od 2010.

Preduzimanje dodatnih mera kako bi se građanima, koji su staž ili deo staža ostvarili na Kosovu i Metohiji bio priznat u staž osiguranja

Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Kancelarija za Kosovo i Metohiju i Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje će unaprediti i u većoj meri zaštiti prava građana preduzimanjem dodatnih mera iz svoje nadležnosti kako bi se građanima, koji su staž ili deo staža ostvarili na Kosovu i Metohiji, a kojima isti nije evidentiran u matičnoj evidenciji Fonda i nije priznat u staž osiguranja, odnosno nije uzet u obzir prilikom obračuna penzije, omogućilo ostvarivanje prava iz penzijsko invalidskog osiguranja, navodi se između ostalog u Mišljenju Zaštitnika građana.

Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje prilikom odlučivanja o zahtevima za ostvarivanje prava na penziju navedene kategorije lica, treba da pravilno, istinito i potpuno utvrdi sve činjenice i okolnosti, izvrši ocenu svih dokaza kojima raspolaže, pri tom posebno vodeći računa da javne isprave (npr. radna knjižica, potvrde koje su izdali nadležni organi i organizacije u granicama svojih ovlašćenja) dokazuju ono što se u njima utvrđuje ili potvrđuje, i tek nakon ocene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno), da utvrdi da li se određenom licu može priznati staž ostvaren na Kosovu i Metohiji.

Ministarstvo za rad zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja treba da preduzme mere kako bi se stvorio pravni okvir da se, podaci koji su neophodni za odlučivanje a koji nisu registrovani u matičnoj evidenciji Fonda usled opštepoznatih okolnosti, utvrde u posebnom postupku i uzmu u obzir pri ostvarivanju prava bivših osiguranika sa KiM.

Fond Republike Srbije ne raspolaže podacima o stažu, zaradama i uplaćenim doprinosima za PIO za osiguranike koji su staž ostvarili na KiM, iz razloga što je originalna dokumentacija ostala na KiM, nakon poznatih ratnih dešavanja. Ne postoji mogućnost da određenu dokumentaciju koju stranke dostavljaju, a koja je izdata od strane Privremenih institucija samouprave na KiM Fond PIO proveri u postupku i na način predviđen važećim Zakonom o PIO. Fond ne priznaje ni podatke koji se nalaze u radnoj knjižici, kao ni podatke iz prijava/odjava, ni drugi dokumentaciju iz koje se mogu utvrditi podaci neophodni za odlučivanje iz razloga što navedeni podaci nisu registrovani u evidenciji Fonda. Iz svega napred navedenog proizilazi da će osiguranici sa KiM, bez svoje krivice, ostati uskraćeni za staž osiguranja i visinu penzije koja im po zakonu pripada.

Zaštitnik građana je stava da građani ne smeju da snose posledice nastale usled objektivnih okolnosti a da pravo na penziju i visina penzije ne može zavisiti od toga da li su podaci neophodni za odlučivanje prikupljeni na određenoj teritoriji ili ne.

Shodno tome, postupanje svih organa vlasti, ustanova i javnih službi mora biti takvo da obezbedi ostvarivanje ljudskih prava i da otklanja eventualne prepreke njihovom ostvarivanju, a zakoni, podzakonski propisi i opšti akti treba da idu za tim da detaljnije urede kako će se pravo ostvariti.

Zaštitnik građana smatra da nadležni organi javne vlasti moraju da preduzmu mere iz okvira svoje nadležnosti kako bi građanima, koji su bili zaposleni na teritoriji Kosova i Metohije, bilo omogućeno da ostvare svoja zakonom zagarantovana prava na penziju, koja su im uskraćena zbog nepostojanja podataka u matičnoj evidenciji Fonda. Zaštitnik građana posebno ukazuje da je neophodno da prilikom odlučivanja o zahtevima za ostvarivanje prava na penziju navedenih lica, Fond pravilno, istinito i potpuno utvrdi sve činjenice, i tek na osnovu savesne i brižljive ocene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno donese odluku. Zaštitnik građana posebno ukazuje da javne isprave, (koje stranka dostavi ili kojima organ raspolaže, npr. radna knjižica) imaju jaku dokaznu snagu, i služe kao najjače dokazno sredstvo. Pretpostavka je da ono što javna isprava direktno potvrđuje odgovara pravom, stvarnom stanju stvari i organ ne može podvrgnuti javnu ispravu oceni dokaza. S obzirom da se radi o oborivoj pretpostavci dozvoljeno je dokazivanje da su činjenice u javnoj ispravi neistinito potvrđene ili da je javna isprava, odnosno kopija javne isprave neispravno sastavljena.

Izvor: sajt Zaštitnika građana (www.ombudsman.rs)

Najnoviji tekstovi