Povraćaj u pređašnje stanje u krivičnom postupku propisan je članovima 226-228. Zakonika o krivičnom postupku.
Razlozi za povraćaj u pređašnje stanje
Povraćaj u pređašnje stanje može tražiti:
– okrivljeni koji iz opravdanog razloga nije mogao da dođe na ročište na kojem se odlučuje o sporazumu iz člana 313. stav 1. i člana 320. stav 1. ovog zakonika ili propusti rok za izjavu žalbe protiv presude ili rešenja koje odgovara presudi;
– oštećeni, oštećeni kao tužilac ili privatni tužilac koji iz opravdanog razloga nije mogao da blagovremeno obavesti sud o promeni adrese prebivališta ili boravišta ili da dođe na pripremno ročište, glavni pretres ili ročište iz člana 505. stav 1. ovog zakonika (član 52. stav 4, član 61. stav 2. i član 67.) i
– privatni tužilac koji iz opravdanog razloga propusti rok za ispravljanje nedostataka u privatnoj tužbi ili za prikupljanje dokaza (član 333. stav 3, član 337. stav 5. i član 501. st. 2. i 7.).
Molba za povraćaj u pređašnje stanje
Molba za povraćaj u pređašnje stanje podnosi se u roku od osam dana od dana prestanka smetnje.
Okrivljeni koji je propustio rok za žalbu protiv presude ili rešenja koje odgovara presudi dužan je da uz molbu istovremeno preda i žalbu.
Molba ne zadržava, po pravilu, izvršenje presude ili rešenja koje odgovara presudi, ali sud nadležan za odlučivanje o molbi može odlučiti da se izvršenje odloži do donošenja odluke o molbi.
Posle proteka tri meseca od dana propuštanja ne može se tražiti povraćaj u pređašnje stanje.
Odlučivanje o molbi za povraćaj u pređašnje stanje
O molbi za povraćaj u pređašnje stanje odlučuje predsednik veća ili sudija pojedinac koji je doneo presudu ili rešenje koje se pobija žalbom, odnosno rešenje o obustavi postupka ili presudu kojom se optužba odbija, a o molbi za povraćaj u pređašnje stanje odlučuje veće (član 21. stav 4.) koje je donelo rešenje o odbijanju optužbe.
Protiv rešenja kojim se dozvoljava povraćaj u pređašnje stanje nije dozvoljena žalba.
Kad je okrivljeni izjavio žalbu na rešenje kojim se ne dozvoljava povraćaj u pređašnje stanje, sud je dužan da ovu žalbu, zajedno sa žalbom protiv presude ili rešenja koje odgovara presudi, kao i sa odgovorom na žalbu i svim spisima, dostavi neposredno višem sudu na odlučivanje.
Komentar:
Ranije, povraćaj u pređašnje stanje nije postojao kao opšta ustanova u Zakoniku, već samo za pojedine, zakonom izričito određene slučajeve.
Povraćaj u pređašnje stanje je sada posebno propisan, a ne kao ranije, u okviru odredaba koje su regulisale rokove.
Povrećaj u pređašnje stanje mogu tražiti:okrivljeni, oštećeni, oštećeni kao tužilac ili privatni tužilac i privatni tužilac, svi ukoliko za to imaju zakonom propisane, opravdane razloge.
U svim ovim slučajevima radi se o opravdanom propuštanju roka, gde se uvažavanjem navedenog zahteva strana u postupku dovodi u poziciju koja je postojala pre propuštanja nabrojanih rokova.
Opravdani razlozi podrazumevaju situacije koje okrivljeni ili drugi subjekti postupka nisu izazvali svojom krivicom. Naime, postoji razlika između opravdanih razloga i nesavladivih smetnji, koji pojam je u svom značenju znatno širi pošto obuhvata i one slučajeve do kojih je došlo krivicom subjekta postupka.
Kao i ranije, zakonik propisuje subjektivni i objektivni rok za podnošenje predloga za povraćaj u pređašnje stanje. Subjektivni rok iznosi 8 dana, dok objektivni tri meseca. U oba slučaja, podnosilac predloga dužan je da zajedno sa predlogom podnese odnosno preduzme radnju koju je propustio.
Redakcija Profi Sistema.