Na sajtu Ministarstva finansija objavljene su radne verzije:
-Zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana
-Zakona o izmenama i dopunama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje
-Zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezima na imovinu
Kako se navodi u saopštenju eventualne primedbe i sugestije mogu da se dostave na adresu fiskalni.sektor@mfin.gov.rs najkasnije do 2. jula 2018. godine, do kraja radnog vremena.
Predviđenim izmenama Zakona o porezu na dohodak građana menja se čl. 9. kojim se regulišu izuzimanja iz dohotka za oporezivanje tako što se predlaže izmena stava 1 tačka 9) koja bi glasila:
9) pomoć koju u slučaju smrti zaposlenog ili penzionisanog zaposlenog, poslodavac isplaćuje članu njegove porodice – do 67.145 dinara;
Menja se i tačka 19) koja bi nakon izmena glasila 19) otpremnine, odnosno novčane naknade koje poslodavac isplaćuje zaposlenom za čijim je radom prestala potreba u skladu sa zakonom kojim se uređuje rad, odnosno radni odnosi, odnosno zaposlenom koji radi na poslovima za koje više ne postoji potreba ili postoji potreba smanjenja broja izvršilaca u skladu sa zakonom kojim se uređuje način određivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru – do iznosa koji je kao najniži utvrđen tim zakonima;
U čl. 18. stav 1 dodaju se tačke 11), 12) koje glase:
11) pomoći u slučaju smrti člana porodice zaposlenog – do 67.145 dinara;
12) solidarne pomoći za slučaj rođenja deteta do visine prosečne zarade isplaćene u republici srbiji prema poslednjem objavljenom podatku republičkog organa nadležnog za poslove statistike, po jednom novorođenom detetu
Predviđa se izmena čl. 42 u više stavova tako da bi član nakon izmena glasio:
(1) Zahtev za paušalno oporezivanje može se podneti nadležnom poreskom organu do 30. novembra tekuće godine za narednu godinu, odnosno u roku od 15 dana od dana upisa u registar nadležnog organa, odnosno u roku od 15 dana od dana prijema akta nadležnog poreskog organa kojim se potvrđuje brisanje iz evidencije za porez na dodatu vrednost u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dodatu vrednost.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, lice koje u toku godine započne obavljanje delatnosti, zahtev za paušalno oporezivanje može u momentu registracije podneti nadležnoj organizaciji koja vodi registar privrednih subjekata, koja će taj zahtev proslediti poreskom organu.
(3) Nadležni poreski organ dužan je da po zahtevu iz st. 1. i 2. ovog člana donese rešenje u roku od 30 dana od dana podnošenja zahteva.
(4) Ako nadležni poreski organ ne reši po zahtevu u roku iz stava 3. ovog člana, smatra se da je zahtev za paušalno oporezivanje prihvaćen.
(5) Obveznik poreza na prihode od samostalne delatnosti kome je utvrđeno pravo na paušalno oporezivanje, ovaj način oporezivanja koristi dok se ne utvrdi da su prestali razlozi za paušalno oporezivanje, odnosno da izmenjeni uslovi isključuju pravo na paušalno oporezivanje.
(6) U slučaju iz stava 5. ovog člana, nadležni poreski organ će rešenjem naložiti obvezniku iz stava 5. ovog člana vođenje poslovnih knjiga od polovine tekuće godine ili od početka naredne godine.
(7) Preduzetnik paušalac kome prestaje pravo na paušalno oporezivanje po osnovu iz člana 40. stav 2. tačka 5) ovog zakona, dužan je da vodi poslovne knjige najkasnije od dana kada postane obveznik poreza na dodatu vrednost u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dodatu vrednost, bez utvrđivanja obaveze vođenja poslovnih knjiga rešenjem nadležnog poreskog organa.
Predlaže se dopuna čl. 65b stavom 3 koji glasi:
Obveznikom u smislu stava 1. ovog člana smatra se i fizičko lice koje ostvaruje prihod od iznajmljivanja stanova i soba za period duži od 30 dana neprekidno a koje saglasno zakonima kojima se uređuju ugostiteljstvo i turizam ne pruža ugostiteljske usluge.
