U Zakonu o finansiranju političkih aktivnosti (“Sl. glasnik RS”, br. 14/2022), koji se uređuju izvori i način finansiranja, evidencija i kontrola finansiranja političkih aktivnosti političkih stranaka, koalicija i grupa građana (u daljem tekstu: politički subjekti), propisano je odredbom člana 40 i krivično delo, koje je definisano na sledeći način:
Ko daje, odnosno u ime i za račun političkog subjekta pribavi sredstva za finansiranje političkog subjekta protivno odredbama ovog zakona u nameri da prikrije izvor finansiranja ili iznos prikupljenih sredstava političkog subjekta, kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine.
Ako su izvršenjem dela iz stava 1. ovog člana data ili primljena sredstva u iznosu koji prelazi milion i petstotina hiljada dinara, učinilac će se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina.
Ko izvrši nasilje ili preti nasiljem, dovodi u neravnopravan položaj ili uskrati neko pravo ili na zakonu zasnovani interes fizičkom ili pravnom licu zbog činjenice da je dalo prilog političkom subjektu, kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine.
Sredstva iz st. 1. i 2. ovog člana oduzeće se.
Dakle, radi se o neimenovanom krivičnom delu propisanom u tkzv. sporednom krivičnom zakonodavstvu.
Ovo krivično delo ima dva osnovna oblika i jednu težu posledicu.
Poja političkog subjekta propisan je u članu 1 ovog Zakona, da su to političke stranake, koalicije i grupe građana.
Prvi osnovni oblik krivičnog dela ima dve alternativno predviđene radnje izvršenja, gde se prva sastoji u davanju sredstava za finansiranje političkog subjekta, a druga u pribavljanju u ime i za račun političkog subjekta sredstava za njegovo finansiranje, koje obe radnje treba da budu preduzete protivno odredbama pomenutog Zakona. Obe radnje treba da prati specifična namera, odnosno prikrivanje izvora finansiranja ili iznosa prikupljenih sredstava.
Ovo krivično delo je blankentnog karaktera, odnosno u činjeničnom dispozitivu mora se opisati član zakona koji je prekršen.
Stim u vezi, prema odredbama Zakona o finansiranju političkih aktivnosti, politički subjekti se finansiraju iz javnih i privatnih izvora.
Izvori finansiranja političkih subjekata propisan je odredbama člana 3-11 Zakona o finansiranju političkih aktivnosti, prema kojima:
Politički subjekti finansiraju se iz javnih i privatnih izvora.
Politički subjekti se mogu zaduživati isključivo kod banaka i drugih finansijskih organizacija u Republici Srbiji, koje su pod nadzorom Narodne banke Srbije (u daljem tekstu: krediti i zajmovi).
Maksimalna visina kredita i zajma do koje se politički subjekti zadužuju kod banaka i drugih finansijskih organizacija, na godišnjem nivou, može iznositi do 25% sredstava koja se obezbeđuju iz javnih izvora za finansiranje redovnog rada ili pokriće troškova izborne kampanje političkih subjekata, u zavisnosti da li se politički subjekti zadužuju za finansiranje redovnog rada ili pokriće troškova izborne kampanje, sa rokom otplate najduže do tri godine.
Sredstva iz izvora iz st. 1. i 2. ovog člana politički subjekti koriste za finansiranje troškova redovnog rada i troškove izborne kampanje.
Javne izvore finansiranja političke aktivnosti čine novčana sredstva i usluge i dobra koje daju Republika Srbija, autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave, njihovi organi, kao i organizacije čiji su oni osnivači.
Novčana sredstva iz javnih izvora
Novčana sredstva iz javnih izvora su sredstva budžeta Republike Srbije, budžeta autonomne pokrajine i budžeta jedinice lokalne samouprave, namenjena za finansiranje političke aktivnosti.
Usluge i dobra iz javnih izvora
Usluge i dobra iz javnih izvora su usluge i dobra određene posebnim propisima, koje političkim subjektima daju organi Republike Srbije, autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave, kao i druge organizacije čiji su oni osnivači.
