(prikaz izmena i dopuna Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje)
Zakon o izmenama i dopunama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje („Sl. glasnik RS“, br. 86/2019), osim pojedinih odredbi, primenjuje se od 1. janura 2020. god. Ovo su ko zna koje po redu izmene i dopune Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje (u daljem tekstu: Zakon).Da se podsetimo,nakon donošenja i objave u „Sl. glasniku RS”, br. 84/2004, bilo je više izmena objavljivanih u „Sl. glasniku RS“, br. 61/2005, 62/2006, 5/2009, 52/2011, 101/2011, 47/2013, 108/2013, 57/2014, 68/2014-dr. zakon, 112/2015, 113/2017 i 95/2018.
Na početku, pre analize, moram da se ogradim, da ne bih bio shvaćen pogrešno. Ovim komentarom nikako ne želim nipodaštavati nečije znanje i umeće, niti neku konkretnu osobu (ili više njih) izvrgnuti ruglu niti optužiti za nešto. U pitanju su samo konstatacije i citiranje onoga što je negde napisano, onoga što stoji u propisima, te postavljanje uopštenih pitanja koja načelno zahtevaju odgovore. Sva izneta razmišljanja i stavovi predstavljaju stručnu analizu, te vrednosni sud autora teksta i kritički osvrt, dat u najboljoj nameri u cilju poboljšanja našeg pravnog sistema.
Važno da napomenom, svi izrazi u tekstu upotrebljeni su rodno neutralno (podrazumevaju osobe oba pola) i generički.
Inače, ovlašćeni predlagač ovih izmena i dopuna formalno je Vlada Republike Srbije (u daljem tekstu: predlagač), a obrađivač propisa je Ministarstvo finansija.
Prema obrazloženju predlagača, razlozi za donošenje ovog zakona sadržani su u potrebi da se, u cilju obezbeđivanja uslova za sprovođenje sveobuhvatne reforme poslovnog okruženja, stvore zakonske pretpostavke za priliv investicija, zapošljavanje i privredni rast i omoguće povoljniji uslovi privređivanja rasterećenjem privrednih subjekata. S tim u vezi, predloženo je dalje fiskalno rasterećenje prihoda po osnovu rada smanjenjem stope doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, uvođenje novih olakšica po osnovu plaćanja doprinosa, produženje važenja postojećih olakšica kao i izmena perioda koji se odnosi na podatak o prosečnoj zaradi kao elementu za utvrđivanje najniže i najviše mesečne osnovice doprinosa. Predložena rešenja u zakonu imaju za cilj i da motivišu fizička lica koja borave u inostranstvu, a koja imaju posebno stručno obrazovanje i za čijim radom i iskustvom postoji potreba kod domaćih poslodavaca, koja se ne može lako zadovoljiti na domaćem tržištu rada, da se nastane na teritoriji Republike Srbije (u daljem tekstu: RS) i da zasnuju radni odnos sa domaćim poslodavcima.
Da li su to zaista olakšice i koliko će doprineti prilivu investicija, novom zapošljavanju i privrednom rastu, koga će i kako motivisati (za koje akcije) videćemo u narednom periodu.
Podsećanja radi, doprinosi u smislu Zakona su:
1) za penzijsko i invalidsko osiguranje:
– doprinos za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje;
– dodatni doprinos za staž osiguranja koji se računa sa uvećanim trajanjem u skladu sa zakonom;
– doprinos za slučaj invalidnosti i telesnog oštećenja po osnovu povrede na radu i profesionalne bolesti u slučajevima utvrđenim zakonom.
2) za zdravstveno osiguranje:
– doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje;
– doprinos za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti u slučajevima utvrđenim zakonom.
3) za osiguranje za slučaj nezaposlenosti – doprinos za obavezno osiguranje za slučaj nezaposlenosti.
U daljem tekstu daću pregled i objašnjenje pojedinih novih zakonskih rešenja.
1. Smanjenje stopa doprinosa
Izvršeno je smanjenje stope po kojima se obračunavaju i plaćaju doprinosi za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje sa 26% na 25,5%.
U stvari, izvršeno je smanjenje stope za obračun doprinosa za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje kada se doprinosi plaćaju istovremeno iz osnovice i na osnovicu, za poslodavca (koju poslodavac plaća na svoj teret – na zaradu), sa 12% na 11,5%.
