Kako se navodi na sajtu Ministarstva prosvete radna grupa za prevenciju i sprečavanje nasilja u sistemu obrazovanja i vaspitanja, koja je formirana na inicijativu ministra prosvete, održala je konstitutivni sastanak.
Zadatak Radne grupe je da izvrši analizu postojeće zakonske regulative u oblasti zaštite od nasilja u ustanovama obrazovanja i vaspitanja i da predloži izmene ovih propisa iz delokruga Ministarstva u cilju unapređivanja oblasti zaštite od nasilja u sistemu obrazovanja.
Iako su se na prvom sastanku čuli različiti predlozi, zaključeno je da se u narednom periodu razmotre sve mogućnosti za bolju prevenciju, ali i adekvatniju primenu zakona, posebno u delu sankcija, ali i pojačavanje mere gde je potrebno. Radna grupa će do 20. decembra predložiti izmene i dopune postojećih zakona i podzakonskih akata sa ciljem poboljšanja zaštite učenika i zaposlenih od nasilja.
Radnu grupu, pored predstavnika Ministarstva prosvete, čine i predstavnici ministarstava za brigu o porodici i demografiju, policije, pravde, zdravlja, za državnu upravu i lokalnu samoupravu, predstavnici reprezentativnih sindikata u prosveti, direktori škola, psiholozi, pedagozi, kao i stručnjaci za bezbednost.
Podsećamo, jedan od osnovnih ciljeva obrazovanja i vaspitanja u smislu čl. 8. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja („Sl. glasnik RS“, br. 88/2017, 27/2018-dr.zakoni, 10/2019, 6/2020 i 129/2021)( u daljem tekstu: ZOSOV) je obezbeđivanje podsticajnog i bezbednog okruženja za celoviti razvoj deteta, učenika i odraslog, razvijanje nenasilnog ponašanja i uspostavljanje nulte tolerancije prema nasilju.
U smislu čl. 79. ZOSOV ustanova, odnosno zaposleni u ustanovi dužni su da obezbede ostvarivanje prava deteta i učenika, a naročito pravo na zaštitu od diskriminacije, nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja.
U čl. 111. ZOSOV je propisano:
„U ustanovi je zabranjeno fizičko, psihičko, socijalno, seksualno, digitalno i svako drugo nasilje, zlostavljanje i zanemarivanje zaposlenog, deteta, učenika, odraslog, roditelja odnosno drugog zakonskog zastupnika ili trećeg lica u ustanovi.
Povrede zabrane, iz stava 1. ovog člana, koje zaposleni učini prema drugom zaposlenom u ustanovi, uređuju se zakonom.
Pod nasiljem i zlostavljanjem podrazumeva se svaki oblik jedanput učinjenog, odnosno ponavljanog verbalnog ili neverbalnog ponašanja koje ima za posledicu stvarno ili potencijalno ugrožavanje zdravlja, razvoja i dostojanstva ličnosti deteta, učenika i odraslog.
Zanemarivanje i nemarno postupanje predstavlja propuštanje ustanove ili zaposlenog da obezbedi uslove za pravilan razvoj deteta, učenika i odraslog.
Ustanova je dužna da odmah podnese prijavu nadležnom organu ako se kod deteta, učenika ili odraslog primete znaci nasilja, zlostavljanja ili zanemarivanja.
Pod fizičkim nasiljem, u smislu ovog zakona, smatra se: fizičko kažnjavanje deteta, učenika ili odraslog od strane zaposlenog, roditelja odnosno drugog zakonskog zastupnika ili trećeg lica u ustanovi; svako ponašanje koje može da dovede do stvarnog ili potencijalnog telesnog povređivanja deteta, učenika, odraslog ili zaposlenog; nasilno ponašanje zaposlenog prema detetu, učeniku ili odraslom, kao i učenika i odraslog prema drugom učeniku, odraslom ili zaposlenom.
Pod psihičkim nasiljem, u smislu ovog zakona, smatra se ponašanje koje dovodi do trenutnog ili trajnog ugrožavanja psihičkog i emocionalnog zdravlja i dostojanstva.
Pod socijalnim nasiljem, u smislu ovog zakona, smatra se isključivanje deteta, učenika i odraslog iz grupe vršnjaka i različitih oblika aktivnosti ustanove.
Pod seksualnim nasiljem i zlostavljanjem, u smislu ovog zakona, smatra se ponašanje kojim se dete i učenik seksualno uznemirava, navodi ili primorava na učešće u seksualnim aktivnostima koje ne želi, ne shvata ili za koje nije razvojno dorastao ili se koristi za prostituciju, pornografiju i druge oblike seksualne eksploatacije.
Pod digitalnim nasiljem i zlostavljanjem, u smislu ovog zakona, smatra se zloupotreba informaciono komunikacionih tehnologija koja može da ima za posledicu povredu druge ličnosti i ugrožavanje dostojanstva i ostvaruje se slanjem poruka elektronskom poštom, sms-om, mms-om, putem veb-sajta (web site), četovanjem, uključivanjem u forume, socijalne mreže i drugim oblicima digitalne komunikacije.
Ustanova je dužna da nadležnom organu prijavi svaki oblik nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja u ustanovi počinjen od strane roditelja, odnosno drugog zakonskog zastupnika ili trećeg lica u ustanovi.
Protokol postupanja u ustanovi u odgovoru na nasilje i zlostavljanje, sadržaj i načine sprovođenja preventivnih i interventnih aktivnosti, uslove i načine za procenu rizika, načine zaštite od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja, propisuje ministar.“
Izvor: sajt Ministarstva prosvete (www.mpn.gov.rs)
Izvor: izvod iz propisa je preuzet iz pravne baze „Propis Soft“, redakcija Profi Sistem Com