Predlaže se izmena i dopuna člana 65b koji bi nakon izmene glasio:
(1) Oporezivi prihod od nepokretnosti, uključujući i prihod od iznajmljivanja stanova i soba za period duži od 30 dana neprekidno, čini bruto prihod iz člana 65a stav 2. ovog zakona, umanjen za normirane troškove u visini od 25%.
(2) izuzetno od stava 1. Ovog člana, u oporezivi prihod ne uračunava se prihod po osnovu pružanja usluga smeštaja za period do 30 dana koji ima poreski tretman saglasno članu 84 b ovog zakona.
(3) Obvezniku poreza na prihode od nepokretnosti, na njegov zahtev, umesto normiranih troškova priznaće se stvarni troškovi koje je imao pri ostvarivanju i očuvanju prihoda, ako za to podnese dokaze.
(4) Oporezivi prihod od nepokretnosti koji ostvari obveznik zakupac koji nepokretnost izdaje u podzakup, čini razlika između zakupnine koju ostvaruje i zakupnine koju plaća zakupodavcu.
U čl. 79. stav 1 predlaže se izmena tako što bi stav nakon izmena glasio:
(1) Obveznik, koji sredstva ostvarena prodajom nepokretnosti u roku od 90 dana od dana prodaje uloži u rešavanje svog stambenog pitanja i stambenog pitanja članova svoje porodice, odnosno domaćinstva, u Republici Srbiji, oslobađa se poreza na ostvareni kapitalni dobitak.
O ovim i drugim izmenama Zakona o porezu na dohodak građana možete se informisati uvidom u Radnu verziju Zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana na sajtu Ministarstva finansija.
Tekst trenutno važećeg Zakona o porezu na dohodak građana (“Sl. glasnik RS”, br. 24/2001, 80/2002, 135/2004, 62/2006, 65/2006- isp., 31/2009, 44/2009, 18/2010, 50/2011, 91/2011-OUS, 93/2012, 114/2012-OUS, 47/2013, 48/2013-ispr., 108/2013, 57/2014, 68/2014-dr.zakon, 112/2015 i 113/2017) možete pogledati u okviru programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com.
Predviđenim izmenama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje menja se čl. 12. stav 1 tako da posle izmena glasi:
„(1) Kada osiguranik ostvaruje prihode po više različitih osnova (radni odnos, samostalna delatnost, ugovori, obavljanje poljoprivredne delatnosti po osnovu koje nije prioritetno osiguran i dr.), doprinos za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje obračunava se i plaća po svim tim osnovima, do iznosa najviše godišnje osnovice doprinosa, u skladu sa ovim zakonom.“
Menja se čl. 37. stav 1 Zakona tako da posle izmena glasi:
„(1) Najnižu mesečnu osnovicu doprinosa čini iznos od 35% prosečne mesečne zarade u Republici isplaćene u periodu za prethodnih 12 meseci počev od meseca oktobra u godini koja prethodi godini za koju se utvrđuju i plaćaju doprinosi, za koji su objavljeni podaci republičkog organa nadležnog za poslove statistike, ako ovim zakonom nije drukčije određeno“
Manja se čl. 38. stav 1 tako da posle izmena glasi:
„(1) Najniža mesečna osnovica doprinosa za osiguranike iz čl. 25, 26. i 27. Ovog zakona čini iznos od 35% prosečne mesečne zarade u Republici isplaćene u periodu za prethodnih 12 meseci počev od meseca oktobra u godini koja prethodi godini za koju se utvrđuju i plaćaju doprinosi, prema objavljenom podatku republičkog organa nadležnog za poslove statistike“
Menja se čl. 42. stav 1 tako da posle izmena glasi:
„(1) Najvišu mesečnu osnovicu doprinosa čini petostruki iznos prosečne mesečne zarade po zaposlenom u Republici isplaćene u periodu za prethodnih 12 meseci počev od meseca oktobra u godini koja prethodi godini za koju se utvrđuju i plaćaju doprinosi, prema objavljenom podatku republičkog organa nadležnog za poslove statistike.“
Menja se čl. 43. stav 1 tako da posle izmena glasi:
„(1) Najvišu godišnju osnovicu doprinosa čini petostruki iznos zbira prosečnih mesečnih zarada u Republici isplaćenih u periodu za prethodnih 12 meseci počev od meseca oktobra u godini koja prethodi godini za koju se utvrđuju i plaćaju doprinosi.“
Predloženo je brisanje stava 2 i 3 u čl. 67. Zakona.