Usluge i dobra iz stava 1. ovog člana obavezno se daju pod jednakim uslovima svim političkim subjektima.
Organi Republike Srbije, autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave, kao i druge organizacije čiji su oni osnivači bliže uređuju davanje usluga i dobara iz stava 1. ovog člana.
Privatne izvore finansiranja političke aktivnosti čine članarina, prilog, nasledstvo, legat i prihod od imovine.
Članarina je novčani iznos koji član političke stranke redovno plaća na način i pod uslovima utvrđenim statutom ili drugim opštim aktom političke stranke tako da maksimalni iznos članarine ne prelazi iznos od 3.000 dinara na godišnjem nivou.
Član političke stranke dužan je da uplatu članarine vrši isključivo sa svog tekućeg računa.
Izuzetno od stava 2. ovog člana, članarina čiji iznos ne prelazi 1.000 dinara na godišnjem nivou može se platiti u gotovini ili putem uplatnice. Ako se članarina plaća u gotovini, odgovorno lice političke stranke dužno je da izda priznanicu o primljenoj članarini. Priznanicu potpisuje član političke stranke koji je članarinu uplatio i odgovorno lice političke stranke.
Odgovorno lice političke stranke je dužno da iznos članarine koji je plaćen u gotovini uplati na tekući račun političke stranke u roku od sedam dana od dana izdavanja priznanice.
Prilog je novčani iznos, osim članarine, koji fizičko ili pravno lice dobrovoljno daje političkom subjektu, poklon, kao i usluge pružene bez naknade ili pod uslovima koji odstupaju od tržišnih.
Prilog su i krediti, zajmovi i druge usluge banaka i drugih finansijskih organizacija u Republici Srbiji dati pod uslovima koji odstupaju od tržišnih, kao i otpis dugova.
Davalac priloga, koji obavlja privrednu delatnost, dužan je da prilikom davanja priloga, a najkasnije narednog dana od dana davanja priloga, dostavi političkom subjektu svoju izjavu ili potvrdu nadležnog organa da je izmirio sve obaveze po osnovu javnih prihoda, kao i izjavu da ne vrši niti da je u poslednje dve godine vršio delatnost od opšteg interesa po osnovu ugovora. Pravno lice – davalac priloga dužno je da dostavi i podatke o svojoj vlasničkoj strukturi. Davalac priloga dužan je da, najkasnije u roku od tri dana od dana davanja priloga, dostavi političkom subjektu svoju izjavu da nije prekoračio maksimalnu vrednost davanja iz člana 10. st. 1. i 2. ovog zakona.
Pravno i fizičko lice dužno je da uplatu novčanog iznosa iz stava 1. ovog člana vrši isključivo sa svog tekućeg računa.
Politički subjekat je dužan da primi uplatu novčanog iznosa iz stava 1. ovog člana isključivo sa tekućeg računa davaoca.
Politički subjekat je dužan da evidentira prilog iz stava 1. ovog člana.
Zabranjeno je vršenje bilo kakvog pritiska, pretnje, diskriminacije ili bilo koji drugi oblik neposrednog ili posrednog stavljanja u nepovoljniji položaj fizičkog ili pravnog lica koje daje prilog političkom subjektu.
Državni organi dužni su da spreče i kazne svako nasilje, kršenje prava ili pretnju fizičkom ili pravnom licu zbog činjenice da je dalo prilog političkom subjektu.
Maksimalna vrednost davanja na godišnjem nivou, koje jedno fizičko lice može dati političkim subjektima za redovan rad, iznosi najviše deset prosečnih mesečnih zarada.
Maksimalna vrednost davanja na godišnjem nivou, koje jedno pravno lice može dati političkim subjektima za redovan rad, iznosi najviše 30 prosečnih mesečnih zarada.
Davanje čija je vrednost na godišnjem nivou veća od jedne prosečne mesečne zarade javno se objavljuje.
