Pravni Portal meni

Pravna redakcija Profi Sistem Com-a

ZOUP

Predlog zakona o dualnom modelu studija u visokom obrazovanju

Predlog zakona o dualnom modelu studija u visokom obrazovanju

Na sajtu Narodne skupštine Republike Srbije objavljen je Predlog zakona o dualnom modelu studija u visokom obrazovanju (u daljem tekstu: Predlog zakona).

Predlogom zakona uređuju se sadržaj i način ostvarivanja dualnog modela studija u visokom obrazovanju, uzajamna prava i obaveze studenata, visokoškolskih ustanova i poslodavca, materijalno i finansijsko obezbeđenje studenata, kao i druga pitanja od značaja za  realizaciju studija po dualnom modelu.

Predlog Zakona je podeljen na deset glava. U okviru glave I Uvodne odredbe uređuju se predmet zakona, značenje pojmova i ciljevi dualnog modela.

Pojedini pojmovi korišćeni u Predlogu zakona imaju sledeće značenje:

1) „dualni model studijaˮ (u daljem tekstu: dualni model) je model realizacije nastave na studijskim programima u visokom obrazovanju u kome se kroz aktivnu nastavu na visokoškolskoj ustanovi i praktičnu obuku i rad kod poslodavca (u daljem tekstu: učenje kroz rad), stiču, usavršavaju, odnosno izgrađuju znanja, veštine, sposobnosti i stavovi (u daljem tekstu: kompetencije) u skladu sa studijskim programom i standardom kvalifikacije;

2) „poslodavacˮ je pravno lice ili preduzetnik, koji ispunjava uslove utvrđene ovim zakonom i čija delatnost omogućava ostvarivanje odgovarajućih sadržaja i učenja kroz rad utvrđenog studijskim programom;

3) „učenje kroz radˮ je integralni deo studijskog programa po dualnom modelu studija koji nosi određeni broj ESPB bodova i predstavlja organizovan proces tokom koga studenti pod nadzorom mentora kod poslodavca radeći kod poslodavca primenjuju teorijska znanja u realnom radnom okruženju, imaju neposredan dodir sa poslovnim procedurama i tehnologijama koje se koriste u poslovnom svetu, povezuju se sa zaposlenim profesionalcima i pripremaju se za svet rada;

4) „mentor kod poslodavcaˮ je lice angažovano kod poslodavca, koje neposredno obezbeđuje da se tokom učenja kroz rad realizuju sadržaji utvrđeni studijskim programom i odgovorno je da studenti steknu kompetencije propisane studijskim programom i standardom kvalifikacije;

5) „akademski mentorˮ je lice zaposleno u visokoškolskoj ustanovi (nastavnik ili saradnik), koji u saradnji sa mentorom kod poslodavca planira, prati, realizuje i vrednuje ostvarivanje učenja kroz rad;

6) „plan realizacije učenja kroz radˮ sadrži opis aktivnosti, mesto i dinamiku ostvarivanja učenja kroz rad i zajednički ga donose visokoškolska ustanova i poslodavac.

Kako se navodi u Predlogu zakona ciljevi dualnog modela su:

1) obezbeđivanje uslova za sticanje, usavršavanje i razvoj kompetencija studenata u skladu s potrebama tržišta rada;

2) doprinos jačanju konkurentnosti privrede Republike Srbije;

3) obezbeđivanje uslova za lakše zapošljavanje po završenom visokom obrazovanju;

4) obezbeđivanje uslova za dalje obrazovanje i celoživotno učenje;

5) razvijanje preduzimljivosti, inovativnosti i kreativnosti svakog pojedinca radi njegovog profesionalnog i karijernog razvoja;

6) obezbeđivanje uslova za lični, ekonomski i opšti društveni razvoj;

7) razvijanje sposobnosti za timski rad i osećaj lične odgovornosti u radu;

8) razvijanje svesti o važnosti zdravlja i bezbednosti, uključujući bezbednost i zdravlje na radu;

9) razvijanje sposobnosti samovrednovanja i izražavanja sopstvenog mišljenja kao i samostalnog donošenja odluka;

10) promovisanje društveno odgovorne uloge poslodavca u društvu.