O ovim izmenama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje možete se informisati uvidom u Radnu verziju Zakona o izmenama i Zakona o doprinosima za obavezno sicijalno osiguranje na sajtu Ministarstva finansija.
Tekst trenutno važećeg Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje (“Sl. glasnik RS”, broj 84/2004, 61/2005, 62/2006, 5/2009, 52/2011, 101/2011, 47/2013, 108/2013, 57/2014, 68/2014-dr. zakon, 112/2015 i 113/2017) možete pogledati u okviru programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com.
Predviđenim izmenama Zakona o porezima na imovinu menja se čl. 1. tako što mu se dodaje stav 1 koji glasi:
„Ovim zakonom uređuju se porezi na imovinu.“
Menja se celokupni član 2 Zakona tako da glasi:
Porez na imovinu iz člana 1. stav 2. tačka 1) ovog zakona (u daljem tekstu: porez na imovinu), plaća se na nepokretnosti koje se nalaze na teritoriji republike srbije, na:
1) pravo svojine na nepokretnosti, odnosno na pravo svojine na zemljištu površine preko deset ari;
2) pravo korišćenja, odnosno pravo zakupa, građevinskog zemljišta u javnoj svojini, površine preko deset ari;
3) pravo korišćenja, odnosno pravo zakupa, vodnog zemljišta u javnoj svojini, površine preko deset ari;
4) pravo zakupa stana ili kuće za stanovanje, konstituisano u korist fizičkog lica;
5) pravo korišćenja stana ili kuće za stanovanje u javnoj svojini, konstituisano u korist fizičkog lica za period duži od jedne godine ili na neodređeno vreme, u skladu sa zakonom kojim se uređuju izbeglice;
6) pravo korišćenja, odnosno korišćenje nepokretnosti, odnosno zemljišta površine preko 10 ari, u javnoj svojini, u skladu sa zakonom kojim se uređuje javna svojina;
7) državinu nepokretnosti, odnosno državinu zemljišta površine preko deset ari, na kome imalac prava svojine nije poznat ili nije određen;
8) državinu nepokretnosti u javnoj svojini, bez pravnog osnova;
9) državinu i korišćenje nepokretnosti, odnosno zemljišta površine preko deset ari, po osnovu ugovora o finansijskom lizingu.
Nepokretnostima, u smislu ovog zakona, smatraju se:
1) zemljište, i to: građevinsko (izgrađeno i neizgrađeno, uređeno i neuređeno), poljoprivredno, šumsko i drugo;
2) objekat, odnosno posebni deo objekta, i to: stambene, poslovne i druge zgrade, odnosno kuće za stanovanje, stanovi, poslovne prostorije, garaže, garažni boksovi, garažna mesta i drugi (nadzemni i podzemni) građevinski objekti, odnosno njihovi posebni delovi, uključujući mreže – vodove koje nisu sastavni deo objekta ili njegovog posebnog dela (u daljem tekstu: objekat).
Pravom zakupa stana ili kuće za stanovanje konstituisanim u korist fizičkog lica, u smislu stava 1. tačka 4) ovog člana smatra se pravo zakupa za period duži od jedne godine ili na neodređeno vreme, za koji je propisano plaćanje neprofitne zakupnine ili zakupnine koja se obračunava primenom propisanih kriterijuma i merila koja ne može biti viša od neprofitne zakupnine, u skladu sa zakonima kojima se uređuju:
(1) stanovanje i održavanje zgrada, odnosno u skladu sa posebnim propisima kojima je bilo uređeno stanovanje koji su prestali da važe danom početka primene zakona kojim je uređeno stanovanje i održavanje zgrada;
(2) javna svojina;
(3) prava boraca, vojnih invalida i porodica palih boraca;
(4) izbeglice.
Predloženim izmenama Zakona dodaju se novi članovi 2a, 2b i 2v koji glase:
Član 2a
Kad na nepokretnosti, pored prava svojine, postoji neko od prava, odnosno korišćenje ili državina, iz člana 2. stav 1. tač. 2) do 6) i tač. 8) i 9) ovog zakona, odnosno u slučaju iz tačke 7) tog člana, porez na imovinu plaća se na to pravo, odnosno na korišćenje ili državinu, a ne na pravo svojine.
