Zbog drugačije uloge javnog tužioca, a sve zbog uvođenja stranačke-tužilačke istrage, umnogome se promenila i prava i dužnosti oštećenog i oštećenog kao tužioca.
Sada, prema važećem Zakoniku o krivčnom postupku:
Ako javni tužilac, za krivično delo za koje se goni po službenoj dužnosti, odbaci krivičnu prijavu, obustavi istragu ili odustane od krivičnog gonjenja do potvrđivanja optužnice, dužan je da u roku od osam dana o tome obavesti oštećenog i da ga pouči da može da podnese prigovor neposredno višem javnom tužiocu.
Komentar:
To je za oštećenog najznačajnija novina.
Naime, ranije, kad javni tužilac nađe da nema osnova da preduzme gonjenje za krivično delo za koje se goni po službenoj dužnosti ili kad nađe da nema osnova da preduzme gonjenje protiv nekog od prijavljenih saučesnika, bio je dužan da u roku od osam dana o tome obavesti oštećenog i da ga uputi da može sam preduzeti gonjenje. Ovo je bila i obaveza suda ako je doneo rešenje o obustavi postupka usled odustanka javnog tužioca od gonjenja.
Dakle, prema starom ZKP-u, oštećeni je imao pravo da preduzme, odnosno nastavi gonjenje u roku od osam dana od kada je primio navedeno.
Sada, nasuprotom ranijem zakonskom rešenju, oštećeni ima pravo da podnese prigovor u roku od osam dana od dana kada je primio obaveštenje i pouku od javnog tužioca. Ako oštećeni nije obavešten, može da podnese prigovor u roku od tri meseca od dana kada je javni tužilac odbacio prijavu, obustavio istragu ili odustao od krivičnog gonjenja, što je najduži rok za podnošenje prigovora.
Prema sadašnjem rešenju, neposredno viši javni tužilac će u roku od 15 dana od dana prijema prigovora odbiti ili usvojiti prigovor rešenjem protiv kojeg nije dozvoljena žalba ni prigovor. Rešenjem kojim usvaja prigovor javni tužilac će izdati obavezno uputstvo nadležnom javnom tužiocu da preduzme, odnosno nastavi krivično gonjenje.
Preuzimanje krivičnog gonjenja od strane oštećenog
Dakle, ošećeni više ne može da preduzme krivično gonjenje u situacijama ako je odluka tužilaštva negativna za njega, već sada može da samo preuzme gonjenje i to tek nakon potvrđivanja optužnice.
Oštećeni je dužan da se odmah ili u roku od osam dana od dana kada je primio obaveštenje i pouku člana izjasni da li hoće da preuzme krivično gonjenje i zastupa optužbu, a ako nije obavešten – u roku od tri meseca od dana kada je javni tužilac izjavio da odustaje od optužbe.
Ako oštećeni izjavi da preuzima krivično gonjenje sud će nastaviti, odnosno odrediti glavni pretres. U slučaju da se oštećeni ne izjasni u ovom roku ili izjavi da ne želi da preuzme krivično gonjenje, sud donosi rešenje o obustavi postupka odnosno presudu kojom se optužba odbija.
Ako oštećeni nije prisutan na pripremnom ročištu ili glavnom pretresu, a uredno je pozvan ili mu se poziv nije mogao uručiti zbog neprijavljivanja sudu promene adrese prebivališta ili boravišta, smatraće se da neće da nastavi gonjenje i sud će doneti rešenje o obustavi postupka, odnosno presudu kojom se optužba odbija.
Prava oštećenog kao tužioca
Oštećeni kao tužilac ima pravo da:
1) zastupa optužbu, u skladu sa odredbama ovog zakonika;
2) podnese predlog i dokaze za ostvarivanje imovinskopravnog zahteva i da predloži privremene mere za njegovo obezbeđenje;
3) angažuje punomoćnika iz reda advokata;
4) zahteva postavljanje punomoćnika;
5) preduzima druge radnje, kada je to određeno ovim zakonikom.
Pored prava iz stava 1. ovog člana, oštećeni kao tužilac ima prava koja pripadaju javnom tužiocu, osim onih koja javni tužilac ima kao državni organ.
Postavljeni punomoćnik
Oštećenom kao tužiocu, kada se krivični postupak vodi za krivično delo za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora u trajanju preko pet godina, može se, na njegov zahtev, postaviti punomoćnik ako je to u interesu postupka i ako oštećeni kao tužilac, prema svom imovnom stanju, ne može snositi troškove zastupanja.
O zahtevu odlučuje predsednik pretresnog veća ili sudija pojedinac, a punomoćnika rešenjem postavlja predsednik suda iz reda advokata po redosledu sa spiska advokata koji sudu dostavlja nadležna advokatska komora za određivanje branilaca po službenoj dužnosti.
Prestanak svojstva oštećenog kao tužioca
Svojstvo oštećenog kao tužioca prestaje:
1) odustankom od optužbe;
2) preuzimanjem krivičnog gonjenja od strane javnog tužioca;
3) smrću, odnosno prestankom pravnog lica.
Odustanak od optužbe
Oštećeni kao tužilac može svojom izjavom sudu pred kojim se vodi krivični postupak odustati od optužbe do završetka glavnog pretresa ili pretresa pred drugostepenim sudom. Izjava o odustanku je neopoziva.
Ako oštećeni kao tužilac ne dođe na pripremno ročište ili glavni pretres, iako je uredno pozvan ili mu se poziv nije mogao uručiti zbog neprijavljivanja sudu promene adrese prebivališta ili boravišta, smatraće se da je odustao od optužbe i sud će doneti rešenje o obustavi postupka, odnosno presudu kojom se optužba odbija.
Preuzimanje krivičnog gonjenja od strane javnog tužioca
U postupku koji se vodi po optužbi oštećenog kao tužioca, javni tužilac ima pravo da do završetka glavnog pretresa preuzme krivično gonjenje i zastupanje optužbe.
Redakcija “Profi Sistema”