U „Sl. glasniku RS“, br. 51/2019 objavljen je Pravilnik o smernicama dobre prakse za ostvarivanje učešća javnosti u pripremi nacrta zakona i drugih propisa i akata (u daljem tekstu: Pravilnik) koji se primenjuje od 27. jula 2019. godine.
Predmet uređivanja ovog pravilnika jesu smernice dobre prakse za ostvarivanje učešća javnosti u pripremi nacrta zakona i drugih propisa i akata.
Učešće javnosti se u smislu navedenog pravilnika postiže konsultacijama, odnosno formiranjem fokus grupa, organizovanjem okruglih stolova, kroz polustrukturirani intervju, panel, ankete i prikupljanjem komentara.
Kada su u pitanju konsultacije, kako se navodi u čl. 2. Pravilnika cilj sprovođenja konsultacija je da nadležni organ državne uprave pribavi i razmotri određene informacije, stavove, primedbe i predloge potekle od različitih subjekata, pre svega pravnih i fizičkih lica na čiji se položaj, prava i obaveze i pravne interese odnosi nacrt zakona povodom čije pripreme se vode konsultacije, ali i šire javnosti.
Sprovođenje konsultacija posebno uključuje i učešće drugih državnih organa, relevantnih udruženja i stručne javnosti, na način kojim se obezbeđuje otvorenost i delotvorno učešće javnosti u tom procesu, u skladu sa zakonom.
Kada se u javnosti povodom određenog pitanja koje je od značaja za pripremu nacrta zakona formalno ili neformalno može prepoznati više društvenih grupa i pojedinaca koji zastupaju različite stavove o načinu rešavanja određenih situacija, pojava i problema u društvu, nadležni organ sprovodi konsultacije u postupku pripreme nacrta zakona tako da svim tim društvenim grupama i pojedincima pruži ravnopravan tretman u tom postupku.
U čl. 3. Pravilnika se uređuju Konsultacije putem veb aplikacije eKonsultacije i internet stranice predlagača (prikupljanje komentara i ankete). Navodi se da je nadležni organ državne uprave u obavezi da postavi objavu o početku izrade nacrta zakona i osnovne informacije o planiranim rešenjima koja će biti predložena na svoju internet stranicu i veb aplikaciju eKonsultacije, sa pozivom zainteresovanoj javnosti na dostavljanje pisanih predloga i primedbi, sa jasno naznačenim rokom za njihovo dostavljanje.
Nadležni organ državne uprave utvrđuje rok za dostavljanje predloga i primedbi na objavljene osnovne informacije o nacrtu zakona koji ne može biti kraći od sedam dana, od dana njihovog objavljivanja na internet stranici predlagača i veb aplikaciji eKonsultacije.
Na osnovu informacija, stavova, predloga i primedbi dostavljenih povodom objavljenih informacija, nadležni organ državne uprave odlučuje o tome da li će sprovoditi ostale metode konsultacija predviđene ovim pravilnikom.
Ako je nacrt zakona povodom čije pripreme se sprovode konsultacije od posebnog interesa za javnost, tj., ako se njime bitno menja pravni režim u određenoj oblasti odnosno ako sadrži značajne novine za koje se pretpostavlja da bi trebalo da donesu značajna unapređenja na polju uređivanja društvenih i ekonomskih odnosa pa se usled toga značajno menjaju i na drugačiji način uređuju položaj i prava i obaveze subjekata na koje se odnosi, a posebno u slučaju kada se odnose na oblast zaštite životne sredine i korišćenje novih tehnoloških rešenja, rok za dostavljanje primedbi i predloga ne može biti kraći od 15 dana od dana kada su polazne osnove za pripremu nacrta zakona postavljene na internet stranici predlagača i veb aplikaciju eKonsultacije.