Politički subjekat je dužan da davanje iz stava 3. ovog člana objavi na svom veb-sajtu u roku od osam dana od dana kada je vrednost davanja premašila iznos jedne prosečne mesečne zarade.
Sticanje i prihod od imovine političke stranke
Imovinu političke stranke čine nepokretnosti i pokretne stvari.
Imovina iz stava 1. ovog člana služi samo za političku aktivnost i druge dozvoljene aktivnosti političke stranke, u skladu sa zakonom.
Politička stranka stiče imovinu kupoprodajom, nasleđivanjem i legatom.
Politička stranka, koja stekne nepokretnu imovinu sredstvima iz javnih izvora, tu imovinu može koristiti isključivo za sprovođenje svojih političkih aktivnosti.
Nepokretnost iz stava 4. ovog člana politički subjekt ne može otuđiti bez naknade ili po ceni koja je niža od tržišne, prema proceni nadležnog poreskog organa.
Prihod od imovine čine prihodi koje politička stranka ostvaruje od prodaje pokretne i nepokretne imovine, davanja u zakup nepokretne imovine u vlasništvu političke stranke i kamate na uloge datih kod banaka i drugih finansijskih organizacija u Republici Srbiji.
Zakon takođe odredbama člana 12-15 propisuje šta je zabranjeno u finansiranju političkih subjekata, šta predstavlja nedozvoljeno prikupljanje sredstava, zabranu sticanja prihoda od komercijalne delatnosti i nemogućnost sticanja prihoda od promotivne, odnosno komercijalne delatnosti, kao i Obaveza uplate nezakonito stečenih sredstava.
U pogledu subjektivnog elementa dela, mora postojati umišljaj i namera. Delo je moguće izvršiti samo sa direktnim umišljajem. U pogledu namere učinioca, za postojanje krivičnog dela potrebno je da postoji jedna od dve alternativno određene namere. Prva da se prikrije izvor finansiranje i druga namera da se prikrije iznos prikupljenih sredstava političkog subjekta.
Namera mora da postoji vremenski sa preduzimanjem radnje izvršenja. Ona mora da prethodi ili bude istovremena sa preduzimanjem radnje izvršenja.
Za izvršenje dela nije bitno da li je namera i ostvarena, već da je postojala u momentu preduzimanja radnje.
Učinilac može biti svako lice, mada su u praksi to najčešće članovi stranaka, odnosno politički aktivisti.
Teža posledica krivičnog dela postojaće ukoliko su data ili primljena sredstva u iznosu koji prelazi milion i petstotina hiljada dinara. U odnosu na ovu posledicu, učinilac mora da postupa iz nehata, s obzirom na to da težom posledicom nisu ostvarena obeležja drugog krivičnog dela. Delo će postojati i kada učinilac postupa i sa umišljajem.
Drugi oblik krivičnog dela propisan je u trećem stavu, koji predviđa nekoliko alternativnih radnji izvršenja: vršenje nasilja,pretnje nasiljem, dovođenje i neravnopravan položaj ili uskrajćivanje nekog prava ili na zakonu zasnovanog interesa fizičkom ili pravnom licu zbog činjenice da je dalo prilog političkom subjektu.
Dakle, radnja izvršenja mora biti preduzeta nakon davanja priloga.
Kod ovog krivičnog dela propisana je obaveza oduzimanja sredstava koja su predmet izvršenja krivičnog dela. Sud je u obavezi da ta sredstva oduzme, nema diskrecionu mogućnost, ukoliko utvrdi postojanje krivičnog dela, odnosno kada okrivljenog oglasi krivim za izvršenje krivičnog dela. Ako to propusti da uradi, ova sredstva se mogu oduzeti naknadno posebnim rešenje shodno odredbama člana 535 stav 3 Zakonika o krivičnom postupku (“Sl. glasnik RS”, br. 72/2011, 101/2011, 121/2012, 32/2013, 45/2013, 55/2014, 35/2019, 27/2021 – odluka US i 62/2021 – odluka US).
Izvor: Izvodi iz propisa preuzeti su iz programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a.