Poverenica za zaštitu ravnopravnosti prisustvovala je seminaru „Radni sporovi u praksi“ Republičke agencije za mirno rešavanje radnih sporova i tom prilikom istakla da su radni odnosi postali kompleksni, te da je važno da građani znaju kome mogu da se obrate i na koje načine mogu da zaštite svoja prava.
Praksa Poverenika pokazuje da su građani i građanke najosetljiviji na diskriminaciju baš u oblasti rada i zapošljavanja, zbog čega je pripremljen i Poseban izveštaj o stanju ravnopravnosti u ovoj oblasti 2019. godine.
Zakon o zabrani diskriminacije (“Sl. glasnik RS”, br. 22/2009 i 52/2021) propisuje sledeće:
„Diskriminacija u oblasti rada
Član 16.
Zabranjena je diskriminacija u oblasti rada, odnosno narušavanje jednakih mogućnosti za zasnivanje radnog odnosa ili uživanje pod jednakim uslovima svih prava u oblasti rada, kao što su pravo na rad, na slobodan izbor zaposlenja, na napredovanje u službi, na stručno usavršavanje i profesionalnu rehabilitaciju, na jednaku naknadu za rad jednake vrednosti, na pravične i zadovoljavajuće uslove rada, na odmor, na obrazovanje i stupanje u sindikat, kao i na zaštitu od nezaposlenosti.
Zaštitu od diskriminacije iz stava 1. ovog člana uživa lice u radnom odnosu, lice koje obavlja privremene i povremene poslove ili poslove po ugovoru o delu ili drugom ugovoru, lice na dopunskom radu, lice koje obavlja javnu funkciju, pripadnik vojske, lice koje traži posao, student i učenik na praksi, lice na stručnom osposobljavanju i usavršavanju bez zasnivanja radnog odnosa, volonter i svako drugo lice koje po bilo kom osnovu učestvuje u radu.
Ne smatra se diskriminacijom pravljenje razlike, isključenje ili davanje prvenstva zbog osobenosti određenog posla kod koga lično svojstvo lica predstavlja stvarni i odlučujući uslov obavljanja posla, ako je svrha koja se time želi postići opravdana, kao i preduzimanje mera zaštite prema pojedinim kategorijama lica iz stava 2. ovog člana (žene, trudnice, porodilje, roditelji, maloletnici, osobe sa invaliditetom i drugi).“
„Praksa pokazuje da je višestruka diskriminacija najprisutnija u odnosu na žene, zbog njihovog pola, bračnog i porodičnog statusa, najčešće u postupku zapošljavanja ili na radnom mestu, kao i diskriminacija žena sa invaliditetom i Romkinja“, navela je poverenica.
Imajući upravo u vidu navedeno, Poverenik je pokrenuo nekoliko strateških parnica koje se odnose na oblast rada i zapošljavanja, među kojima su tužba zbog diskriminacija na osnovu pola, bračnog i porodičnog statusa i pozivanja na odgovornost, i tužba zbog diskriminacije na osnovu zdravstvenog stanja u oblasti rada.
Koristeći svoja ovlašćenja, Poverenik je prethodnih godina upućivao preporuke mera za ostvarivanje ravnopravnosti Nacionalnoj službi za zapošljavanje, sudovima u vezi sa napredovanjem državnih službenica koje su odsustvovale sa posla zbog trudničkog, porodiljskog ili odsustva radi nege deteta, kao i onima koji se bave oglašavanjem da ne objavljuju oglase za posao koji sadrže diskriminatorne uslove za zaposlenje.
„Nadležnost Poverenika
Član 33.
Poverenik:
1) licu koje smatra da je pretrpelo diskriminaciju pruža informacije i savetuje ga nepristrasno i nezavisno o ostvarivanju prava i zaštiti od diskriminacije;
2) postupa po pritužbama zbog diskriminacije, daje mišljenja i preporuke u konkretnim slučajevima i izriče mere u skladu sa članom 40. ovog zakona;
3) podnosi tužbe iz člana 43. ovog zakona, zbog povrede prava iz ovog zakona, u svoje ime, a za račun diskriminisanog lica, uz saglasnost tog lica, osim kada je u pitanju grupa lica ukoliko postupak pred sudom po istoj stvari nije već pokrenut ili pravnosnažno okončan;
4) podnosi zahtev za pokretanje prekršajnog postupka zbog povrede odredaba kojima se zabranjuje diskriminacija;
5) podnosi godišnji i poseban izveštaj Narodnoj skupštini o stanju u oblasti zaštite ravnopravnosti;
6) upozorava javnost na najčešće, tipične i teške slučajeve diskriminacije;
7) prati sprovođenje zakona i drugih propisa, inicira donošenje ili izmenu propisa i daje mišljenje o odredbama nacrta zakona i drugih propisa u cilju unapređenja ravnopravnosti i zaštite od diskriminacije;
8) uspostavlja i održava saradnju sa organima javne vlasti i organizacijama na teritoriji Republike Srbije, regionalnim, odnosno međunarodnim i drugim telima, organima i organizacijama nadležnim za ostvarivanje ravnopravnosti i zaštite od diskriminacije;
9) upućuje preporuke mera organima javne vlasti i drugim licima za ostvarivanje ravnopravnosti i zaštite od diskriminacije;
10) sarađuje sa udruženjima, koja imaju interes za učešće u borbi protiv diskriminacije;
11) organizuje, odnosno sprovodi nezavisna istraživanja iz oblasti unapređenja ravnopravnosti i zaštite od diskriminacije i objavljuje stručne publikacije, obaveštenja i informacije iz oblasti unapređenja ravnopravnosti i zaštite od diskriminacije;
12) obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom.“
Izvor: sajt Poverenika za zaštitu ravnopravnosti (www.ravnopravnost.gov.rs)
Izvor: izvodi iz propisa su preuzeti iz pravne baze „Propis Soft“, redakcija Profi Sistem Com