Polazne osnove su, u skladu sa zakonom kojim se uređuje državna uprava, polazni dokument za izradu nacrta zakona koji sadrži prikaz problema u pojedinoj oblasti i njihovih uzroka i posledica, ciljeve i očekivane efekte donošenja zakona, kao i osnovna načela za uređivanje društvenih odnosa u toj oblasti, uključujući i prava i obaveze subjekata na koje se taj zakon odnosi. Polazne osnove za izradu zakona pripremaju se na osnovu sprovedene analize efekata, u skladu sa zakonom kojim se uređuje planski sistem.
Na osnovu dostavljenih informacija, stavova, predloga i primedbi dostavljenih povodom objavljenih polaznih osnova za izradu nacrta zakona, nadležni organ državne uprave odlučuje o tome koje će, od ostalih metoda konsultacija propisanih ovim pravilnikom sprovoditi u nastavku procesa izrade dokumenta.
Naročito je važno, ukoliko je moguće, da se prilikom sprovođenja ostalih metoda konsultacija obezbedi učešće onim subjektima, koji su već uputili nadležnom organu određene informacije, stavove, predloge i primedbe za koje organ proceni da su od značaja za pripremu nacrta zakona.
U skladu sa čl. 4 Pravilnika veb aplikacija eKonsultacije nalazi se na Portalu e-Uprave i sadrži sve informacije vezane za nacrte zakona povodom kojih se vode konsultacije.
Veb aplikacija eKonsultacije omogućava nadležnim organima državne uprave sprovođenje i određenih anketa u vezi sa nacrtima zakona povodom kojih se sprovode konsultacije.
Veb aplikacija eKonsultacije sadrži sve podatke o konsultacijama koje se sprovode o određenom nacrtu zakona, uključujući i podatke o vremenu i načinu sprovođenja drugih metoda konsultacija koje se organizuju i izveštaje o rezultatima konsultativnog procesa. Ovi podaci se sistematizuju zajedno, na pregledan i hronološki, prema vremenu dešavanja dat način, radi jednostavnijeg snalaženja korisnika aplikacije.
Pored podataka navedenih podataka, nadležni organ državne uprave objavljuje i kontakt podatke o ovlašćenom službenom licu/državnom službeniku koje je određeno za koordinatora konsultacija (telefon, e-mejl adresa).
Kako se navodi u čl. 5. Pravilnika drugi metodi konsultacija koje primenjuju nadležni organi državne uprave jesu, između ostalog: okrugli stolovi, fokus grupe, polustrukturirani intervju, panel, prikupljanje pisanih komentara upućivanjem poziva određenom krugu lica i učešće predstavnika zainteresovane javnosti u radu radnih grupa za pripremu nacrta zakona.
U slučaju postojanja nedoumice o tome koji od metoda konsultacija bi bio najdelotvorniji u konkretnom slučaju, nadležni organ može pribaviti mišljenje Republičkog sekretarijata za javne politike.
Fokus grupe su regulisane čl. 6. Pravilnika u skladu sa kojim se formiraju od ispitanika koji pripadaju istoj interesnoj, odnosno ciljnoj grupi, od regulisanih subjekata ili onih koji zakon primenjuju.
Cilj ove vrste konsultacija je da se ispitanici podstaknu da kroz razgovor iznesu svoje stavove o problemima i mogućim merama za njihovo rešavanje.
Fokus grupa po pravilu ima šest do osam učesnika i moderatora koji usmerava tok rasprave, kako bi svi učesnici bili u prilici da predstave podatke kojima raspolažu i iznesu svoje stavove.
Rezultat fokus grupe je izveštaj o rezultatima rasprave, odnosno zaključci u vezi sa razmatranim problemima i mogućim merama za njihovo rešavanje.
Ovaj metod konsultacija obezbeđuje detaljan pristup problemu i lako i brzo sprovođenje, ali ne može da uključi veći broj ispitanika.
Sprovođenjem fokus grupe, omogućava se regulisanim subjektima da učestvuju u ranoj fazi pripreme nacrta zakona.
Okrugli sto kao metod konsultacija regulisan je čl. 7. Pravilnika i njime se u konsultacije uključuje stručna javnost, kako bi se zauzeo stav u pogledu ključnih pitanja vezanih za nacrt zakona koji se priprema.
