Kako se navodi u „Prosvetnom pregledu“ u okviru teksta „Efikasniji rad interresornih komisija“ donošenjem novog Pravilnika o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci detetu, učeniku i odraslom, trebalo bi da se omogući efikasniji rad interresornih komisija i otklone poteškoće uočene u radu.
U „Prosvetnom pregledu“ se dalje navodi da je prvi put u izradi ovog Pravilnika bilo uključeno Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave zajedno sa ministarstvima prosvete, zdravlja i rada i socijalne politike, kao i Stalna konferencija gradova i opština, Centar za interaktivnu pedagogiju…
Rukovodilac grupe za obrazovanje manjina, socijalnu inkluziju i zaštitu od nasilja i diskriminacije u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, kaže da su u obzir pri izmeni pravilnika uzeti rezultati i iskustva iz prakse kao i preporuke zaštitnika građana, poverenika za ravnopravnost i drugih organizacija, koje se bave inkluzivnim obrazovanjem. Naglašava se da se prilikom izrade Pravilnika vodilo računa da se propišu rešenja koja će biti ostvariva na teritoriji cele države i u skladu sa drugim propisima.
Dalje se navodi da preporuka da se obezbedi drugostepenost u radu interresornih komisija nije mogla biti uvažena jer komisije donose mišljenje a ne rešenje. Međutim, kroz elektronsku bazu podataka o radu komisije moći će da se ima uvid u broj predmeta, da li su mere podrške realizovane i sl..
Kao nedostaci u dosadašnjem pravilniku i praksi ističu se prečesto predlaganje mere odlaganja polaska u školu, uz obrazloženje da dete nije dovoljno zrelo, iako je Zakonom propisano da se ta mera predlaže u izuzetnim situacijama i da mora biti potkrepljena zdravstvenom dokumentacijom. Drugi problem koji se javljao je nedovoljno razgraničenje uloge ličnog pratioca i pedagoškog asistenata.
Novi pravilnik pedagoškog asistenta ne pominje, kao meru koju može da propiše interresorna komisija jer to kako se navodi nije personalizovana mera za jedno dete, već podrška koja se dodeljuje školi i nastavniku za rad sa grupom dece.
U Pravilniku se naglašava da je zadatak interresornih komisija da informiše roditelje o svim merama podrške koje nisu dodatne, već redovne i na koje imaju pravo, poput dečijeg dpdatka, plaćenog prevoza i sl…
Još jedna u nizu novina koja se ističe je uvođenje defektologa kao četvrtog stalnog člana interresorne komisije.
Rukovodilac grupe za obrazovanje manjina, socijalnu inkluziju i zaštitu od diskriminacije u Ministarstvu prosvete najavljuje da će od januara početi obuke za članove interresornih komisija u saradnji sa Stalnom konferencijom gradova i opština.
Pravilnikom o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci detetu, učeniku i odraslom (“Sl. glasnik RS”, broj 80/2018) uređuju se bliži uslovi za procenu potreba za pružanjem dodatne obrazovne, zdravstvene i socijalne podrške detetu, učeniku i odraslom, kao i sastav i način rada interresorne komisije.
Dodatna podrška obuhvata prava, usluge i resurse koji detetu, učeniku i odraslom obezbeđuju prevazilaženje fizičkih, komunikacijskih i socijalnih prepreka unutar obrazovnih ustanova i zajednice.
Dodatna podrška obezbeđuje se, bez diskriminacije po bilo kom osnovu, svakom detetu, učeniku i odraslom u cilju uključivanja, učešća i napredovanja po pravilu u nesegregisanom obrazovnom okruženju do završetka srednjeg obrazovanja, kao i nesmetanog obavljanja svakodnevnih životnih aktivnosti i kvalitetnog života u zajednici.
Dodatna podrška se obezbeđuje u okviru sistema obrazovanja i vaspitanja, zdravstvene i socijalne zaštite.
Za procenu potreba za dodatnom podrškom nadležna je Komisija opštine, odnosno grada na čijoj teritoriji je prebivalište, odnosno boravište deteta, učenika i odraslog.
Procena potreba deteta, učenika i odraslog za dodatnom podrškom vrši se na osnovu sledećih principa:
1) poštovanje prava na dostupnost obrazovanja;
2) zabrana diskriminacije;
3) poštovanje prava na razumno prilagođavanje individualnim potrebama deteta, učenika i odraslog, kako bi im se omogućilo obrazovanje na ravnopravnoj osnovi sa vršnjacima;
4) poštovanje dostojanstva stečenog rođenjem i individualne samostalnosti uključujući slobodu sopstvenog izbora;
5) uvažavanje razlika i njihovo prihvatanje kao dela ljudske raznolikosti;
6) poštovanje prava svakog deteta, učenika i odraslog na očuvanje ličnog identiteta;
7) obezbeđivanje pune uključenosti u sistem obrazovanja i vaspitanja, zajednicu i kvalitetno napredovanje;
8) poštovanje načela svrsishodnosti i srazmernosti za prikupljanje i obradu podataka o ličnosti i zaštita podataka o ličnosti dece, učenika, odraslih i članova njihovih porodica, u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita podataka o ličnosti.