Kad na nepokretnosti, pored prava, odnosno korišćenja iz člana 2. stav 1. tač. 2) do 6) ovog zakona, postoji i državina iz tačke 8) tog stava, porez na imovinu plaća se na državinu, a ne na pravo, odnosno na korišćenje iz člana 2. stav 1. tač. 2) do 6) ovog zakona.
Kad na stanu ili stambenoj zgradi, pored prava, odnosno korišćenja iz člana 2. stav 1. tačka 6) ovog zakona, postoji i pravo zakupa ili pravo korišćenja iz tač. 4) i 5) tog stava, porez na imovinu plaća se na pravo zakupa ili pravo korišćenja, a ne na pravo, odnosno korišćenje iz člana 2. stav 1. tačka 6) ovog zakona.
Član 2b
U površinu zemljišta iz člana 2. stav 1. tač. 1) do 3) i tač. 6), 7) i 9) ovog zakona uračunava se površina zemljišta koje je jedna fizička celina (istog ili različitog po vrsti, u istoj ili različitoj zoni, koju čini jedna ili više katastarskih parcela koje se međusobno graniče) za koju je poreski obveznik isto lice, odnosno ista lica kao suimaoci prava, sukorisnici ili sudržaoci.
Porez na imovinu na prava, odnosno državinu na zemljištu iz člana 2. stav 1. tač. 1) do 3) i tač. 6), 7) i 9) ovog zakona plaća se na razliku njegove površine i površine od deset ari.
Ako se, za potrebe utvrđivanja osnovice poreza na imovinu, zemljište delom razvrstava u različite vrste, odnosno ako je delom u različitim zonama, odnosno ako su za isto zemljište više lica obveznici poreza (kao suimaoci prava, sukorisnici ili sudržaoci), površina zemljišta od deset ari na koju se porez na imovinu ne plaća u skladu sa stavom 2. ovog člana određuje se srazmerno učešću svakog dela zemljišta odgovarajuće vrste, odnosno dela u odgovarajućoj zoni, odnosno suvlasničkog dela, u ukupnoj površini zemljišta koje je jedna fizička celina.
Član 2v
Za svrhu oporezivanja porezom na imovinu sastavnim delom zemljišta smatra se i oporezuje u okviru oporezivanja zemljišta:
1) staza i drugi otvoreni prostor prekriven šljakom, asfaltom, betonom, pločama ili drugim čvrstim materijalom u nivou zemljišta, otvoreni prostor za parkiranje, kolski prilaz objektu, osim linijskih infrastrukturnih objekata u skladu sa zakonom kojim se uređuju planiranje i izgradnja;
2) ograda, potporni zid, stepenište izvan gabarita objekta, vrtno senilo do 15m² osnove, vrtni bazen (uključujući fontane) površine do 12m² i dubine do 1m, nadstrešnica osnove do 10m², dvorišni kamin površine do 2m² i visine do 3m, stočna jama, septička jama, ploča za obaveštavanje površine do 6m², dečje igralište, spomenik i spomen obeležje na površinama javne namene ili na grobljima i grobnica.
Za svrhu oporezivanja porezom na imovinu sastavnim delom objekta smatraju se i oporezuju u okviru oporezivanja objekta, mreže – vodovi inkorporisani u objektu i od objekta do priključka na mrežu, a ako mesto priključenja nije moguće precizno odrediti, sastavnim delom objekta smatra se deo mreže inkorporisan u objekat.
O ovim i drugim izmenama Zakona o porezima na imovinu možete se informisati uvidom u Radnu verziju Zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezima na imovinu na sajtu Ministarstva finansija.
Tekst trenutno važećeg Zakona o porezima na imovinu (“Sl. glasnik RS”, br. 26/2001, 45/2002, 80/2002, 135/2004, 61/2007, 5/2009, 101/2010, 24/2011, 78/2011, 57/2012-OUS, 47/2013 i 68/2014-dr.zakon) možete pogledati u okviru programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com.
Izvor: sajt Ministarstva finansija (www.mfin.gov.rs)