Znači, ukupno smanjenje stope doprinosa je 0,5%, što je beznačajno. I onda malo komično zvuči obrazloženje predlagača da se na taj način obezbeđuje manje fiskalno opterećenje prihoda koje fizička lica ostvare po osnovu rada, s jedne strane, i smanjenje troškova poslovanja za poslodavce i druge isplatioce prihoda, s druge strane.
2. Olakšice za novonastanjene obveznike
Izmenama je dodat član 15a, koji predviđa da osnovica doprinosa za zaposlene i za poslodavce, za novonastanjenog obveznika po osnovu čije zarade se ostvaruje pravo na umanjenje osnovice poreza na zarade saglasno zakonu kojim se uređuje porez na dohodak građana, je zarada umanjena za 70%. Pravo na umanjenje osnovice člana može da se ostvari za onog novonastanjenog obveznika koji ispunjava uslov da se smatra osiguranikom saglasno zakonima kojima se uređuje obavezno socijalno osiguranje, kao i za potrebe primene ugovora o socijalnom osiguranju koje RS primenjuje sa drugim državama. Odrede ovog člana u delu koji se odnosi na oslobođenje od plaćanja doprinosa po osnovu zarade kod poslodavca koji obavlja inovacionu delatnost, primenjuju se od 1. marta 2020. god.
U Zakonu nema definicije šta je „novonastanjeni obveznik“, već je izvršeno upućivanje na Zakon o porezu na dohodak građana („Sl. glasnik RS“, br. 24/2001, 80/2002, 80/2002-dr.zakon, 135/2004, 62/2006, 65/2006-isp., 31/2009, 44/2009, 18/2010, 50/2011, 91/2011-OUS, 93/2012, 114/2012-OUS, 47/2013, 48/2013-isp., 108/2013, 57/2014, 68/2014-dr.zakon, 112/2015, 113/2017, 95/2018 i 86/2019), u kome je istovremenim izmenama, objavljenim takođe u „Sl. glasniku RS“, br. 86/2019, dodat novi član 15v, prema kome „novonastanjeni obveznik“ je obveznik koji:
– u periodu od 24 meseca koji prethode danu zaključenja ugovora o radu sa kvalifikovanim poslodavcem, nije pretežno boravio na teritoriji RS;
– u momentu zaključenja ugovora o radu sa kvalifikovanim poslodavcem ima manje od 40 godina života, a koji je u periodu od 12 meseci koji prethode zaključenju ugovora o radu sa kvalifikovanim poslodavcem pretežno boravio van teritorije RS radi daljeg školovanja, odnosno stručnog usavršavanja.
Inače, kvalifikovani poslodavac je poslodavac koji je rezident RS i koji se, u smislu odredaba zakona kojim se uređuje porez na dobit pravnih lica, ne može smatrati povezanim licem sa poslodavcem kod koga je novonastanjeni obveznik prethodno bio zaposlen. Izuzetno, kvalifikovanim poslodavcem smatra se bilo koji poslodavac rezident RS, koji zasnuje radni odnos sa novonastanjenim obveznikom koji je u periodu od 25 godina koji prethodi godini u kojoj zasniva radni odnos, barem tri godine ispunjavao uslove da se smatra rezidentom RS (da na teritoriji RS ima prebivalište ili centar poslovnih i životnih interesa).
3. Produženje važenja podsticaja za novozaposlena lica
Produženo je važenje podsticaja za poslodavca (pravno lice, preduzetnik, preduzetnik paušalac ili preduzetnik poljoprivrednik), koji zaposli novo lice (povraćaj dela plaćenih doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, na teret zaposlenog i na teret poslodavca, po osnovu zarade za novozaposleno lice, isplaćene zaključno sa 31. decembrom 2020. god.).
Pored toga, dodati su novi stavovi o obrascu zahteva za povraćaj plaćenih doprinosa za obavezno socijalno osiguranje po osnovu zarade novozaposlenog lica, čiju formu i sadržinu propisuje ministar nadležan za poslove finansija.
4. Olakšice za poslodavce koji obavljaju inovacionu delatnost
Dodate su i nove odredbe kojima su predviđene olakšice za poslodavce – novoosnovana privredna društva koja obavljaju inovacionu delatnost, a koje se primenjuju od 1. marta 2020. god.
Inače, definiciju inovacione delatnosti nemamo u Zakonu, već u Zakon o inovacionoj delatnosti („Sl. glasnik RS”, br. 110/2005, 18/2010 i 55/2013), prema kome inovaciona delatnost su aktivnosti koje se preduzimaju radi stvaranja novih proizvoda, tehnologija, procesa i usluga ili značajne izmene postojećih, a u skladu sa potrebama tržišta.
