs). U Uputstvu je navedeno da je jedna od okolnosti koja ukazuju na moguću povredu konkurencije činjenica da određeni ponuđači učestvuju samo na određenim geografskim područjima. Takođe, neučestvovanje u objavljenim pozivima za dostavljanje ponude za istim predmetom nabavke kod pravnih lica koja nisu u obavezi da primenjuju Zakon o javnim nabavkama kao posledica prethodne koordinacije konkurenata se isto kvalifikuje. Članom 35. Zakona o zaštiti konkurencije („Službeni glasnik RS“ br. 51/09 i 95/13, u daljem tekstu označen kao: Zakon) propisano je da Komisija pokreće postupak ispitivanja povrede konkurencije po službenoj dužnosti kada na osnovu dostavljenih inicijativa, informacija i drugih raspoloživih podataka, osnovano pretpostavi postojanje povrede konkurencije.
Izvor: sajt Komisije za zaštitu konkurencije
Izvor: izvodi iz propisa preuzeti su iz programa „Propis Soft“ – Redakcija Profi Sistem Com-a