Pitanje iz naslova zvuči smešno i besmisleno, ali državni službenici kod nas ne razumeju ni notorne pojmove i relacije, pa se i to mora „crtati“. I dalje pričam o postupanjima Poreske uprave (u daljem tekstu: PU), organa u sastavu Ministarstva finansija.
U komentaru “Da li su nasledni red i stepen krvnog srodstva isto?” sam pojasnio ono što se mora razumeti iz naslednog i porodičnog prava da bih mogao da se pozabavim pitanjima uticaja srodstva na umanjenje poreske obaveze i oslobođenje od iste kod prenosa prava svojine, jer to postoji, samo treba razumeti odnosno pravilno primenjivati propisano. Inače, sve ograde i napomene date u navedenom tekstu, važe i ovde.
Ovde moram da objašnjavam ono notorno, što službenici PU izgeda ne shvataju.
1. Šta kažu poreski „stručnjaci“?
Službenici PU pored svega navedenog u “Da li su nasledni red i stepen krvnog srodstva isto?” i “Da li bliskost srodstva ima uticaja na poresku obavezu?” ne razumeju izgleda ni relacije roditelj – dete. Jer, u drugom konkretnom slučaju, koji ću uzeti kao pokazni primer, pitanje je bilo da li majka koja stan dobijen na poklon od jedne ćerke dalje pokloni drugoj ćerki,plaća porez na kapitalni dobitak? Reč je bila o regulisanju nasleđa za života majke i rešenja trenutnih stambenih potreba sa što manje troškova. Situacija je sledeća. Prva ćerka poseduje mali stan a majka veliki. Umesto da stan dele po pola nakon smrti majke, ideja je da majka svoj veliki stan pokloni prvoj ćerki da u njemu živi sa svojom porodicom, a da druga ćerka na konto njenog dela u tom većem, majčinom stanu, preuzme manji stan koji je vlasništvo sestre. Jer to zadovoljava njihove trenutne životne potrebe i rešava problem podele nasleđa u budućnosti. Prosto, samo treba naći najjeftiniju soluciju.
Iz Kontakt centra PU stigao je zvaničan pismeni odgovor, da će majka morati da plati porez na kapitalnu dobit po stopi od 15%, jer (citat): „U slučaju koji ste naveli nepokretnost neće biti stečena u prvom naslednom redu već je u pitanju poklon nasledniku u drugom naslednom redu po Zakonu o nasleđivanju i po tom osnovu postoji obaveza za utvrđivanje poreza na kapitalni dobitak.“. I sve to su zaključili tumačeći Zakon o nasleđivanju („Sl. glasnik RS“, br. 46/1995, 101/2003-USRS i 6/2015) – u daljem tesktu: ZON i Zakon o porezu na dohodak građana („Sl. glasnik RS“, br. 24/2001, 80/2002, 80/2002-dr.zakon, 135/2004, 62/2006, 65/2006-isp., 31/2009, 44/2009, 18/2010, 50/2011, 91/2011-OUS, 93/2012, 114/2012-OUS, 47/2013, 48/2013-isp., 108/2013, 57/2014, 68/2014-dr.zakon, 112/2015, 113/2017, 95/2018, 86/2019, 153/2020, 44/2021, 118/2021, 138/2022, 92/2023, 94/2024 i 19/2025) – u daljem tekstu: ZPDG.
Inače, pošto je u konkretnom slučajurečo poklonu gde je nabavna cena jednaka nuli, porez bi bio obračunat primenom navedene stope na poresku osnovicu koju činu ukupna tržišna vrednost stana u skladu sa stavom 2. člana 16. Zakona o porezima na imovinu („Sl. glasnik RS“, br. 26/2001, 45/2002-SUS, 80/2002, 80/2002-dr.zakon, 135/2004, 61/2007, 5/2009, 101/2010, 24/2011, 78/2011, 57/2012-OUS, 47/2013, 68/2014-dr.zakon, 95/2018, 99/2018-OUS, 86/2019, 144/2020, 118/2021, 138/2022 i i 94/2024) – daljem tekstu: ZPI.
