Redakciji Prosvetnog pravnog savetnika je stiglo pitanje korisnika:
“Da li član komisije na popravnom ispitu može biti nastavnik predmeta iz koga je učenik upućen na polaganje popravnog ispita, odnosno nastavnik na čiji predlog je učeniku zaključena negativna ocena?”
Odgovor na ovo pitanje iako na prvi pogled deluje logičan, nije onakav kakvim se čini.
Krenimo redom…
Kada su u pitanju osnovne škole čl. 72. Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju (“Sl. glasnik RS”, broj 55/2013, 101/2017, 27/2018-dr.zakon, 10/2019, 129/2021, 129/2021-dr.zakon, 92/2023 i 19/2025) regulisan je Popravni ispit na sledeći način:
“Popravni ispit polaže učenik od četvrtog do osmog razreda koji na kraju drugog polugodišta ima do dve nedovoljne zaključne brojčane ocene iz obaveznih predmeta ili iz jednog obaveznog predmeta i izbornog predmeta drugi strani jezik.
Popravni ispit polaže i učenik od drugog do završnog razreda osnovnog muzičkog i baletskog obrazovanja i vaspitanja koji na kraju drugog polugodišta ima do dve nedovoljne zaključne brojčane ocene.
Učenik od četvrtog do sedmog razreda i učenik od drugog do završnog razreda osnovnog muzičkog i baletskog obrazovanja i vaspitanja polaže popravni ispit u avgustovskom ispitnom roku, a učenik osmog, odnosno završnog razreda u junskom i avgustovskom ispitnom roku.
Učenik koji polaže popravni ispit obavezan je da pohađa pripremnu nastavu, koju je škola dužna da organizuje neposredno pre polaganja popravnog ispita.
Učenik koji položi popravni ispit završava razred.
Učenik od četvrtog do sedmog razreda i učenik od drugog do završnog razreda osnovnog muzičkog i baletskog obrazovanja i vaspitanja koji na kraju drugog polugodišta ima više od dve nedovoljne zaključne brojčane ocene i učenik koji ne položi popravni ispit ili ne pristupi polaganju popravnog ispita ponavlja razred, u skladu sa zakonom.
Učenik osmog, odnosno završnog razreda koji ima više od dve nedovoljne zaključne brojčane ocene ili ne položi popravni ispit ne ponavlja razred, već završava započeto obrazovanje i vaspitanje u istoj školi polaganjem ispita iz obaveznog predmeta, odnosno izbornog predmeta drugi strani jezik iz kojeg ima nedovoljnu ocenu, u skladu sa zakonom.
Učenik osmog razreda osnovnog obrazovanja i vaspitanja koji položi popravni ispit, stiče pravo da polaže završni ispit u osnovnom obrazovanju i vaspitanju u propisanim rokovima.”
U čl. 70. Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju je propisano:
“Uspeh učenika ocenjuje se i na ispitu.
U školi se polažu popravni, razredni, završni ispit, ispit iz stranog jezika i drugi ispiti.
Ispiti iz stava 2. ovog člana, osim završnog ispita, polažu se pred ispitnom komisijom od tri člana od kojih su najmanje dva stručna za predmet.
Ispitnu komisiju obrazuje direktor škole.
Ako škola nema potreban broj stručnih lica za odgovarajući predmet angažuje se stručno lice iz druge škole.
Učenik osnovne muzičke, odnosno baletske škole polaže: prijemni ispit za utvrđivanje muzičke, odnosno baletske sposobnosti, kontrolni, godišnji, razredni i popravni ispit, u skladu sa planom i programom nastave i učenja.
Način i vreme polaganja razrednih, popravnih ispita, ispita iz stranog jezika i drugih ispita uređuje se opštim aktom škole.”
Kada su u pitanju srednje škole čl. 56. Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju regulisan je Popravni ispit:
“Učenik polaže popravni ispit u školi u kojoj stiče obrazovanje i vaspitanje u avgustovskom ispitnom roku, a učenik završnog razreda u junskom i avgustovskom roku.
Za učenika iz stava 1. ovog člana, organizuje se pripremna nastava.
Učenik završnog razreda koji je položio razredni ispit ima pravo da u istom ispitnom roku polaže završni ili maturski ispit, odnosno da polaže popravni ispit ako nije položio razredni ispit.
Izuzetno, redovan učenik koji nije položio popravni ispit može da završi započeti razred u istoj školi naredne školske godine, u svojstvu vanrednog učenika ponovnim polaganjem nepoloženog ispita, uz obavezu plaćanja naknade stvarnih troškova koje utvrdi škola. Kada završi razred vanredan učenik ima pravo da se u istoj školskoj godini upiše u naredni razred, u istom svojstvu.
Učenik završnog razreda koji ne položi popravni, završni, odnosno maturski ispit završava započeto obrazovanje u istoj školi u svojstvu vanrednog učenika polaganjem ispita, uz obavezu plaćanja naknade stvarnih troškova koje utvrdi škola.”
U čl. 54. Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju je propisano:
“Uspeh učenika ocenjuje se i na ispitu.
Ispiti se polažu po predmetima i razredima.
