Povodom predstojeće izborne kampanje, Poverenik za zaštitu ravnopravnosti poziva sve učesnike izbornog procesa, političke stranke, kandidate i kandidatkinje, ali i medije, kao i sve koji učestvuju u javnim raspravama i na društvenim mrežama da budu svesni odgovornosti koju nosi javna reč.
Izborna kampanja treba da bude prostor sučeljavanja programa, ideja i različitih pogleda na budućnost društva. Oštra i argumentovana politička kritika je legitimna i poželjna u demokratskom društvu. Međutim, politička borba ne podrazumeva da su sve reči i svi načini komunikacije dozvoljeni.
Živimo, nažalost, u ekstremno polarizovanom društvu, a ono što se izgovara u javnom prostoru može uticati ne samo na to kako će društvo gledati na političke protivnike, već i na čitave grupe ljudi koji se u političkom govoru predstavljaju kao „drugačiji“, „manje vredni“, nepoželjni ili opasni. Političko neslaganje nije problem demokratije, ono je njen sastavni deo. Problem nastaje onda kada se kritika pretvori u vređanje, omalovažavanje, pretnje, diskriminaciju ili podsticanje mržnje prema pojedincu ili grupi, ukazuje Poverenik.
On podseća da se lična svojstva ne smeju koristiti kao sredstvo političke diskvalifikacije niti smeju biti osnov za uvrede, ponižavanje, širenje stereotipa i predrasuda ili pozivanje na netrpeljivost. To se odnosi na nacionalnu ili etničku pripadnost, pol, rod, starosno doba, invaliditet, seksualnu orijentaciju, verska uverenja i bilo koje drugo lično svojstvo.
Poverenik podseća i medije na značaj odgovornog izveštavanja tokom izborne kampanje. Način na koji se političke izjave prenose, kontekstualizuju i predstavljaju javnosti može doprineti argumentovanoj debati, ali i dodatnom podizanju tenzija i širenju diskriminatornih poruka.
Poseban izazov predstavlja komunikacija na društvenim mrežama. Anonimnost ili distanca koju pruža ekran ne oslobađa nikoga od odgovornosti za napisanu reč. Uvredljivi i diskriminatorni komentari, pozivi na nasilje i mržnju, kao i sistematsko vređanje pojedinaca ili grupa, ne postaju prihvatljiviji zato što su objavljeni kao komentar ispod teksta ili na ličnoj stranici, dodaje Poverenik.
Podsećamo na odredbe čl. 11. Zakona o zabrani diskriminacije (“Sl. glasnik RS”, br. 22/2009 i 52/2021), gde stoji:
“Govor mržnje
Član 11.
Zabranjeno je izražavanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog ličnog svojstva, u javnim glasilima i drugim publikacijama, na skupovima i mestima dostupnim javnosti, ispisivanjem i prikazivanjem poruka ili simbola i na drugi način.”
Poverenik podseća i na obavezu obezbeđivanja ravnopravnog učešća žena u političkom životu. Zato poziva sve političke stranke i druge učesnike u izbornom procesu da prilikom sastavljanja izbornih lista dosledno poštuju zakonom propisanu zastupljenost manje zastupljenog pola od najmanje 40 odsto. Ravnopravno učešće žena na izbornim listama nije samo zakonska obaveza, već i važan pokazatelj spremnosti političkih aktera da ravnopravnost primenjuju i u sopstvenom delovanju.
Izborna kampanja treba da bude prilika da građani čuju šta im politički akteri nude, ali i da vide vrednosti koje zastupaju i način na koji ih primenjuju u sopstvenom delovanju. Zato, umesto takmičenja u uvredama, diskvalifikacijama i podizanju tenzija, politička borba treba da bude prostor za argumentovanu debatu, ravnopravno učešće i poštovanje različitosti, zaključuje Poverenik
Izvor: sajt Poverenika za zaštitu ravnopravnosti (www.ravnopravnost.gov.rs)
Izvor: Izvodi iz propisa preuzeti su iz programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a.