Kako se navodi u obrazloženju Predloga zakona vodeći se pozitivnim iskustvima evropskih zemalja, ustanovljena je potreba da se u domaćem sistemu visokog obrazovanja omogući organizovanje dualnog modela studija, koji bi bio dovoljno opšti, ali istovremeno fleksibilan, i koji bi mogao da se primenjuje u zavisnosti od potreba visokoškolskih ustanova koje nude akademsko i strukovno obrazovanje i koje su zainteresovane da njihovi studenti stiču znanja i kroz učenje kroz rad u kompanijama i da taj rad bude vrednovan, npr. plaćanjem školarina, stipendija ili na neki drugi način.

U glavi II. Ostvarivanje dualnog modela (članovi 4-11. Predloga zakona) uređena je saradnja visokoškolskih ustanova i poslodavaca, studijski programi po dualnom modelu, obim, period i mesto realizacije, upis studenata, raspoređivanje studenata kod poslodavaca, karijerno vođenje i savetovanje, zaštita prava studenata i uslovi za izvođenje učenja kroz rad kod poslodavca.

Kao preduslov za realizaciju dualnog modela studija Predlog zakona propisuje obrazovanje mreže poslodavaca sa kojima visokoškolska ustanova sarađuje a koji imaju potrebu za kadrovima koje ta visokoškolska ustanova obrazuje. Članovi mreže poslodavaca mogu da budu i poslodavci koji čine savet poslodavaca koji je visokoškolska ustanova obrazovala u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju.

Pored mogućnosti da se studije po dualnom modelu akredituju u skladu sa zakonom i standardima za akreditaciju, kao samostalan studijski program ili kao modul u okviru studijskog programa, Predlog zakona uvodi novinu – saglasnost da se na već akreditovanom studijskom programu organizuje modul po dualnom modelu studija ali bez povećanja broja studenata iz akreditacije.

Zahtev za dobijanje saglasnosti podnosi se Nacionalnom telu za akreditaciju i proveru kvaliteta u visokom obrazovanju (NAT) uz dostavljanje elaborata čiju sadržinu propisuje Nacionalni savet za visoko obrazovanje na predlog NAT.

Na ovaj način omogućava se da visokoškolska ustanova koja uspostavi odgovarajuću saradnju sa poslodavcima u relativno kratkom roku odgovori na zahteve tržišta rada i ponudi odgovarajuće studije po dualnom modelu.

Dobijena saglasnost važi dokle i akreditacija studijskog programa, pa će visokoškolska ustanova prilikom podnošenja zahteva za novu akreditaciju morati da uključi modul po dualnom modelu ukoliko želi i dalje da realizuje ovaj model studija.

Predlogom zakona propisuju se obim, period i mesto realizacije studija po dualnom modelu i to na način značajno drugačiji u odnosu na obim, period i mesto realizacije utvrđene važećim standardia za akreditaciju studijskih programa.

Dok se za mesto realizacije – kod poslodavca može reći da je u skladu sa članom 96. stav 3. Zakona o visokom obrazovanju (Visokoškolska ustanova može da organizuje deo nastave i van sedišta, ako se radi o nastavi iz predmeta čiji karakter to zahteva, a u skladu sa akreditacijom.), kroz odnos u obimu časova aktivne nastave u odnosu na učenje kroz rad može se videti razlika dualnog modela studija u odnosu na standardni model. Članom 6. stav 1 Predloga zakona predviđen je odnos od 450 časova aktivne nastave i 450 časova učenja kroz rad, što u ukupnom opterećenju od 900 časova odgovara maksimalnom opterećenju od 900 časova koji je propisan važećim standardima za akreditaciju studijskih programa.

U članu 6. stav 3. Predloga zakona daje se mogućnost da ukoliko učenje kroz rad nije moguće ostvariti u celini realizovati kod poslodavca, , da se deo učenja kroz rad realizuje na samoj visokoškolskoj ustanovi ili kod nekog trećeg lica koje ima materijalne, tehničke i kadrovske uslove za izvođenje dela učenja kroz rad, ali isključivo uz saglasnost visokoškolske ustanove.

Pod trećim licima podrazumevaju se trening centri, druga pravna lica koja realizuju obuke, drugi poslodavac, druga visokoškolska ustanova i sl.. Predlog daje ovlašćenje visokoškolskim ustanovama da propišu uslove pod kojima student može da pređe sa dualnog modela na regularni, ali i obrnuto.

 Zaštita prava studenata na dualnom modelu studija obezbeđena je kroz primenu zakona kojim se uređuje visoko obrazovanje, zakona kojim se uređuje oblast rada i bezbednosti i zdravlja na radu, zakona kojim se uređuje zaštita prava intelektualne svojine i Zakona o dualnom modelu sudija.

