Komisija za hartije od vrednosti – u daljem tekstu: Komisija, podseća na zakonsku obavezu dostavljanja godišnjih izveštaja za javna društva.
Članom 50. Zakona o tržištu kapitala („Sl. glasnik RS“, br. 31/2011, 112/2015, 108/2016, 9/2020 i 153/2020), regulisano je dostavljanje godišnjih izveštaja, gde se kaže:
„Javno društvo je dužno da sastavi godišnji izveštaj, objavi javnosti i dostavi ga Komisiji, a regulisanom tržištu, odnosno MTP dostavlja ovaj izveštaj ukoliko su hartije od vrednosti tog društva uključene u trgovanje, i to najkasnije četiri meseca nakon završetka svake poslovne godine, kao i da obezbedi da godišnji finansijski izveštaj bude dostupan javnosti tokom najmanje pet godina od dana objavljivanja.
Godišnji izveštaj sadrži:
1) godišnje finansijske izveštaje sa izveštajem revizora;
2) godišnji izveštaj o poslovanju društva;
3) izjavu lica odgovornih za sastavljanje godišnjeg izveštaja, navodeći njihova imena, radna mesta i dužnosti u javnom društvu, da je, prema njihovom najboljem saznanju, godišnji finansijski izveštaj sastavljen uz primenu odgovarajućih međunarodnih standarda finansijskog izveštavanja i da daje istinite i objektivne podatke o imovini, obavezama, finansijskom položaju i poslovanju, dobicima i gubicima, tokovima gotovine i promenama na kapitalu javnog društva, uključujući i njegova društva koja su uključena u konsolidovane izveštaje.
Godišnji izveštaj o poslovanju društva obavezno sadrži:
1) verodostojan prikaz razvoja i rezultata poslovanja društva, a naročito finansijsko stanje u kome se ono nalazi, kao i podatke važne za procenu stanja imovine društva;
2) opis očekivanog razvoja društva u narednom periodu, promena u poslovnim politikama društva, kao i glavnih rizika i pretnji kojima je poslovanje društva izloženo;
3) sve važnije poslovne događaje koji su nastupili nakon proteka poslovne godine za koju se izveštaj priprema;
4) sve značajnije poslove sa povezanim licima;
5) aktivnosti društva na polju istraživanja i razvoja.
Ako je društvo u međuvremenu od sačinjavanja prethodnog godišnjeg izveštaja steklo sopstvene akcije, u godišnjem izveštaju navode se razlozi sticanja, broj i nominalna vrednost sopstvenih akcija, odnosno računovodstvena vrednost kod akcija bez nominalne vrednosti, imena lica od kojih su akcije stečene, označenje iznosa koji je društvo isplatilo po osnovu tog sticanja, odnosno naznaku da su stečene bez naknade, kao i ukupan broj sopstvenih akcija koje društvo poseduje.
Finansijski izveštaj javnog društva sastavlja se u skladu sa zakonom kojim se uređuju računovodstvo i revizija.
Revizija finansijskih izveštaja se obavlja u skladu sa zakonom kojim se uređuju računovodstvo i revizija, a izveštaj o reviziji koje je potpisalo lice odgovorno za reviziju finansijskih izveštaja u celini se obelodanjuje javnosti zajedno sa godišnjim finansijskim izveštajem.
Na javno društvo koje je obavezno da sastavi konsolidovani finansijski izveštaj, na odgovarajući način se primenjuju odredbe ovog člana.
Komisija uređuje bližu sadržinu i način objavljivanja godišnjih finansijskih izveštaja.“
Kako je ove godine rok za dostavljanje godišnjih izveštaja 30. april, subota, neradan dan, Komisija obaveštava javna društva da rok za predaju izveštaja ističe prvog narednog radnog dana – u sredu, 4. maja 2022. godine u 18.00 časova do koliko radi Portal za elektronsku dostavu informacija Komisije.
Zakon ne propisuje izuzetke za javna društva, niti daje Komisiji ovlašćenja da može osloboditi javna društva od ove obaveze. Takođe, Komisija ukazuje da je članom 290. ovog zakona nedostavljanje finansijskih izveštaja na vreme i njihovo neobjavljivanje propisano kao prekršaj za koji je zaprećena novčana kazna od 100.000 do 2.000.000 dinara, a da će se za isti prekršaj kazniti i odgovorno lice pravnog lica novčanom kaznom od 5.000 do 150.000 dinara.
Bilans stanja, bilans uspeha, izveštaj o ostalom rezultatu, izveštaj o tokovima gotovine i izveštaj o promenama na kapitalu sastavljaju se u skladu sa strukturom i sadržajem koji su definisani obrascima godišnjih, polugodišnjih i kvartalnih izveštaja dostupnih na internet stranici Komisije (GFI-PD, GFI-OSIG/RE, GFI-B, PFI-PD, PFI-OSIG/RE, PFI-B, PFI-ZIF, PFI-BDD, KFI-PD, KFI-OSIG/RE, KFI-B, KFI-ZIF, KFI-BDD). Ujedno Komisija napominje da su obrasci promenjeni za javna društva i banke.
Izvor: sajt Komisije za hartije od vrednosti (www.sec.gov.rs)
Izvor: izvod iz propisa je preuzet iz pravne baze „Propis Soft“ – Redakcija Profi Sistem Com