2. Šta kažu propisi?
Stopa poreza na kapitalni dobitak iznosi 15%, to je jedino tačno, to piše u članu 77. ZPDG.
Prema članu 72. ZPDG, kapitalni dobitak, odnosno gubitak u smislu ovog zakona predstavlja razliku između prodajne cene prava, udela i hartija od vrednosti i njihove nabavne cene, ostvarenu prenosom stvarnih prava na nepokretnostima, pored drugih tačno određenih slučajeva. Prenos prava može biti sa ili bez naknade (poklon), a obveznik poreza na kapitalni dobitak je svako fizičko lice, uključujući i preduzetnika, koje je izvršilo prenos prava.
A stav 1. člana 72a ZPDG, na čije odredbe se poziva PU (mada pogrešno navodi broj člana i ne razume šta citira), glasi (citat):
„Kapitalnim dobitkom, odnosno gubitkom u smislu ovog zakona ne smatra se razlika nastala prenosom prava, udela ili hartija od vrednosti, kada:
1) su stečeni nasleđem u prvom naslednom redu;
2) se prenos vrši između bračnih drugova i krvnih srodnika u pravoj liniji;“.
Citat je zaključno sa tačkom 2) stava 1. jer ostalo nije bitno za ovo razmatranje.
I sad PU kaže da je majka u odnosu na ćerku u drugom naslednom redu, što i jeste tačno. To propisuje član 12. ZON. Ali u ovom slučaju je nebitno, jer ovde nije reč o nasleđu već o prenosu prava poklonom (pravnim poslom) između krvnih srodnika u pravoj liniji. PU ovde zanemaruje direktnu odredbu tačke 2) stava 1. člana 72a ZPDG, koja predviđa oslobođenje od poreske obaveze ako se prenos vrši između bračnih drugova i krvnih srodnika u pravoj liniji. Ovde nije reč o kumulativno (i jedan i drugi) već alternativno postavljenim uslovima (samo jedan je dovoljan za sticanje prava, ili jedan ili drugi). A majka i ćerka jesu krvni srodici u pravoj liniji, najdirektniji i najbliži. Što sam, valjda, u tekstu „Da li su nasledni red i stepen krvnog srodstva isto?“ već jasno objasnio. Ponovću, srodnici koji potiču jedan od drugog su u pravoj liniji direktnog krvnog srodstva. Znači, postoji pravo na potpuno oslobođenje od plaćanja poreza na kapitalni dobitak.
Iako me ni to ne bi iznenadilo (jer sa ovakvim razmišljanjima PU sve je moguće), najnebuloznije bi bilo da odredbu tačke 2) stava 1. člana 72a ZPDG, zbog sastavnog veznika „i“ (koji ukazuje na kumulaciju ali može da znači i nabrajanje, umesto zareza)neko tumači tako da će oslobođenja biti samo ako se prenos vrši između bračnih drugova koji su ujedno krvni srodnici u pravoj liniji. Naravno šalim se, jer osim što je potpuno besmisleno, zakonski bi to bio nemoguć uslov, jer član 19. Porodičnog zakona („Sl. glasnik RS“, br. 18/2005, 72/2011-dr. zakon i 6/2015) kaže da brak ne mogu sklopiti krvni srodnici u pravoj liniji (kao i bliži srodnici u pobočnim što nas ne interesuje).
3. Kada srodstvo još oslobođa od plaćanja poreza?
Jedino što je PU u konkretnom slučaju pogodila je bio odgovor na pitanje koje nije ni bilo postavljeno, a što su oni koji su pitali i sami znali, da se u slučaju prenosa vlasništva na nepokretnosti poklonom od strane majke ka ćerki može primeniti odredba tačke 1) stava 1. člana 21. ZPI, po kojoj porez na nasleđe i poklon ne plaća: naslednik prvog naslednog reda, supružnik i roditelj ostavioca, odnosno poklonoprimac prvog naslednog reda i supružnik poklonodavca.
