Ministar prosvete u Vladi Republike Srbije izjavio je da je Radna grupa za prevenciju nasilja Ministarstva prosvete usaglasila danas ključne mere i aktivnosti koje je potrebno preduzeti u narednom periodu kako bi se unapredio sistem za reagovanje na nasilje.
Među predloženim merama su brojčano ocenjivanje vladanja od 5. do 8. razreda osnovne škole, kao i odlaganje ispisivanja učenika iz srednje škole ukoliko je protiv njega pokrenut vaspitno-disciplinski postupak, do njegovog okončanja.
Školama će biti preporučeno da propišu Opštim aktom škole mere za upotrebu mobilnih telefona tokom nastave, a među merama su povećanje broja pedagoga i psihologa u osnovnim školama, povećanje iznosa naknade za rad odeljenskih starešina, kao i donošenje Pravilnika o radu odeljenskih starešina.
Isti je rekao da su mere pažljivo razmatrane i naveo da će do 24. decembra biti definisan predlog akata koje je potrebno izmeniti kako bi se navedene mere sprovele.
Verujeu to da će mere koje su usaglasili na sastanku omogućiti efikasnije reagovanje kada su svi oblici nasilja u pitanju, kao i da će delovati i podsticajno i preventivno i da će dodatno osigurati da učenik i njegova zaštita i podrška budu u fokusu.
Ministar je dodao da u narednom periodu predstoji izmena zakona i podzakonskih akata, kao i finansijske analize i efekti za neke od mera koje je predložila Radna grupa.
On je naveo da je pre svih mera potrebna pozitivna promena stava prema vaspitnom i preventivnom radu škole, roditelja i svih drugih društvenih faktora.
Predložena je i izmena Pravilnika o obavljanju društveno-korisnog rada, kao i izmena Pravilnika o protokolu postupanja u ustanovi kada dođe do nasilja, posebno u delu koji predviđa da se nasilje prijavljuje i putem platforme „Čuvam te“.
Zabrana nasilja predviđena je čl. 110.-112. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja („Sl. glasnik RS“, br. 88/2017, 27/2018-dr.zakoni, 10/2019, 6/2020 i 129/2021).
Oblici nasilja i zlostavljanja propisani su odredbama Pravilnika o Protokolu postupanja u ustanovi u odgovoru na nasilje, zlostavljanje i zanemarivanje (“Sl. glasnik RS”, br. 46/2019 i 104/2020), prema kojima:
Pod nasiljem i zlostavljanjem podrazumeva se svaki oblik jedanput učinjenog, odnosno ponavljanog verbalnog ili neverbalnog ponašanja koje ima za posledicu stvarno ili potencijalno ugrožavanje zdravlja, razvoja i dostojanstva ličnosti deteta i učenika ili zaposlenog.
Nasilje i zlostavljanje smatra se nasilje zaposlenog prema detetu, učeniku, drugom zaposlenom, roditelju, odnosno drugom zakonskom zastupniku (u daljem tekstu: roditelj); učenika prema drugom detetu, učeniku ili zaposlenom; roditelja prema svom detetu, drugom detetu i učeniku, zaposlenom kao i prema trećem licu.
Nasilje i zlostavljanje može da javi kao fizičko, psihičko (emocionalno), socijalno i digitalno.
Fizičko nasilje i zlostavljanje je ponašanje koje može da dovede do stvarnog ili potencijalnog telesnog povređivanja deteta, učenika ili zaposlenog; fizičko kažnjavanje dece i učenika od strane zaposlenih i drugih odraslih osoba.
Psihičko nasilje i zlostavljanje je ponašanje koje dovodi do trenutnog ili trajnog ugrožavanja psihičkog i emocionalnog zdravlja i dostojanstva deteta i učenika ili zaposlenog.
