od 2010.

Pravo na zdravstvenu zaštitu i naknadu zarade tokom sprečenosti za rad kod privremenih i povremenih poslova

Pitanje socijalne sigurnosti lica koja obavljaju rad van radnog odnosa često je u praksi praćeno nedoumicama, naročito kada nastupi privremena sprečenost za rad. Iako Zakon o radu (“Sl. glasnik RS” broj 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017-OUS, 113/2017, 95/2018-aut.tumačenje i 109/2025-dr. zakon) postavlja osnovne okvire angažovanja, status osiguranika i obim prava na zdravstvenu zaštitu bliže su uređeni posebnim propisima.

U ovom delu fokusiraćemo se na to u kojoj meri lica angažovana po osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima uživaju zaštitu u slučaju bolesti ili povrede na radu, te kakva su ograničenja u pogledu novčanih naknada.

Privremeni i povremeni poslovi izazivaju brojne nedoumice. U tekstuKarakter poslova na kojima se angažuje ugovorom o privremenim i povremenim poslovima” bavili smo se karakterom poslova a u tekstu “Određivanje naknade za rad kod privremneih i povremenih poslova” i naknadom za rad, a na ovom mestu ćemo se osvrnuti na pravo na zdravstvenu zaštitu i naknadu zarade za vreme sprečenosti za rad zbog povrede na radu.

Relevantne odredbe

Privremeni i povremeni poslovi svrstani su u glavu XIII Zakona o radu  koja nosi naziv POSEBNE ODREDBE, u odeljku 1. Rad van radnog odnosa u okviru čl. 197. na sledeći način:

“Poslodavac može za obavljanje poslova koji su po svojoj prirodi takvi da ne traju duže od 120 radnih dana u kalendarskoj godini da zaključi ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova sa:

nezaposlenim licem;

zaposlenim koji radi nepuno radno vreme – do punog radnog vremena;

korisnikom starosne penzije. Ugovor iz stava 1. ovog člana zaključuje se u pisanom obliku.”

Pravo na zdravstvenu zaštitu usled povrede na radu je regulisana i čl. 51. Zakona o zdravstvenom osiguranju („Sl. glasnik RS”, br. 25/2019, 92/2023 i 109/2025-dr. zakon). Nesporno je da lica koja obavljaju privremene i povremene poslove imaju pravo na doprinose za zdravstveno osiguranje i osnovica doprinosa za lica koja obavljaju takve poslove, kao i za poslodavce je ugovorena naknada po tom osnovu.

Čl. 11. st. 1. tačka 13) Zakona o zdravstvenom osiguranju je propisano da su osiguranici lica koja obavljaju privremene i povremene poslove u skladu sa zakonom kojim se uređuje rad. Dakle, s obzirom da su lica koja obavljaju privremene i povremene poslove osiguranici u smislu Zakona o zdravstvenom osiguranju, oni imaju pravo na lečenje, odnosno imaju pravo na zdravstvenu zaštitu u slučaju povrede na radu, što je i propisano čl. 51.

Međutim, oni nemaju pravo na naknadu zarade koja je propisana čl. 73. ovog zakona koji, između ostalog propisuje: „Naknada zarade za vreme privremene sprečenosti za rad pripada osiguranicima iz člana 72. ovog zakona…“ Naknada zarade za vreme privremene sprečenosti pripada osiguranicima iz člana 72. ovog zakona, koji upućuje na čl. 11 st. 1. tačnije pojedine tačke člana 11. st. 1. među kojima nije tačka 13), kojom tačkom su predviđena lica koja obavljaju privremene i povremene poslove.

Pravo na naknadu za vreme privremene sprečenosti zbog povrede na radu ova lica mogu da ostvare ukoliko je u ugovoru između poslodavca i lica koje obavlja privremene i povremene poslove navedeno da će poslodavac isplaćivati takvu naknadu. Iako ne ostvaruju pravo na naknadu, ova lica imaju pravo na naknadu štete zbog povrede na radu, u smislu ZOO, znači pravo na naknadu štetu od poslodavca, ako postoji krivica poslodavca.

Umesto zaključka

Pravni status lica angažovanih na privremenim i povremenim poslovima u sistemu zdravstvenog osiguranja je specifičan: dok im zakon garantuje pravo na lečenje i zdravstvenu zaštitu (uključujući i slučajeve povrede na radu), on im automatski ne priznaje pravo na naknadu zarade tokom bolovanja. Ova pogodnost ostaje isključivo u domenu ugovorne volje strana ili se može ostvariti kroz opšta pravila o naknadi štete ukoliko je do povrede došlo krivicom poslodavca. Ovakvo rešenje dodatno naglašava suštinsku razliku između rada van radnog odnosa i klasičnog radnog odnosa u pogledu socijalne sigurnosti.

NAPOMENA: Ovaj i povezani tekstovi predstavljaju ekstarkt iz stručnog komenatara “Privremeni i povremeni poslovi, Sporna pitanja”, objavljenom u časopisu “Rad, prava i obaveze”, februar 2026.

Izvor: Izvodi iz propisa preuzeti su iz programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a.

Najnoviji tekstovi