Nakon što smo u prethodnom tekstu “Kriterijumi za utvrđivanje zaposlenih u školi za čijim je radom prestala potreba” obradili opšti okvir i pravni osnov za utvrđivanje zaposlenih za čijim je radom prestala potreba u ustanovama obrazovanja, započinjemo detaljnu analizu svakog od propisanih kriterijuma. Prvi je rad ostvaren u radnom odnosu.
U nastavku se bavimo pravilnim načinom bodovanja staža, specifičnostima koje izazivaju nedoumice u praksi, kao i ključnim tumačenjima Komisije za tumačenje PKU.
Rad ostvaren u radnom odnosu kao kriterijum za bodovanje
Imajući u vidu član 34. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u osnovnim i srednjim školama i domovima učenika (“Sl. glasnik RS”, broj 21/2015, 16/2018-sporazum, 8/2019-sporazum, 92/2020, 27/2022-sporazum, 123/2022 i 13/2025) (u daljem tekstu:PKU) jasno je da se uzima u obzir samo rad u radnom odnosu a ne i rad van radnog odnosa (po osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima, o delu, o stručnom osposobljavanju i usavršavanju, o dopunskom radu, kao i poseban staž osiguranja u skladu sa propisima PIO (npr. rođenje trećeg deteta, sportski staž, vreme za koje je osiguranik samostalno uplaćivao doprinose i sl.), kao i vreme obavljanja samostalne delatnosti.
Rad u radnom odnosu boduje se tako što se po 1 bod dobija za svaku godinu rada u radnom odnosu uopšteno gledano i po 1 bod za svaku godinu rada ostvarenog u radnom odnosu u ustanovama obrazovanja.
Bodovanje po ovom kriterijumu je često sporno u praksi te treba skrenuti pažnju da nije alternativno postavljeno već kumulativno, te ako neko ima ukupno 20 godina rada u radnom odnosu od čega 10 u ustanovama obrazovanja, on će dobiti po 1 bod za svaku godinu ukupno dakle 20 bodova plus 10 bodova za ukupan broj godina rada u ustanovama obrazovanja.
Kod ovog kriterijuma takođe je posebno važno naglasiti koji momenat se uzima kao preloman za računanje rada u radnom odnosu. Po stavu Komisije za tumačenje PKU računa se period od dana zasnivanja radnog odnosa pa do dana zasedanja komisije za bodovanje u školi. Ovo je izuzetno važno jer se u obzir uzimaju pune, odnosno navršene godine rada u radnom odnosu.
Često pitanje kod primenjivanja ovog kriterijuma je i uticaj postojanja odgovarajućeg obrazovanja. Naime, postavilo se pitanje da li se isto boduje neko ko je bez odgovarajućeg obrazovanja obavljao poslove te je naknadno stekao odgovarajuće obrazovanje i neko ko je od zasnivanja radnog odnosa imao odgovarajuće obrazovanje. Komisija za tumačenje PKU smatra da se zaposlenom prilikom bodovanja vrednuje svaka godina rada ostvarena u radnom odnosu u ustanovama obrazovanja i vaspitanja, bez obzira da li je rad ostvaren sa odgovarajućim obrazovanjem za rad u školi.
Kako se posmatra rad u privatnim školama kod bodovanja po ovom kriterijumu? Komisija za tumačenje PKU je ranije zauzela stav da se rad u ”privatnim jezičkim školama” ne može se smatrati radom u ustanovama obrazovanja.
Na posletku ali ne i najmanje važno, iz citirane odredbe PKU jasno proizlazi da procenat radnog angažovanja nema uticaj na ovaj kriterijum. Dakle, kako je odredbom i propisano zaposlenom se računa cela godina provedena na radu u radnom odnosu bez obzira na to da li je radio sa punim ili nepunim radnim vremenom.
Umesto zaključka
Iako na prvi pogled deluje kao čisto tehničko pitanje računanja godina staža, rad u radnom odnosu zahteva oprez komisije – od preciznog utvrđivanja presečnog momenta pa do pravilne primene kumulativnog bodovanja.
Napomena: Ovaj tekst je deo serijala članaka posvećenih detaljnoj analizi kriterijuma za utvrđivanje tehnološkog viška u osnovnim i srednjim školama i domovima učenika. Ukoliko ste propustili uvodni tekst sa relevantnim odredbama PKU-a ili želite da pročitate analizu ostalih kriterijuma (obrazovanje, takmičenja, pedagoški doprinos, zdravstveno stanje i dopunski kriterijumi), sve povezane tekstove možete pronaći na našem portalu.
Izvor: Izvodi iz propisa preuzeti su iz programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a.