Na probleme koji će nastupiti u praksi zbog prenumeracije krivičnih dela protiv privrede, upozoravali smo kada je donet Zakon o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika („Sl. glasnik RS“, br. 94/2016), koji je počeo da se primenjuje od 1. juna 2017. godine, i doneo je važne novine u opštem delu i posebnom delu Krivičnog zakonika, ali su izmene krivičnih dela protiv privrede počele da se primenjuju od 1. marta 2018. godine.
Glava GLAVA DVADESET DRUGA KZ – KRIVIČNA DELA PROTIV PRIVREDE, je potpuno rekonstruisana, data je nova sistematika krivičnih dela protiv privrede, prema prirodi određenim kriterijumima od kojih je najvažniji njihova srodnost. Izmenama je predviđeno 29 krivičnih dela protiv privrede, dok ih prema važećem Krivičnom zakoniku u glavi dvadeset drugoj sada ima 25.
Pretpostavili smo da ono što može predstavljati problem u praksi jeste što je tehnički (loše) urađena izmena, jer su izmenjeni i brojevi članova koji uređuju krivična dela.
Sada se pokazuje da smo bili u pravu, što možete videti u dve odluke Vrhovnog kasacionog suda, koje ćemo ovde predstaviti, a konkretno radi se o krivičnom delu Zloupotreba položaja odgovornog lica, koje je pre izmena bilo predviđeno članom 234, a nakon izmena članom 227. Krivičnog zakonika.
U presudi Vrhovnog kasacionog suda, Kzz 1173/2018 od 25. oktobra 2018. godine, stoji da je branilac u zahtevu za zaštitu prava ukazivao da je izmenama i dopunama Krivičnog zakonika objavljenim u „Sl. glasniku RS“ 94/16 koje su stupile na snagu 01.03.2018. godine, izvršena dekriminalizacija krivičnog dela zloupotreba položaja odgovornog lica.
U obrazloženju ove presude stoji:
„…po nalaženju Vrhovnog kasacionog suda, neosnovano branilac ukazuje da je izmenama i dopunama Krivičnog zakonika objavljenim u „Sl. glasniku RS“ 94/16 koje su stupile na snagu 01.03.2018. godine, izvršena dekriminalizacija krivičnog dela zloupotreba položaja odgovornog lica, iz razloga što je pomenutim izmenama i dopunama Krivičnog zakonika, izvršena samo „prenumeracija“ navedenog krivičnog dela, tako što je sada isto krivično delo propisano odredbom člana 227. KZ. Prema tome, ne radi se o dekriminalizaciji krivičnog dela zloupotreba položaja odgovornog lica, kako to branilac neosnovano ističe, imajući pre svega u vidu da su i radnje izvršenja i propisane kazne za predmetno krivično delo ostale neizmenjene – pa su stoga navodi zahteva da delo za koje je okrivljena oglašena krivom, nije krivično delo, od strane ovog suda ocenjeni kao neosnovani. Uz to, Vrhovni kasacioni sud napominje i to da u konkretnom slučaju, nije bilo potrebe da sud u smislu odredbe člana 5. stav 2. KZ, primenjuje „novi zakon“, kako to takođe neosnovano branilac ukazuje, s obzirom da isti nije blaži za učinioca.
Iz iznetih razloga, po nalaženju ovog suda, neosnovano branilac ističe povredu krivičnog zakona iz člana 439. tačka 1) ZKP.“
U drugoj presudi Vrhovnog kasacionog suda, Kzz 1380/2018 od 12. decembra 2018. godine, stoji da je presudom prvostepenog suda okrivljeni je oglašen krivim zbog krivičnog dela zloupotreba položaja odgovornog lica iz čl. 234 st.1 KZ, ali je presudom drugostepenog suda, povodom žalbe branioca okrivljenog, preinačena je presuda prvostepenog suda, tako da se primenom čl. 423 t.1 ZKP okrivljeni oslobađa od optužbe da je učinio krivično delo zloupotreba položaja odgovornog lica iz čl. 234 st.1 KZ, nalazeći da je okrivljeni prvostepenom presudom oglašen krivim za delo koje po Zakonu više nije krivično delo jer donošenjem Zakona o izmenama i dopunama KZ a koje izmene su u odnosu na predmetno krivično delo stupile na snagu 1. marta 2018. je izvršena dekriminalizacija krivičnog dela zloupotreba položaja odgovornog lica iz čl. 234 st.1 KZ.
Dakle, u prvom slučaju branilac, advokat okrivljenog je smatrao da je delo dekriminalizovano, a drugom imamo još drastičniji primer da je sud smatrao da je delo dekriminalizovano.
Republički javni tužilac je podneo zahtev za zaštitu zakonitosti protiv odluke drugostepenog suda, koji je Vrhovni kasacioni sud usvojio, a obrazloženju ove presude je naveo slično kao i u prvoj presudi:
„Imajući u vidu zakonski opis bića krivičnog dela zloupotreba položaja odgovornog lica i u vreme izvršenja krivičnog dela (čl. 234 st.1 KZ) i u vreme donošenja prvostepene i drugostepene presude (čl. 227 st.1 KZ) Vrhovni kasacioni sud nalazi da se osnovano zahtevom ukazuje da krivično delo iz čl. 234 st.1 KZ nije dekriminalizovano donošenjem Zakona o izmenama i dopunama KZ, a ovo sa razloga jer su bitna obeležja tog krivičnog dela sadržana u krivičnom delu sa potpuno identičnim zakonskim nazivom a to je krivično delo zloupotreba položaja odgovornog lica iz čl. 227 st.1 KZ, čime je u konkretnom slučaju zadržan jasan pravni kontinuitet inkriminacije, pa stoga kako predmetno krivično delo nije prestalo da postoji, to nema mesta primeni instituta blažeg zakona iz čl. 5 st.2 KZ kako to pogrešno nalazi drugostepeni sud.“
Ono što može dovesti do još ovakvih ili sličnih problema je i to, što je osim predmetnog dela prenumeracija izvršena i kod još 18 krivičnih dela protiv privrede.
Izvor: izvodi iz sudske prakse preuzeti su iz iz programa “Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a