Tako, poslodavac – novoosnovano privredno društvo koje obavlja inovacionu delatnost u smislu zakona kojim se uređuje porez na dobit pravnih lica, koje je upisano u registar nadležnog organa, može da ostvari pravo na oslobođenje od plaćanja doprinosa na teret zaposlenog i na teret poslodavca po osnovu zarade osnivača koji su zaposleni u tom privrednom društvu. Pravo na oslobođenje, poslodavac može da ostvari za zarade osnivača isplaćene u periodu od 36 meseci od dana kada je osnovano privredno društvo. Pravo na oslobođenje može da se ostvari za svakog osnivača po osnovu njegove mesečne zarade, i to zarade čiji iznos nije viši od 150.000 dinara mesečno, a ukoliko je viši onda po osnovu dela zarade u visini najviše do 150.000 dinara.
Pravo na gore navedeno oslobođenje poslodavac ostvaruje pod sledećim uslovima:
1) da je fizičko lice – osnivač, odnosno svaki od osnivača ako ih je više, zasnovao radni odnos sa novoosnovanim privrednim društvom, zaključio ugovor o radu u skladu sa zakonom kojim se uređuju radni odnosi i da je prijavljen na obavezno socijalno osiguranje u Centralni registar obaveznog socijalnog osiguranja;
2) da u periodu za koji ostvaruje pravo na oslobođenje osnivač ima najmanje 5% akcija ili udela u novoosnovanom privrednom društvu.
Pravo na oslobođenje može da ostvari poslodavac – privredno društvo koje nije povezano ni sa jednim pravnim licem u smislu zakona kojim se uređuje porez na dobit pravnih lica i koje ne ostvaruje više od 30% svog ukupnog prihoda od drugih lica koja se smatraju povezanim sa bilo kojim osnivačem poslodavca – privrednog društva. Oslobođenje može da ostvari poslodavac koji je osnovan zaključno sa 31. decembrom 2020. god.
Inače, i ovde je izvršeno upućenje na drugi propis, konkretno Zakon o porezu na dobit pravnih lica („Sl. glasnik RS“, br. 25/2001, 80/2002, 80/2002-dr.zakon, 43/2003, 84/2004, 18/2010, 101/2011, 119/2012, 47/2013, 108/2013, 68/2014-dr.zakon, 142/2014, 91/2015-aut.tumačenje, 112/2015, 113/2017, 95/2018 i 86/2019), u pogledu dodatnih uslova. U smislu tog zakona, novoosnovanim privrednim društvom koje obavlja inovacionu delatnost, smatra se privredno društvo od čijeg osnivanja nije prošlo više od tri godine, a koje pretežno obavlja inovacionu delatnost u i koje ispunjava sledeće uslove:
1) godišnji prihod prema poslednjim finansijskim izveštajima raspoloživim u vreme ulaganja iz stava 3. ovog člana ne prelazi 500.000.000 dinara;
2) od osnivanja nije raspodeljivalo dividende, odnosno udele u dobiti i neće ih raspodeljivati u periodu od tri godine od dana izvršenog ulaganja iz stava 3. ovog člana;
3) centar poslovnih aktivnosti se nalazi na teritoriji RS;
4) nije nastalo statusnom promenom u skladu sa zakonom kojim se uređuju privredna društva;
5) u svakom poreskom periodu počevši od prvog narednog perioda od perioda u kom je osnovano i zaključno sa ostvarivanjem uslova iz stava 3. ovog člana:
– troškovi istraživanja i razvoja čine najmanje 15% ukupnih rashoda, ili
– visokokvalifikovani zaposleni čine više od 80% svih zaposlenih, ili
– je vlasnik, odnosno korisnik deponovanog autorskog dela ili patenta koje je neposredno povezano sa inovacionom delatnošću koju obavlja.
Po osnovu zarade lica za koja je jedan novoosnovani poslodavac ostvario oslobođenje, drugi novoosnovani poslodavac ne može za ta lica da ostvari oslobođenje iz ovoga člana.
Doprinosi za obavezno socijalno osiguranje za gore navedena lica za koja se ostvaruje pravo na oslobođenje, plaćaju se iz budžeta RS na iznos najniže mesečne osnovice doprinosa.
