Na sajtu Narodne skupštine objavljen je predlog dugo očekivanog tzv. Zakona o nestalim bebama. Pun naziv ovog predloga glasi Predlog zakona o utvrđivanju činjenica o statusu novorođene dece za koju se sumnja da su nestala iz porodilišta u Republici Srbiji.
Ukoliko bude usvojen ovim zakonom će biti uređen postupak u kome se utvrđuju činjenice o statusu novorođene dece za koju se sumnja da su nestala iz porodilišta ili zdravstvenih ustanova u Republici Srbiji i postupak u kome se dosuđuje pravična novčana naknada nematerijalne štete.
Prema predlagaču cilj ovog zakona je utvrđivanje činjenica pogodnih da se utvrdi istina o statusu novorođene dece za koju se sumnja da su nestala iz porodilišta u Republici Srbiji, na osnovu dokaza koji se izvedu i podataka koji se prikupe u sudskom postupku od državnih i drugih organa, roditelja i drugih lica.
Takođe, cilj ovog zakona je i izvršenje obaveze Republike Srbije iz presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Jovanović protiv Srbije (broj predstavke 21794/09). Presuda je objavljena u “Sl. glasniku RS”, br. 33/2013 od 10. aprila 2013. god.
Broj predstavke je omaškom označen pogrešno, jer se radi PREDMETU ZORICA JOVANOVIĆ protiv Srbije (predstavka broj 21794/08, a ne /09), ali ono što je važnije jeste šta Evropski sud za ljudska prava (u daljem tekstu: ESLJP) naveo u ovoj odluci, a to je suštinski da parnična tužba kojom bi se, u najboljem slučaju, mogla priznati povreda „prava ličnosti” podnosioca predstavke i pružiti naknada za pretrpljenu nematerijalnu štetu, ne može delotvorno pružiti naknadu za potrebu o informacijama u „stvarnoj sudbini njenog sina”, „nestale bebe“, već da je potrebno:
„… S obzirom na gore navedeno, kao i na značajan broj potencijalnih podnosilaca predstavki, Tužena država mora, u roku od godinu dana od datuma kada ova presuda postane pravosnažna u skladu sa članom 44. stav 2. Konvencije, preduzeti sve odgovarajuće mere, po mogućstvu putem lex specialis…, da osigura uspostavljanje mehanizma sa ciljem obezbeđenja pojedinačnog obeštećenja svim roditeljima u situaciji kao što je ili koja je dovoljno slična situaciji podnositeljke predstavke (vidi stav 26. u gornjem tekstu). Ovaj mehanizam bi trebalo da nadzire nezavisno telo, sa odgovarajućim ovlašćenjima, koje će moći da pruži pouzdane odgovore u vezi sa sudbinom svakog deteta i pruži odgovarajuću naknadu, prema slučaju.“
U obrazloženju Predloga zakona navodi se da radi izvršavanja obaveze Republike Srbije po navedenoj presudi Evropskog suda za ljudska prava potrebno je da se donese zakon koji propisuje poseban postupak za utvrđivanje činjenica o statusu novorođene dece za koju se sumnja da su nestala u porodilištima u Republici Srbiji, utvrdi nadležnost državnih organa u tom postupku i istovremeno odredi pravična naknada ako bude utvrđeno da je povređeno pravo na porodični život roditelja novorođenog deteta. Imajući u vidu Ustavni položaj sudova, kao nezavisnih i samostalnih državnih organa, i sudija, kao jedinih i izvornih protagonista sudske vlasti, roditeljima (i drugim predlagačima određenim Zakonom) novorođene dece za koje postoji sumnja da su nestala iz porodilišta omogućava se da u posebnom sudskom postupku saznaju istinu o tome šta se desilo sa nestalim novorođenim detetom i ostvare pravo na pravičnu naknadu nematerijalne štete zbog povrede prava na porodični život. Rešenje da se postupak vodi pred sudom jeste i najcelishodnije, budući da bi obrazovanje novog državnog organa zahtevalo dodatna sredstva i vreme i time prolongiralo ostvarenja zahteva roditelja.
I. Pokretanje postupka i nadležnost
Predlogom je predviđeno da se Postupak u kome se utvrđuju činjenice o statusu novorođene dece za koju se sumnja da su nestala iz porodilišta u Republici Srbiji u prvom stepenu vodi:
1) Viši sud u Beogradu, za područje Apelacionog suda u Beogradu;
2) Viši sud u Kragujevcu, za područje Apelacionog suda u Kragujevcu;
3) Viši sud u Nišu, za područje Apelacionog suda u Nišu;
4) Viši sud u Novom Sadu, za područje Apelacionog suda u Novom Sadu.
