-najznačajnija zakonska rešenja-
REFERENDUM
Referendum je ustаnovа pomoću koje birаčko telo izrаžаvа neposrednim glаsаnjem svoje gledište ili svoju volju o merаmа koje je nekа drugа vlаst već preduzelа ili tek nаmerаvа dа ih preduzme (J. Lafferière). U stаrim konfederаlnim švаjcаrskim i nemаčkim dietаmа predstаvnici držаvа koje su se nаlаzile u konfederаlnom sаvezu donosili su odluke ad referendum, što će reći pod rezervom dа budu potvrđene od njihovih vlаdа. Dаnаs je znаčenje referendumа prošireno, pа se smаtrа dа referendum postoji uvek kаd se jedаn аkt podnosi nа usvаjаnje nаrodu.
Референдум је, према томе, непосредно изјашњавање грађана за две понуђене алтернативе (\”за\” и \”против\”). Применом различитих мерила, могуће је добити различите врсте референдума, које постоје у савременим уставним системима.
Referendum i narodna inicijativa kod nas su regulisani Zakonom o referendumu i narodnoj inicijativi („Službeni glansik RS“,br.48/94 i 11/98)
Prema ovom Zakonu, referendumom građani odlučuju o pitanjima za koja je to Ustavom i zakonom određeno i o pitanjima iz nadležnosti Narodne skupštine, odnosno skupštine autonomne pokrajine, opštine i grada za koja skupština to odluči. On se može raspisati i radi prethodnog izjašnjavanja o ovim pitanjima, odnosno radi potvrđivanja akta koji je doneo nadležni organ.
U skladu sa ovim Zakonom, sprovodi se referendum o pitanjima određenim statutom autonomne pokrajine, opštine ili grada, odnosno o drugim pitanjima iz njihove nadležnosti, ako zakonom nije drukčije određeno.
Na način utvrđen ovim zakonom građani predlažu promenu Ustava, zakona, drugih propisa i opštih akata iz nadležnosti Narodne skupštine, odnosno skupštine autonomne pokrajine, opštine ili grada, raspisivanje referenduma o određenom pitanju i podnose druge predloge u skladu s Ustavom, zakonom i statutom (u daljem tekstu: narodna inicijativa).
Pravo izjašnjavanja na referendumu imaju građani koji u skladu sa propisima o izborima imaju biračko pravo i prebivalište na teritoriji za koju se raspisuje referendum.
Na referendumu kojim se stvaraju prava i obaveze građana čije je prebivalište van teritorije za koju se raspisuje referendum pravo izjašnjavanja imaju i ti građani.
Takođe, pravo učestvovanja u narodnoj inicijativi imaju građani koji u skladu s propisima o izborima imaju biračko pravo.
Referendumom i narodnom inicijativom građani se slobodno izjašnjavaju i niko ne može pozvati građanina na odgovornost zbog izjašnjavanja na referendumu, odnosno zbog učestvovanja u narodnoj inicijativi u skladu s ovim zakonom.
Na referendumu građani se izjašnjavaju lično i tajno, na glasačkim listićima.
U narodnoj inicijativi građani učestvuju potpisivanjem odgovarajućeg predloga.
Građani imaju pravo na prigovor zbog nepravilnosti u postupku sprovođenja referenduma, kao i pravo da ukazuju na propuste i nedostatke u postupku ostvarivanja narodne inicijative.
Akt o raspisivanju republičkog referenduma donosi Narodna skupština na predlog najmanje pedeset narodnih poslanika, Vlade ili najmanje 100.000 birača.
Akt o raspisivanju referenduma sadrži naročito: naznačenje teritorije za koju se referendum raspisuje; akt, odnosno pitanje o kome se građani izjašnjavaju; datum sprovođenja referenduma i vreme određeno za izjašnjavanje na referendumu.
Akt o raspisivanju referenduma objavljuje se na način na koji se objavljuju propisi organa koji je raspisao referendum.
Kad se referendumom odlučuje istovremeno o više pitanja, svako pitanje mora biti posebno formulisano na glasačkom listiću tako da se na svako može odgovoriti rečju \”za\” ili \”protiv\”, odnosno \”da\” ili \”ne\”.
Kad se referendum raspisuje radi prethodnog izjašnjavanja građana, pitanje o kome građani treba da se izjasne može biti formulisano tako da se u odgovoru na njega građanin opredeljuje za jednu od više predloženih mogućnosti.
Glasački listić za izjašnjavanje na referendumu (u daljem tekstu: glasački listić) sadrži:
1) naziv organa koji je raspisao referendum;
2) dan održavanja referenduma;
3) pitanje o kome građani treba da se izjasne na referendumu;
4) reči \”za\” i \”protiv\”, odnosno \”da\” ili \”ne\” jedna pored druge.
Glasa se zaokruživanjem na glasačkom listiću jednog od mogućih odgovora
.
U pogledu načina glasanja lica koja nisu u mogućnosti da glasaju na glasačkom mestu, odnosno da sama glasaju, shodno se primenjuju propisi o izboru narodnih poslanika kojima je uređen način glasanja ovih lica.
Nevažeći glasački listić je onaj listić na kome su zaokružene i reč \”za\” i reč \”protiv\”, odnosno i reč \”da\” i reč \”ne\”, nepopunjen listić i listić koji je tako popunjen da se ne može sa sigurnošću utvrditi kako se građanin izjasnio.