Poslodavac koji koristi oslobođenje, osim u skladu sa odredbom zakona kojim se uređuje porez na dohodak građana koja se odnosi na istu vrstu oslobođenja, po osnovu zasnivanja radnog odnosa sa tim licem nema pravo da za to lice ostvari druge olakšice, uključujući i korišćenje subvencija za zapošljavanje i samozapošljavanje.
5. Olakšice za novozaposlena kvalifikovana lica
Dodati su i nove odredbe kojima su predviđene olakšice za poslodavce koji zasnuju radni odnos sa kvalifikovanim novozaposlenim licem, a koje se takođe primenjuju od 1. marta 2020. god.
Poslodavac koji zasnuje radni odnos sa licem koje se u skladu sa odredbama ovog člana može smatrati kvalifikovanim novozaposlenim (kvalifikovano novozaposleno lice), oslobađa se obaveze plaćanja doprinosa za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje na teret zaposlenog i na teret poslodavca, za zaradu isplaćenu zaključno sa 31. decembrom 2022. god.
Poslodavac u smislu napred navedenog je pravno ili fizičko lice koji u bilo kom trenutku u periodu od 1. januara 2020. god. do 31. decembra 2022. god. sa kvalifikovanim novozaposlenim licem zaključi ugovor o radu u skladu sa zakonom kojim se uređuju radni odnosi i koji je kvalifikovano novozaposleno lice prijavio na obavezno socijalno osiguranje u Centralni registar obaveznog socijalnog osiguranja.
Kvalifikovanim novozaposlenim licem smatra se lice koje u periodu od 1. januara do 31. decembra 2019. god. nije imalo status osiguranika zaposlenog, odnosno osiguranika samostalnih delatnosti koji je osnivač odnosno član privrednog društva koji je u radnom odnosu u privrednom društvu čiji je osnivač odnosno član, a koje je status osiguranika zaposlenog, odnosno osiguranika samostalnih delatnosti koji je osnivač odnosno član privrednog društva koji je u radnom odnosu u privrednom društvu čiji je osnivač odnosno član steklo u periodu od 1. januara do 30. aprila 2020. god. zasnivanjem radnog odnosa kod nekog poslodavca.
Kvalifikovanim novozaposlenim licem smatra se i lice koje u periodu od 1. januara 2019. god. do 30. aprila 2020. god. nije imalo status osiguranika zaposlenog, osiguranika preduzetnika, odnosno osiguranika samostalnih delatnosti koji je osnivač odnosno član privrednog društva koji je u radnom odnosu u privrednom društvu čiji je osnivač odnosno član, a koje je status osiguranika zaposlenog, odnosno status osiguranika samostalnih delatnosti koji je osnivač odnosno član privrednog društva koji je u radnom odnosu u privrednom društvu čiji je osnivač odnosno član steklo u periodu od 1. maja do 31. decembra 2020. god. zasnivanjem radnog odnosa kod nekog poslodavca.
Kvalifikovanim novozaposlenim licem ne smatra se lice koje je u periodu od 1. januara 2019. god. do 30. aprila 2020. god. imalo status korisnika starosne, privremene starosne ili invalidske penzije.
Znači, iako se zove kvalifikovano novozaposleno lice, nije reč o kvalifikacijama tog lica u smislu stručne spreme, već da se isto „kvalifikovalo“ kao nezaposleno u nekom periodu.
Navedeno oslobođenje od plaćanja doprinosa može da ostvari poslodavac ako se zasnivanjem radnog odnosa sa kvalifikovanim novozaposlenim licem poveća broj zaposlenih kod poslodavca u odnosu na broj zaposlenih na dan 31. decembra 2019. god. Oslobođenje može da ostvari i poslodavac koji započne obavljanje delatnosti posle 31. decembra 2019. god.
Ako u toku korišćenja oslobođenja od plaćanja doprinosa za kvalifikovano novozaposleno lice poslodavac smanji broj zaposlenih u odnosu na dan 31. decembar 2019. god. uvećan za broj kvalifikovanih novozaposlenih lica, gubi pravo da koristi oslobođenje od plaćanja doprinosa za onaj broj kvalifikovanih novozaposlenih lica za koliko je smanjen broj zaposlenih u odnosu na dan 31. decembar 2019. god. uvećan za broj kvalifikovanih novozaposlenih lica, pri čemu, u slučaju kada je oslobođenje od plaćanja doprinosa ostvareno za više kvalifikovanih novozaposlenih lica, prvo gubi olakšicu za ono kvalifikovano novozaposleno lice sa kojim je ranije zasnovao radni odnos.
