od 2010.

Obrazovanje kao kriterijum za bodovanje prilikom utvrđivanja tehnološkog viška

U okviru našeg serijala tekstova posvećenih pravilnoj primeni kriterijuma za utvrđivanje zaposlenih za čijim je radom prestala potreba u školi, nakon što smo u uvidnom tekstu “Kriterijumi za utvrđivanje zaposlenih u školi za čijim je radom prestala potreba” obradili opšti okvir i pravni osnov za utvrđivanje zaposlenih za čijim je radom prestala potreba u ustanovama obrazovanja, a zatim obradili rad ostvaren u radnom odnosu kao kriterijum, drugi po redu kriterijum jeste obrazovanje.

Iako su nivoi obrazovanja i pripadajući bodovi jasno gradirani samim Posebnim kolektivnim ugovorom za zaposlene u osnovnim i srednjim školama i domovima učenika (“Sl. glasnik RS”, broj 21/2015, 16/2018-sporazum, 8/2019-sporazum, 92/2020, 27/2022-sporazum, 123/2022 i 13/2025) (u daljem tekstu:PKU), u praksi se često postavljaju pitanja šta se tačno smatra „odgovarajućim obrazovanjem“ i do kog trenutka se priznaju stečene diplome.

Obrazovanje kao kriterijum za bodovanje

Imajući u vidu član 34. PKU jasno je diferenciran svaki nivo obrazovanja te odgovarajući broj bodova koji nosi sa sobom:

“2. obrazovanje:

1) za visoko obrazovanje na studijama drugog stepena (master akademske studije, specijalističke akademske studije ili specijalističke strukovne studije) u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju, počev od 10. septembra 2005. godine i na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine, po propisu koji je uređivao visoko obrazovanje do 10. septembra 2005. godine – 20 bodova,

2) za visoko obrazovanje na studijama prvog stepena (osnovne akademske, odnosno osnovne strukovne studije), studijama u trajanju od tri godine ili višim obrazovanjem – 15 bodova,

3) za specijalističko obrazovanje nakon srednjeg obrazovanja – 13 bodova,

4) za srednje obrazovanje u trajanju od 4 godine – 12 bodova,

5) za srednje obrazovanje u trajanju od 3 godine – 10 bodova,

6) za osnovno obrazovanje i osposobljenost za rad u trajanju od jedne ili dve godine – 5 bodova.

Bodovanje se vrši prema stečenom odgovarajućem obrazovanju.”

Bodovanje se vrši prema stečenom odgovarajućem obrazovanju. Šta to znači? To znači da se u obzir uzima samo stečeno obrazovanje do trenutka bodovanja odnosno do dostavljanja dokumentacije i zasedanja komisije. Takođe, to znači da se u obzir uzima samo odgovarajuće obrazovanje za konkretno radno mesto gde npr. neće biti uzet u obzir nekome doktorat iz neke oblasti ako je za to radno mesto master predviđen kao odgovarajući stepen obrazovanja.

Akademski naziv doktor nauka svakako nije predviđen kao kriterijum na osnovu koga se dobijaju bodovi, ali je ovde radi objašnjenja bodovanja “odgovarajućeg obrazovanja” dat kao primer.

Dosledna primena pravila da se boduje samo odgovarajući stepen i nivo obrazovanja predviđen za konkretno radno mesto ključna je za izbegavanje grešaka i potencijalnih prigovora zaposlenih.

Napomena: Ovaj tekst je deo serijala članaka posvećenih detaljnoj analizi kriterijuma za utvrđivanje tehnološkog viška u osnovnim i srednjim školama i domovima učenika. Ukoliko ste propustili uvodni tekst sa relevantnim odredbama PKU-a ili želite da pročitate analizu ostalih kriterijuma (obrazovanje, takmičenja, pedagoški doprinos, zdravstveno stanje i dopunski kriterijumi), sve povezane tekstove možete pronaći na našem portalu.

Izvor: Izvodi iz propisa preuzeti su iz programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a.

Najnoviji tekstovi