U glavi III. Uređivanje međusobnih odnosa visokoškolske ustanove, poslodavca i studenata (čl. 12-25. Predloga zakona), predviđeno je da će se međusobni odnos visokoškolske ustanove i poslodavca uređivati ugovorom o dualnom modelu, a međusobni odnos poslodavca i studenta ugovorom o učenju kroz rad.

Predlog zakona za obe vrste ugovora propisuje formu, sadržinu, zaključivanje i objavljivanje ugovora o dualnom modelu kao i uslove za raskid ugovora od strane visokoškolske ustanove i poslodavca, odnosno poslodavca i studenta kao i posledice raskida ugovora.

Glava IV. Registar ugovora (čl. 26. i 27. Predloga zakona), propisan je registar ugovora o dualnom modelu koji vodi Privredna komora Srbije.

Glavom V. Predloga zakona Mentor kod poslodavca (član 28. Predloga zakona) propisano je da se studijskim programom utvrđuju potrebne kompetencije mentora kod poslodavca i način provere kompetencija, a data je i mogućnost da visokoškolska ustanova ovezbedi uputstvo za obavljanje poslova mentora i organizuje program obuke.

Glavom VI. Ocenjivanje i ispiti u dualnom modelu (čl. 29. i 30. Predloga zakona) propisano je da se ocenjivanje studenata, sadržina i način sprovođenja završnog rada uređuju u skladu sa studijskim programom i planom realizacije po dualnom modelu

Glavom VII. Materijalno i finansijsko obezbeđenje studenata (čl. 31. i 32. Predloga zakona), propisano je da poslodavac obezbeđuje studentu koji obavlja učenje kroz rad sredstva i opremu za ličnu zaštitu na radu, naknadu stvarnih troškova prevoza do mesta izvođenja učenja kroz rad i nazad, najviše u visini cene prevozne karte u javnom saobraćaju, ukoliko poslodavac nije obezbedio sopstveni prevoz, naknadu troškova ishrane u skladu sa opštim aktom poslodavca i osiguranje za slučaj povrede tokom učenja kroz rad kod poslodavca. Pored toga, poslodavac može da obezbedi studentu i pokriće troškova smeštaja i ishrane u studentskom domu.

Finansijsko obezbeđenje studenata obezbeđeno je kroz naknadu za učenje kroz rad, koja se isplaćuje jednom mesečno najkasnije do kraja tekućeg meseca

za prethodni mesec po svakom satu provedenom na učenju kroz rad u neto visini od najmanje 50% osnovne zarade zaposlenog koji radi na istim ili sličnim poslovima, u skladu sa zakonom. Takođe data je mogućnost i da se naknada isplaćuje različito po godinama studija u rasponu od 30-70% saglasno znanju studenata s tim da na nivou studijskog programa isplaćena naknada za učenje kroz rad mora da iznosi najmanje 50% od osnovne zarade isplaćene zaposlenom u istom periodu. Predlogom zakona je data mogućnost poslodavcu da ukoliko istovremeno snosi troškove školarina, može da izvrši umanjenje nadoknade za učenje kroz rad do iznosa školarine.

Glavom VIII. Nadzor (član 33. Predloga zakona), propisano je da inspekcijski nadzor vrši Ministarstvo preko prosvetne inspekcije, nadzor uslova rada i bezbednost na radu kod poslodavca vrši ministarstvo nadležno za poslove rada – preko inspekcije rada, a proveru kvaliteta rada visokoškolske ustanove vrši Nacionalno telo za akreditaciju i proveru kvaliteta u visokom obrazovanju, u skladu sa zakonom kojim se uređuje visoko obrazovanje.

Glavom IX. Kaznene odredbe (čl. 34. i 35. Predloga zakona) propisane su kaznene za kršenje odredbi ovog zakona za visokoškolsku ustanovu i poslodavca i odgovorna lica na visokoškolskoj ustanovi i kod poslodavca.

Glavom X. Prelazne i završne odredbe (čl. 36. i 37. Predloga zakona) propisan je rok za donošenje stanarda za akreditaciju studijskih programa po dualnom modelu i stupanje na snagu zakona.

Izvor: Izvod iz Predloga zakona i obrazloženja Predloga zakona preuzet sa sajta Narodne skupštine Republike Srbije (www.parlament.gov.rs)

Ostavite komentar

Profi Sistem baner