Kako se navodi ovaj metod konsultacija je naročito pogodan za početnu fazu izrade nacrta zakona koji podrazumevaju sistemske reforme, u cilju zauzimanja stavova o principima i ključnim pitanjima reforme.
Članom 8. Pravilnika je regulisan polustrukturirani intervju kao metod konsultacija koji omogućava individualan pristup ispitanicima i razgovor o poverljivim i osetljivim temama, bitnim za prikupljanje podataka i iznošenje stavova koji se nerado iznose u javnosti.
Pre početka intervjua okvirno se definiše tema, a tokom intervjua se formulišu specifična pitanja, koja najčešće nisu unapred pripremljena, već proističu iz samog intervjua.
Panel kao metod konsultacija regulisan je čl. 9. Pravilnika i podrazumeva obrazovanje grupa subjekata sa kojima se periodično obavljaju konsultacije korišćenjem upitnika.
Upitnici mogu biti polustrukturirani, ako sadrže deo sa zatvorenim pitanjima i deo sa otvorenim pitanjima ili mogu biti zatvorenog tipa, ako imaju nepromenljiv broj pitanja i mogućih odgovora. Kako se navodi, paneli su pogodni za praćenje efekata zakona.
Anketa je metod konsultacija zasnovan na strukturiranim zatvorenim upitnicima, kojima se intervjuiše reprezentativni uzorak ispitanika i regulisana je čl. 10. Pravilnika.
Anketa se sprovodi da bi se što pouzdanije utvrdilo činjenično stanje i prikupili stavovi što većeg broja ispitanika, a u cilju pribavljanja kvantitativnih podataka potrebnih za analizu određene mere.
Kako se navodi, s obzirom na to da ne omogućavaju dvosmernu komunikaciju, niti neposredan kontakt, ankete nisu metod konsultacija kojim se mogu prikupiti pouzdane informacije o komplikovanim i delikatnim pitanjima.
U skladu sa navedenim članom anketa se može sprovesti putem interneta, telefonski, poštom ili direktnim razgovorom.
Prikupljanje komentara je regulisano čl. 11. Pravilnika u kome se navodi da je to metod konsultacija koji se često primenjuje u odnosu na subjekte na koje se zakon neposredno odnosi.
Ovaj metod podrazumeva, objavljivanje, nacrta zakona i/ili pripadajućeg materijala kako bi se u utvrđenim rokovima prikupili pismeni komentari zainteresovanih učesnika.
Navodi se da je ovaj metod jeftin i omogućava pribavljanje detaljnih mišljenja. Osnovni nedostatak ovog metoda je što nije reprezentativan, s obzirom da kapacitete za izradu sveobuhvatnih stručnih mišljenja imaju uglavnom velika pravna lica i udruženja. Takođe, ovaj metod podrazumeva dosta vremena za analizu prikupljenih komentara.
Nakon što sprovede sve metode konsultacija za koje se odlučio u konkretnom slučaju, nadležni organ sačinjava izveštaj koji je regulisan čl. 12. Pravilnika.
Izveštaj sadrži pregled osnovnih pitanja koja su se javila tokom konsultacija, prikaz stavova koje su povodom tih pitanja zastupali učesnici konsultacija, kao i stavove koje je povodom tih pitanja na kraju zauzeo nadležni organ državne uprave.
Izveštaj se objavljuje se na internet strani predlagača i na veb aplikaciji eKonsultacije, najkasnije u roku od 15 dana od dana okončanja konsultacija.
Navodi iz izveštaja o sprovedenim konsultacijama mogu se koristiti prilikom izrade obrazloženja nacrta zakona i izveštaja o sprovedenoj analizi efekata zakona.
Članom 13. Pravilnika regulisani su posebni slučajevi od značaja za sprovođenje konsultacija.