Mesna nadležnost višeg suda određuje se prema mestu u kojem se nalazi ili se nalazilo porodilište ili prema prebivalištu ili boravištu predlagača.
Postupak se pokreće predlogom predlagača, ali je sud dužan da utvrđuje i činjenice koje nisu iznete u postupku i da odredi izvođenje dokaza koji nisu predloženi. Dakle, predviđeno je i istražno načelo, postupak je hitan, a po pravilu, javnost će biti isključena u postupku.
Predlagač je, prema ovom Predlogu zakona, oslobođen od plaćanja sudske takse, a sud može predlagaču, na njegov zahtev, postaviti punomoćnika iz reda advokata, na teret sredstava suda.
Predlog može da podnese roditelj novorođenog deteta, ako se do dana stupanja na snagu ovog zakona obraćao državnim organima ili porodilištu u vezi sa statusom novorođenog deteta za koje se sumnja da je nestalo iz porodilišta u Republici Srbiji.
Ako nijedan roditelj nije živ, postupak mogu da pokrenu brat, sestra, deda ili baba nestalog novorođenog deteta, bez obzira na to da li su se obraćali državnim organima ili porodilištu u vezi sa statusom novorođenog deteta.
II. Odluka o predlogu
O osnovanosti predloga sud odlučuje rešenjem. Rešenjem o usvajanju predloga određuje se status nestalog novorođenog deteta tako što se utvrđuju činjenice o njegovoj smrti i mestu gde se telo deteta nalazi ili, ako ne može da se utvrdi da je dete mrtvo, utvrđuju se činjenice koje objašnjavaju šta se sa nestalim novorođenim detetom dogodilo i mesto gde se ono nalazi.
Ovim rešenjem dosuđuje predlagaču pravičnu novčanu naknadu nematerijalne štete zbog povrede prava na porodični život. Pravična novčana naknada dosuđuje se i ako je sud doneo rešenje kojim konstatuje da ne može da se utvrdi status nestalog novorođenog deteta.
Ono što je jako važno jeste da je Predlogom, predviđeno, da se ova naknada mora tražiti u predlogu, inače sud je neće dosuditi.
III. Visina pravične naknade
Visinu pravične novčane naknade nematerijalne štete sud određuje po slobodnoj oceni, ceneći sve okolnosti slučaja, a pre svega intenzitet pretrpljenih duševnih bolova i straha i druga merila određena zakonom kojim se uređuju obligacioni odnosi.
Podsetimo se, Zakonom o obligacionim odnosima, u članu 200. propisano je:
„(1) Za pretprljene fizičke bolove, za pretrpljene duševne bolove zbog umanjenja životne aktivnosti, naruženosti, povrede ugleda, časti, slobode ili prava ličnosti, smrti bliskog lica kao i za strah sud će, ako nađe da okolnosti slučaja, a naročito jačina bolova i straha i njihovo trajnje to opravdava, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade materijalne štete kao i u njenom odsustvu.
(2) Prilikom odlučivanja o zahtevu za naknadu nematerijalne štete, kao i o visini njene naknade, sud će voditi računa o značaju povređenog dobra i cilju kome služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njenom prirodom i društvenom svrhom.“
Lica koja imaju pravo na novčanu naknadu u slučaju smrti ili teškog invaliditeta
Član 201. stav 1. propisuje:
„(1) U slučaju smrti nekog lica, sud može dosuditi članovima njegove uže porodice (bračni drug, deca i roditelji) pravičnu novčanu naknadu za njihove duševne bolove“.
Predlaže se i ograničenje visine pravične naknade, tako da pravična novčana naknada ne može da se dosudi u iznosu većem od 10.000 evra u dinarskoj protivvrednosti po zvaničnom srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan donošenja rešenja suda, a isplaćuje se iz budžeta Republike Srbije.
Takođe, predloženo je i da dosuđivanje pravične novčane naknade ne utiče na pravo predlagača na naknadu materijalne štete.
IV. Postupak po žalbi
Predlogom je predviđeno da protiv rešenja višeg suda, predlagač može podneti žalbu nadležnom apelacionom sudu, preko višeg suda, u roku od 15 dana od dana dostavljanja rešenja, a žalbom može da se pobija i samo visina dosuđene pravične novčane naknade.
V. Krivična prijava
Ako u toku postupka sud dođe do saznanja o postojanju osnova sumnje da je izvršeno krivično delo za koje se goni po službenoj dužnosti, dužan je da odmah podnese krivičnu prijavu nadležnom javnom tužiocu.
Izvor:
Izvod iz Zakona i presude ESLJP preuzet je iz programa “Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com.
Izvod iz Predloga zakona – sajt Narodne skupštine.