Izuzetno, ako u toku korišćenja oslobođenja od plaćanja doprinosa za kvalifikovano novozaposleno lice poslodavac smanji broj zaposlenih u odnosu na dan 31. decembar godine u kojoj je započeo obavljanje delatnosti, gubi pravo da koristi oslobođenje od plaćanja doprinosa za onaj broj kvalifikovanih novozaposlenih lica za koliko je smanjen broj zaposlenih u odnosu na dan 31. decembar godine u kojoj je započeo obavljanje delatnosti.
Poslodavac se oslobađa obaveze plaćanja doprinosa za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje, na sledeći način:
1) 100% doprinosa – za zarade isplaćene u periodu od 1. januara do 31. decembra 2020. god;
2) 95% doprinosa – za zarade isplaćene u periodu od 1. januara do 31. decembra 2021. god;
3) 85% doprinosa – za zarade isplaćene u periodu od 1. januara do 31. decembra 2022. god.
Doprinosi za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje za kvalifikovano novozaposleno lice, za koje se ostvaruje pravo na oslobođenje od plaćanja doprinosa, plaćaju se iz budžeta RS.
Poslodavac koji za određeno lice koristi bilo koju vrstu podsticaja koji su uređeni odgovarajućim zakonom, osim u skladu sa odredbom zakona kojim se uređuje porez na dohodak građana koja se odnosi na istu vrstu olakšice, po osnovu zasnivanja radnog odnosa sa tim licem nema pravo da za to lice ostvari oslobođenje.
Oslobođenje ne mogu ostvariti državni organi i organizacije, javne agencije, javna preduzeća, javne službe i drugi direktni ili indirektni budžetski korisnici, odnosno korisnici javnih sredstava.
6. Najniža mesečna osnovica doprinosa
Izmenama u čl. 37., 38. i 42. Zakona, koje se odnose na najnižu mesečnu osnovicu doprinosa i najvišu mesečnu osnovicu doprinosa, izvršena je izmena u delu perioda u kome se, u cilju utvrđivanja mesečnih osnovica doprinosa, kao polazna veličina uzima podatak o prosečnoj mesečnoj zaradi u RS isplaćenoj u periodu za prethodnih 12 meseci počev od meseca septembra, umesto meseca oktobra prema sadašnjem rešenju, u tekućoj godini odnosno godini koja prethodi godini za koju se utvrđuju i plaćaju doprinosi, shodno objavljenim podacima republičkog organa nadležnog za poslove statistike. Prema obrazloženju predlagača, na ovaj način omogućava se blagovremeno objavljivanje navedenih osnovica doprinosa čime se omogućava da poreski obveznici i Poreska uprava već krajem tekuće godine imaju podatke o visini osnovica za narednu godinu. A to je od značaja za ažurno postupanje poreskog organa u vezi sa donošenjem poreskih rešenja, kao i za planiranje obaveza poreskih obveznika.
U vezi s navedenim neću davati poseban komentar, osim jedne opaske. Problemi u funkcionisanju Poreske uprave su veliki i sistemski. Za početak evidentan je nedostatak stručnih kadrova koji mogu izneti teret posla koji im je dat u nadležnost. Tako da pitanje ažurnosti navedene službe ne zavisi od toga kako i kada dobijaju neke podatke.
7. Umesto zaključka
Začuđujuće, ovde ne mogu da uputim zamerke koje inače redovno dajem na tekstove propisa. Jer, tehnički ove izmene i dopune (ako ih posmatramo kao to) nisu uopšte loše odrađene. Ovde je više reč o logici i svrsi tih izmena i dopuna.
Dakle, glavna pitanja su, da li su ove izmene i dopune samo kozmetičke prirode, koje suštinski ne menjaju ništa (mislim na tvrdnju o rasterećenju privrede i poslodavaca uopšte). Drugo, po kom kriterijumu su izabrani novonastanjena lica, te firme koje navodno obavljaju inovacionu delatnost, da budu favorizovani? Zašto se vrši diskriminacija u odnosu na sva ostala lica i na sve ostale delatnosti? Jer, podsećam, ovde nije reč samo o olakšicama (što je gubitak fiskalnog prihoda), već i o subvencionisanju doprinosa (što je rashod na teret javnih sredstava).
Ne znam, možda je najbolje ne davati komentar, te da svako donese sopstvene zaključke.
Izvor: Izvod iz zakona preuzet iz programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a.