Socijalno nasilje i zlostavljanje je ponašanje kojim se isključuje dete i učenik iz grupe vršnjaka i različitih oblika socijalnih aktivnosti, odvajanjem od drugih, neprihvatanjem po osnovu različitosti, uskraćivanjem informacija, izolovanjem od zajednice, uskraćivanjem zadovoljavanja socijalnih potreba.
Digitalno nasilje i zlostavljanje je zloupotreba informacionih tehnologija koja može da ima za posledicu povredu druge ličnosti i ugrožavanje dostojanstva i ostvaruje se slanjem poruka elektronskom poštom, SMS-om, MMS-om, putem veb-sajta (web site), četovanjem, uključivanjem u forume, socijalne mreže i sl.
Osim navedenih oblika, nasilje i zlostavljanje prepoznaje se i kroz: zloupotrebu, seksualno nasilje, nasilni ekstremizam, trgovinu ljudima, eksploataciju deteta i učenika i dr.
Zloupotreba deteta i učenika je sve ono što pojedinac, odnosno ustanova čini ili ne čini, što negativno utiče, nanosi štetu, uskraćuje ili smanjuje mogućnost za bezbedan i zdrav razvoj i dovodi ga u nemoćan položaj prema pojedincu ili ustanovi (zloupotreba u sportu, u političke, verske, komercijalne i druge svrhe). Zloupotreba podrazumeva i prekomerno podsticanje, odnosno psihološki pritisak na dete i učenika od strane roditelja ili nastavnika radi postignuća koja mogu da imaju za posledicu ugrožavanje normalnog psihofizičkog i socijalnog razvoja i najboljeg interesa deteta.
Seksualno nasilje i zlostavljanje je ponašanje kojim se dete i učenik seksualno uznemirava, navodi ili primorava na učešće u seksualnim aktivnostima koje ne želi, ne shvata ili za koje nije razvojno dorastao ili se koristi za prostituciju, pornografiju i druge oblike seksualne eksploatacije.
Nasilni ekstremizam je promovisanje, zagovaranje, podržavanje, pripremanje i učestvovanje u ideološki motivisanom nasilju za ostvarivanje društvenih, ekonomskih, verskih, političkih i drugih ciljeva.
Trgovina ljudima je vrbovanje, prevoženje, prebacivanje, skrivanje ili primanje lica, putem pretnje silom ili upotrebom sile ili drugih oblika prisile, otmice, prevare, obmane, zloupotrebe ovlašćenja ili teškog položaja ili davanja ili primanja novca ili koristi da bi se dobio pristanak lica koje ima kontrolu nad drugim licem u cilju eksploatacije.
Eksploatacija je rad koji nije u najboljem interesu deteta i učenika, a u korist je drugog lica, ustanove ili organizacije. Ove aktivnosti mogu da imaju za posledicu ugrožavanje fizičkog ili mentalnog zdravlja, moralnog, socijalnog i emocionalnog razvoja deteta i učenika, njegovu ekonomsku zavisnost, uskraćivanje prava na obrazovanje i slobodu izbora.
Zanemarivanje i nemarno postupanje je propuštanje roditelja, druge osobe koja je preuzela brigu o detetu i učeniku, ustanove ili zaposlenog da u okviru raspoloživih sredstava obezbedi uslove za pravilan razvoj deteta i učenika u svim oblastima, a što može da naruši njegovo zdravlje i razvoj.
Zanemarivanje u ustanovi obuhvata: uskraćivanje pojedinih oblika obrazovno-vaspitnog rada neophodnih detetu i učeniku; nereagovanje na sumnju o zanemarivanju ili na zanemarivanje od strane roditelja; propuste u obavljanju nadzora i zaštite deteta i učenika od povređivanja, samopovređivanja, upotrebe alkohola, duvana, narkotičkog sredstva ili psihoaktivne supstance, uključivanja u destruktivne grupe i organizacije i dr.
Izvor: Sajt Vlade Republike Srbije (www.srbija.gov.rs).
Izvor: Izvod iz propisa preuzet iz pravne baze “Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com