U školi se polažu: razredni, popravni i dopunski ispit. U školi koja ostvaruje programe muzičkog i baletskog obrazovanja i vaspitanja polaže se i godišnji ispit. Godišnji ispit iz glavnog predmeta polaže učenik škole koja ostvaruje programe muzičkog, odnosno baletskog obrazovanja i vaspitanja koji je na kraju školske godine iz glavnog predmeta ocenjen pozitivnom ocenom.
Ispiti iz stava 3. ovog člana polažu se pred ispitnom komisijom koju čine najmanje tri člana, od kojih su najmanje dva stručna za predmet koji se polaže. Članove ispitne komisije određuje direktor škole.
Opštim aktom škole utvrđuju se rokovi za polaganje ispita.
Smatra se da nije položio ispit učenik koji iz neopravdanih razloga ne pristupi ispitu ili odustane od ispita u toku ili pre ispita.”
Odgovor na postavljeno pitanje
Dakle, ni jedan ni drugi lex specialis, svaki u svojoj oblasti odnosno nivou obrazovanja ne propisuje zabranu da član komisije na popravnom ispitu bude nastavnik na čiji predlog je učeniku zaključena negativna ocena, odnosno iz čijeg predmeta je učenik upućen na polaganje popravnog ispita.
Nema smetnje da bude član komisije predmetni nastavnik na čiji predlog je utvrđena negativna zaključna ocena, ali zakon takođe nigde ne definiše da on mora da bude član komisije, već da najmanje dva člana komisije moraju biti nastavnici koji su stručni za predmet.
Izuzetak
Od ovog pravila postoje propisani izuzeci, kada član komisije ne može biti nastavnik na čiji predlog je data zaključna ocena.
Naime, članom 82. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja („Sl. glasnik RS“, br. 88/2017, 27/2018-dr.zakoni, 10/2019, 6/2020, 129/2021, 92/2023 i 19/2025) je regulisan Prigovor na ocenjivanje, ocenu i ispit.
U čl. 82. stav 16 Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja propisuje:
“Nastavnik čija ocena je osporena ili na čiji je predlog utvrđena zaključna ocena, ne može da bude član komisije.”
Mišljenja smo da se navedeno ograničenje odnosi samo na situaciju kada po prigovoru na zaključnu ocenu odeljensko veće ostane kod ponovnog odlučivanja pri svojoj odluci te direktor učenika uputi na ispit. Dakle, navedeni stav 16 je u vezi sa stavovima 8 i 9 istog člana u kojima se navodi:
“Ukoliko se utvrdi da zaključna ocena nije izvedena u skladu sa propisima, direktor poništava i vraća ocenu odeljenjskom veću na razmatranje i zaključivanje.
Ako direktor i nakon ponovnog razmatranja i zaključivanja od strane odeljenjskog veća propisanog stavom 8. ovog člana, utvrdi da zaključna ocena iz obaveznog predmeta, izbornog predmeta i aktivnosti nije izvedena u skladu sa propisima ili je prigovor iz drugih razloga osnovan, rešenjem poništava zaključnu ocenu i upućuje učenika na polaganje ispita.”
Slično i u stavu 17 istog člana:
“ Kada je poništen ispit direktor obrazuje novu komisiju u čijem sastavu ne mogu da budu članovi komisije čiji je ispit poništen.”
Mišljenja smo da se navedeno ograničenje odnosi samo na situaciju kada je po prigovoru na ocenu na ispitu, ispit poništen pa se učenik upućuje ponovo na ispit.
Dakle, navedeni stav 17 je u vezi sa stavom 14. istog člana kojim je propisano:
“Ako utvrdi da je ocena na ispitu izvedena protivno propisima, poništava ispit i upućuje učenika na ponovno polaganje ispita. Ispit se organizuje u roku od tri dana od dana podnošenja prigovora.”
Dakle, postoje izuzeci koji izričito predviđaju nemogućnost da član komisije bude nastavnik koji je učestvovao u davanju negativne zaključne ocene, odnosno ocene na ispitu, ali se ne odnose na popravni ispit.
Zaključak
Iako na prvi pogled deluje logično da nastavnik na predmetu iz koga je učenik upućen na popravni ispit, odnosno koji je predložio zaključivanje negativne ocene bude isključen iz daljeg procesa ocenjivanja tog učenika, zakonodavac tu logiku nije imao na umu kao pravilo.
Razlog za navedeno je verovatno nedostatak kadrova, ovo posebno što članovi komisije na popravnom ispitu (dva) moraju biti stručni za predmet, ali ni to ne može biti opravdanje ako zakon ostavlja mogućnost u nedostatku odgovarajućeg kadra da se angažuje lice iz druge škole, a što se formalno-pravno konkretizuje ugovorom izvođenju nastave.
Ostaje da u svakom konkretnom slučaju direktor pri imenovanju komisije vodi računa da obezbedi objektivno ocenjivanje učenika, jer u protivnom postoji bojazan da će se ulagati prigovori na ispit koji će, ako se za to ispune uslovi, opet dovesti do formiranja nove komisije koja ne sme uključivati spornog nastavnika.
Izvor: Izvodi iz propisa preuzeti su iz programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a.