U zapisniku o rezultatu glasanja na glasačkom mestu navode se: datum i mesto održavanja
Odluka doneta na referendumu obavezna je.
NARODNA INICIJATIVA
Nаrodnа inicijаtivа je ovlаšćenje određenog delа birаčkog telа dа pokrene postupаk zа promenu ustаvа ili zа donošenje formаlnog zаkonа. Pri tom donosilаc tih аkаtа imа obаvezu dа po predlogu birаčа postupi, tj. dа pokrene postupаk zаdonošenje tаkvih аkаtа. Nаrodnа inicijаtivа omogućuje birаčimа dа dobiju zаkon koji smаtrаju oportunim, čаk i u slučаjevimа kаd se pаrlаment tome suprotstаvljа. Onа prisiljаvа pаrlаment dа odlučuje o zаkonu koji birаči predlаžu, jer pаrlаment o njemu morа voditi pretres i nа krаju glаsаti o njegovom usvаjаnju. Referendum i nаrodni veto jаmče nаrodu dа neće biti potčinjen zаkonimа koje ne želi. Nаrodnа inicijаtivа mu omogućuje dа dobije zаkonodаvstvo kаkvo želi. Dok referendum znаči učešće grаđаnа u usvаjаnju jednog аktа, nаrodnа inicijаtivа je oblik učešćа grаđаnа u predlаgаnju donošenjа određenog аktа, pod uslovom dа je ispunjen zаhtev zа potrebnim brojem potpisnikа. Ali, ni u jednom od dvа oblikа grаđаni ne učestvuju u pretresu. Rаzlog zа to je mаterijаlnа smetnjа kojа se ne može otkloniti, pošto je fizički nemoguće nа jednom mestu skupiti toliko grаđаnа dа bi se mogаo voditi pretres. Rаsprаvu nije moguće voditi u sredini kаkvа je birаčko telo nego jedino u pаrlаmentu, koji je već predstаvništvo nаrodа.
Građani radi ostvarivanja narodne inicijative obrazuju inicijativni odbor od najmanje tri člana koji imaju biračko pravo.
Inicijativni odbor može obrazovati posebne odbore za prikupljanje potpisa na pojedinim mestima.
Predlog za promenu ili donošenje odgovarajućeg akta, odnosno drugi predlog obuhvaćen narodnom inicijativom mora biti sačinjen tako da se iz njega jasno vide pravci promena, odnosno rešenja o kojima nadležni organ treba da se izjasni.
Inicijativni odbor dostavlja predlog organu nadležnom za donošenje akta, odnosno za rešavanje o pitanju na koji se predlog odnosi (u daljem tekstu: nadležni organ) radi obaveštenja da se za taj predlog prikupljaju potpisi.
Nadležni organ potvrđuje prijem predloga za koji se prikupljaju potpisi na prvoj stranici teksta predloga i overava svaku stranicu teksta predloga u onolikom broju kopija koliko podnese inicijativni odbor.
Nadležni organ zadržava jednu kopiju predloga za koji se prikupljaju potpisi.
Od podnošenja predloga za koji se prikupljaju potpisi predlog se ne može menjati ni dopunjavati.
Inicijativni odbor prijavljuje prikupljanje potpisa Ministarstvu unutrašnjih poslova – organizacionoj jedinici u opštini na čijoj će se teritoriji prikupljati potpisi.
U prijavi se navode: naziv organa kome je podnet predlog za koji se prikupljaju potpisi i prijemni broj pod kojim je taj predlog zaveden; mesto, vreme i način prikupljanja potpisa; lični podaci lica koja će prikupljati potpise i mere koje će inicijativni odbor preduzeti radi sprečavanja eventualnih zloupotreba u vezi s prikupljanjem potpisa.
Prijavu potpisuju članovi incijativnog odbora, odnosno članovi odbora koji će prikupljati potpise.
Lista potpisnika narodne inicijative sadrži:
1) naznačenje predloga za koji se prikupljaju potpisi s prijemnim brojem nadležnog organa;
2) podatke o potpisnicima inicijative, koji se upisuju u sledeće rubrike: redni broj potpisnika narodne inicijative;lično ime potpisnika inicijative, koje se ispisuje čitkim štampanim slovima i potvrđuje njegovim svojeručnim potpisom; adresa potpisnika inicijative; lični broj potpisnika inicijative ako ga ima; registarski broj lične karte potpisnika inicijative;
3) datum i mesto prikupljanja potpisa;
4) izjavu inicijativnog odbora, odnosno odbora koji je prikupljao potpise da svi potpisnici na listi imaju pravo učestvovanja u narodnoj inicijativi u skladu s zakonom i da su se samo jednom potpisali na listi, kao i napomenu o eventualnom povlačenju potpisa građana;
5) potpise članova inicijativnog odbora, odnosno odbora koji je prikupljao potpise.
Prikupljanje potpisa građana koji učestvuju u narodnoj inicijativi traje najduže sedam dana, računajući od dana koji je u prijavi Ministarstvu unutrašnjih poslova označen kao početni dan prikupljanja potpisa.
Građanin se može samo jednom potpisati na listi potpisnika narodne inicijative.
Građanin može svoj potpis povući do isteka poslednjeg dana određenog za prikupljanje potpisa.
Potpis se povlači u pismenoj formi, a odbor za prikupljanje potpisa konstatuje to u listi potpisnika narodne inicijative.