Prema najnovijim izmenama i dopunama Krivičnog zakonika mržnja je u članu 54a propisan kao otežavajuća okolnost.
Navedenim članom predviđeno je da: „Ako je krivično delo učinjeno iz mržnje zbog pripadnosti rasi i veroispovesti, nacionalne ili etničke pripadnosti, pola, seksualne orijentacije ili rodnog identiteta drugog lica, tu okolnost sud će ceniti kao otežavajuću okolnost, osim ako ona nije propisana kao obeležje krivičnog dela“.
Ovo je poptuno novo zakonodavno rešenje. Sud će dakle, ubuduće, pored svih propisanih okolnosti bitnih za izbor vrste i mere krivične sankcije, morati da vodi računa o nabrojanim, dodatnim otežavajućim okolnostima, osim ako one nisu propisane kao obeležja krivičnog dela. Pošto se radi o relevantnim okolnostima, pitanje je da li će sud kod svakog krivičnog dela morati učinioca da pita o postojanju svih ovih okolnosti, ili će ih uzimati u obzir samo ukoliko do njih bude slučjajno došao nakon sprovedenog dokaznog postupka. Smatram da je kod svih krivičnih dela dužan da ispita postojanje ovih okolnosti, pošto se radi o činjenicama na koje se može primeniti ovaj član zakonika. Verovatno će priroda dela da određuje moguće postojanje i ovih okolnosti. Ocena je da će se one najviše javljati kod krivičnih dela protiv života i tela, ugrožavanja života i tela i sličnih krivičnih dela.
Redakcija Profi Sistema.