Mere dodatne podrške su:
1) Mere dodatne podrške koje se, u skladu sa propisima, realizuju na osnovu mišljenja Komisije:
(1) ostvarivanje subvencija za pohađanje programa predškolskog vaspitanja i obrazovanja za decu sa smetnjama u razvoju,
(2) odlaganje upisa u prvi razred osnovne škole za godinu dana, izuzetno i uz dodatno obrazloženje, kada je to u najboljem interesu deteta,
(3) donošenje individualnog obrazovnog plana (IOP2), koji podrazumeva prilagođavanje ciljeva, sadržaja i načina ostvarivanja programa nastave i učenja i ishoda obrazovno-vaspitnog rada, odnosno izmena plana nastave i učenja,
(4) upućivanje deteta u razvojnu grupu u predškolskoj ustanovi, odnosno u školu za obrazovanje učenika sa smetnjama u razvoju,
(5) angažovanje vaspitača, nastavnika ili stručnog saradnika, koji je zaposlen u školi za obrazovanje učenika sa smetnjama u razvoju i invaliditetom kao podršku školi u sistemu redovnog obrazovanja i vaspitanja,
(6) ostvarivanje prava na uvećanje dečjeg dodatka;
2) Preporučene mere dodatne podrške na osnovu procene Komisije:
(1) obezbeđivanje igrovnih, didaktičkih i nastavnih sredstava u pristupačnim formatima i na pristupačnim jezicima uključujući i znakovni jezik,
(2) obezbeđivanje prilagođenih udžbenika,
(3) obezbeđivanje asistivnih tehnologija i/ili drugih usluga resursnog centra za asistivne tehnologije: alternativni načini i sredstva komunikacije, prilagođene tastature, ekrani na dodir, prilagođeni miševi, posebni softveri, tajmeri, satovi, diktafoni i sl. i obuka za korišćenje istih,
(4) obezbeđivanje obuke, nastavnika, vaspitača i stručnih saradnika neposredno angažovanih u vaspitno-obrazovnom i obrazovno-vaspitnom radu radi sticanja konkretnih veština i strategija za rad sa detetom, učenikom i odraslim, za korišćenje Brajevog pisma, znakovnog jezika, drugih alternativnih načina komunikacije, samostalno kretanje, korišćenje sredstava asistivne tehnologije i sl.,
(5) obezbeđivanje obuke roditelju, odnosno drugom zakonskom zastupniku, radi sticanja znanja, veština i strategija za pružanje podrške detetu, kao i za korišćenje asistivnih tehnologija i alternativnih načina komunikacije (npr. znakovni jezik, Brajevo pismo i dr.),
(6) prilagođavanje okruženja u skladu sa potrebama deteta, učenika i odraslog: prilaza i unutrašnjeg prostora ustanove čije usluge dete, učenik i odrasli koristi postavljanjem rampe, gelendera, ugradnjom lifta, prilagođavanjem toaleta, prilagođavanjem staze, kao pomoći pri samostalnom kretanju; postavljanjem lampe, table-putokaza, naziva na vratima sa simbolima, mapom prostora, postavljanje zvučnih i svetlosnih signala i sl. – u skladu sa propisima kojima se uređuje pristupačnost javnih prostora,
(7) obezbeđivanje podrške stručnjaka iz određene oblasti, u skladu sa potrebama deteta, učenika i odraslog,
(8) obezbeđivanje prioriteta u ostvarivanju specijalističkog pregleda ili tretmana; obezbeđivanja fizioterapeuta i radnog terapeuta da, u saradnji sa službom kućnog lečenja, odlazi u kućne posete prema indikaciji,
(9) obezbeđivanje sredstava za finansiranje troškova rekreativne nastave, ekskurzija, kulturnih, sportskih i drugih aktivnosti koje organizuje ustanova za dete, učenika i odraslog,
(10) obezbeđivanje prevoza deteta, učenika i odraslog koji ne može da koristi sredstva javnog prevoza, a po potrebi i njegovog pratioca, za pohađanje obrazovanja ili korišćenja drugih usluga socijalne i zdravstvene zaštite, bez obzira na udaljenost od mesta stanovanja,
(11) finansiranje troškova ishrane u produženom boravku u matičnoj ili drugoj školi u lokalnoj zajednici, za dete i učenika korisnika prava na novčanu socijalnu pomoć;
3) ostale mere dodatne podrške iz sistema obrazovanja, zdravstvene i socijalne zaštite o kojima Komisija informiše roditelja, odnosno drugog zakonskog zastupnika i odraslog i upućuje ih na nadležne institucije:
(1) obezbeđivanje prevazilaženja jezičke barijere detetu, učeniku i odraslom kome jezik na kome se izvodi nastava nije maternji,
(2) organizovanje obrazovne podrške u slučaju dužeg izostajanja iz škole, radi nadoknađivanja propuštenog, odnosno obezbeđivanja kontinuiteta u obrazovanju učenika i odraslog,
(3) obezbeđivanje ličnog pratioca detetu i učeniku, odnosno personalnog asistenta odraslom polazniku u skladu sa propisanim standardima usluga, pod uslovom da su uključeni u vaspitno obrazovnu ustanovu, do kraja redovnog školovanja, uključujući završetak srednje škole,
(4) ostvarivanje prava na uvećanje dečjeg dodatka ili uvećanog dodatka za pomoć i negu drugog lica,
(5) obezbeđivanje pomagala (kohlearni implant, slušni aparat, invalidska kolica, brajeva mašina i sl.),
(6) obezbeđivanje usluga psihosocijalne podrške porodici kroz savetodavno terapijske i socijalno edukativne i druge inovativne usluge u zajednici,
(7) druga prava i usluge.
Komisija na osnovu sagledanih potreba za podrškom detetu, učeniku i odraslom preporučuje i druge vidove podrške koje nisu navedene u pravilniku, a koji će doprineti obrazovnoj i socijalnoj inkluziji deteta, učenika i odraslog.
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika 1. novembra 2018. god., prestaje da važi Pravilnik o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci detetu i učeniku („Službeni glasnik RS”, broj 63/10).
Izvor: „Efikasniji rad interresornih komisija“,V.A., Prosvetni pregled, br. 2781(31), novembar 2018. god.
Izvor: Izvod iz pravilnika preuzet iz programa Propis Soft, Redakcija Profi Sistem Com