Ako je donošenje zakona uslovljeno hitnim okolnostima koje utiču ili mogu uticati na život, zdravlje i bezbednost građana, imovinu ili potrebe usvajanja budžeta, bezbednost zemlje i rad organa i organizacija, kao i ispunjenje međunarodnih obaveza i usklađivanje zakona s propisima Evropske unije, a cilj zakona je otklanjanje štetnih posledica koje povodom toga mogu nastati ili su već nastale, organ državne uprave sprovodi konsultacije na način i u meri u kojoj je to moguće, shodno pravilima propisanim ovim pravilnikom.
Smatra se da se konsultacije ne sprovode vezano za zakonska rešenja kojima se vrši kodifikacija ili na drugi način objedinjuju ili reorganizuju odredbe ili se prebacuju u druge delove zakona bez suštinskih izmena, ako se zakonska rešenja usklađuju sa odredbama već usvojenog drugog zakona, ako se samo ispravljaju pravopisne, gramatičke ili tehničke greške i slično.
Članom 14. Pravilnika je određeno da se odredbe ovog pravilnika shodno primenjuju u postupku pripreme podzakonskih akata propisanih zakonom kojim se uređuje državna uprava.
Navedeni Pravilnik donet je na osnovu čl. 77. Zakona o državnoj upravi (”Sl. glasnik RS”, broj 79/2005, 101/2007, 95/2010, 99/2014, 30/2018-dr.zakon i 47/2018) koji nosi naziv Učešće javnosti u pripremi nacrta zakona, drugih propisa i akata i kojim je propisano:
„Organi državne uprave dužni su da obezbede uslove za učešće javnosti u toku pripreme nacrta zakona, drugih propisa i akata, u skladu sa ovim zakonom.
Ministarstva i posebne organizacije dužni su da obaveste javnost putem svoje internet stranice i portala e-uprave o otpočinjanju izrade nacrta zakona, pri čemu objavljuju i osnovne informacije o planiranim rešenjima koja će biti predložena.
Prilikom otpočinjanja pripreme nacrta zakona kojim se bitno menja pravni režim u jednoj oblasti ili kojim se uređuju pitanja koja posebno zanimaju javnost, ministarstva i posebne organizacije putem svoje internet stranice i portala e-uprave objavljuju i polazni dokument koji sadrži prikaz problema u određenoj oblasti i njihovih uzroka, ciljeve i očekivane efekte donošenja zakona, kao i osnovna načela za uređivanje društvenih odnosa u toj oblasti, uključujući i prava i obaveze subjekata na koje se zakon odnosi (polazne osnove).
Ministarstva i posebne organizacije tokom pripreme nacrta zakona sprovode konsultacije sa svim relevantnim subjektima, uključujući druge državne organe, relevantna udruženja, stručnu javnost, kao i druge zainteresovane strane, na način kojim se obezbeđuje otvorenost i delotvorno učešće javnosti u tom procesu.
Odredba stava 4. ovog člana shodno se primenjuje i prilikom pripreme podzakonskih akata kojima se razrađuju pojedine odredbe ili se određuje način izvršenja pojedinih odredaba zakona iz stava 3. ovog člana.
Ministarstva i posebne organizacije dužni su da u pripremi nacrta zakona iz stava 3. ovog člana sprovedu javnu raspravu.
Sprovođenje javne rasprave u pripremi nacrta zakona bliže se uređuje poslovnikom Vlade.
Ministarstvo nadležno za državnu upravu, u saradnji sa organom državne uprave nadležnim za javne politike priprema i donosi pravilnik kojim se uređuju smernice dobre prakse za ostvarivanje učešća javnosti u pripremi nacrta zakona, drugih akata i propisa.
Odredbe ovog člana shodno se primenjuju u pripremi strategija razvoja, akcionih planova i drugih dokumenata javnih politika, ukoliko posebnim zakonom nije drugačije uređeno.
U pripremi strategije razvoja obavezno se sprovodi javna rasprava, u skladu sa poslovnikom Vlade.“
Izvor: Izvod iz propisa preuzet iz programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a.