Prema navodima zakonodavca, Nacionalnom strategijom za borbu korupcije za period od 2013. do 2018. godine („Službeni glasnik RS”, broj 57/13), kao i pratećim Akcionim planom („Službeni glasnik RS”, broj 79/13), kao jedan od ciljeva koji je neophodno ostvariti predviđeno je uspostaljanje efikasne i delotvorne zaštite uzbunjivača, odnosno lica koje prijavi sumnju na korupciju. Pored toga, kao jedna od normativnih aktivnosti predviđena pratećim Akcionim planom, takođe je predviđeno donošenje Zakona o zaštiti uzbinjivača.
Nesporno je da se pozitivnim opštim pravnim aktima u Republici Srbiji reguliše izvesna zaštita „uzbunjivača”, ali samo određenim kategorijama ovih lica, pri čemu nisu uspostavljeni adekvatni mehanizmi za njihovu zaštitu.
Obaveza Republike Srbije da na sveobuhvatan način zakonom uredi pitanje zaštite lica koja prijavljuju sumnju na korupciju i drugo nezakonito postupanje, proizlazi i iz međunarodnih ugovora koje je naša država potvrdila. Ovo iz razloga što su potvrđeni međunarodni akti, shodno Ustavom postavljenoj hijerarhiji važenja propisa, deo unutrašnjeg pravnog poretka, te se neposredno primenjuju i imaj primat u odnosu na zakone i druge opšte akte, dakle po pravnoj snazi su odmah ispod Ustava kao najvišeg pravnog akta.
Član 33. Konvencije Ujedinjenih nacija za borbu protiv korupcije propisuje da će svaka država ugovornica razmotriti mogućnost da u svom domaćem pravnom sistemu predvidi odgovarajuće mere pružanja zaštite od bilo kog neopravdanog postupanja prema bilo kom licu koje nadležnim organima prijavi u dobroj nameri i na razumnoj osnovi bilo koje činjenice koje se odnose na koruptivna krivična dela predviđena ovom konvencijom. S druge strane, Građanskopravna konvencija protiv korupcije Saveta Evrope sadrži obavezujuću odredbu i to u članu 9. koji propisuje da svaka strana ugovornica treba da obezbedi u domaćem pravu odgovarajuću zaštitu od bilo koje neopravdane sankcije protiv zaposlenih, koji imaju osnovanog razloga da sumnjaju u korupciju i koji, u dobroj veri, svoju sumnju prijave odgovornim licima ili organima.
Predlaganjem ovog zakona preduzimaju se neophodni koraci ka uspostavljanju normativnog okvira i kapaciteta za odlučnu borbu protiv korupcije, a istovremeno se ostvaruju preuzete obaveze iz međunarodnih akata preporuka, a pre svega preporuka Grupa država za borbu protiv korupcije Saveta Erope (GREKO).
Predloženi Zakon pruža pun obim zaštite licima koja prijavljuju sumnju na korupciju i time se otklanjaju nedostaci neadekvatne i nedovoljne zaštite pojedinih kategorija „uzbunjivača”. Zaštitom uzbunjivača u najvećoj meri štiti se i javni interes, s obzirom da su uzbunjivači lica koja prijavljuju korupciju, zbog čega uzbunjivači ne smeju trpeti štetne poslodice, pa im je neophodno pružiti odgovrajuću pravnu zaštitu.