A ono što nisu rekli je da ne mora da se plati ni porez na prenos vlasništva na nepokretnosti poklonom od strane ćerke ka majci, jer po tački 3) stava 1. člana 21. ZPI, porez na nasleđe i poklon ne plaća ni naslednik, odnosno poklonoprimac drugog naslednog reda – na jedan nasleđeni, odnosno na poklon primljeni stan, akoje sa ostaviocem odnosno poklonodavcem neprekidnoživeo u zajedničkom domaćinstvu (ako su živele u zajedničkom domaćinstvu) najmanje godinu dana pre smrti ostavioca, odnosno pre prijema poklona. A taj uslov je formalni, ispunjava se prijavom prebivališta na nekoj adresi.
Jedino što je za utehu, u inače tipskom formatu odgovora, stoji napomena (tačnije ograda, toliko su bar pošteni da kažu), da Kontakt centar PU daje opšte informacije o primeni poreskih propisa i o poreskom postupku, zasnovane na propisima važećim u trenutku davanja odgovora, koje nisu obavezujuće. Što inače i sam stalno ističem, da po članu 80. Zakona o državnoj upravi („Sl. glasnik RS“, br. 79/2005, 101/2007, 95/2010, 99/2014, 30/2018-dr.zakon i 47/2018), mišljenja organa državne uprave nisu obavezujuća, zato ih ne treba prihvatati zdravo za gotovo.
Inače, PU u svojim odgovorima i na svojoj web prezentaciji s ponosom ističe da postoji kanal za neposrednu komunikaciju – šalteri „Vaš poreznik“ u okviru filijala, gde poreski obveznici u neposrednoj komunikaciji sa poreskim službenicima, mogu dobiti sve tražene informacije. Pitam se kako toizgleda, kad odmah iz glave odgovaraju, ako greše u slučaju pismeno postavljnih pitanja,kada imaju vremena da se konsultuju i napišu odgovor? I koga bi ti koji daju odgovore konsultovali, stručnjake čija sam tumačenja ovde analizirao? Ili možda one iz ministarstva koji jasan i precizan izraz upotrebljen u zakonu tumače kao nešto sasvim drugo, o čemu sam pisao u „Šta zaista predstavlja novčana naknada zbog neiskorišćenog godišnjeg odmora?“.
4. Umesto zaključka
U „Da li bliskost srodstva ima uticaja na poresku obavezu?“ sa predstavio pokazni primer, odnosno izneo šta smatra PU i kako na osnovu toga određuje poreske obaveze. Takođe, obajsnio sam zašto tumačenje PU nije ispravno, jer u pokaznom primeru, žalba je usvojena, prihvaćeni su svi navodi, izvršen je povraćaj više plaćenog poreza i svih troškova sa kamatom.
U tekstu “Na šta su sve spremni poreski službenici?”, analizirao sam to kako nepoznavanje propisa i odsustvo stručnog znanja utiče na pravilnost donete odluke, te nepravilnosti u postupku, i kaznena dela koja se time čine.
Rokovima za postupanje drugostepenog organa bavio sam se u “Da li drugostepeni poreski organ ima rokove u kojima mora da postupa?”.
U „Kad počinje i šta se čini u poreskom žalbenom postupku?“ razmatrao sam obaveze prvostepenog organa po prijemu žalbe, time šta može a šta mora da uradi.
Tome do koje granice sme da ide poreski organ, te kaznenom i materijalnom odgovornošću istog posvetio sam „Sme li poreski organ da prisiljava stranku da odustane od žalbe?“.
Pitanjem kamate kod povraćaja iznosa više ili pogrešno plaćenog poreza bavio sam se u „Da li se plaća kamata kod povraćaja plaćenog poreza?“.
Izvor: Izvod iz propisa preuzet je iz programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a.