Nakon što smo u uvodnom tekstu Kriterijumi za uvećanje godišnjeg odmora zaposlenih u ustanovama obrazovanja i vaspitanja objavljenom na Pravnom portalu definisali opšti pravni okvir i podsetili na obaveznost primene osnova za uvećanje godišnjeg odmora, seriju pojedinačnih analiza započinjemo prvim i kriterijumom iz Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u osnovnim i srednjim školama i domovima učenika (“Sl. glasnik RS”, broj 21/2015, 16/2018-sporazum, 8/2019-sporazum, 92/2020, 27/2022-sporazum, 123/2022 i 13/2025) ( u daljem tekstu: PKU) – doprinosom na radu.
Budući da nepoštovanje odredaba opšteg akta koje se odnose na rezultate rada može, prema sudskoj praksi, rešenje o godišnjem odmoru učiniti nezakonitim, pravilno uređenje ovog segmenta na nivou škole je od ključne važnosti.
Shodno čl. 14. stav 2 tač 1. podtač. 1)-3) PKU dužina godišnjeg odmora utvrđuje se tako što se zakonski minimum od 20 radnih dana uvećava po osnovu:
1. doprinosa na radu:
1) za ostvarene izuzetne rezultate – 4 radna dana,
2) za vrlo uspešne rezultate – 3 radna dana,
3) za uspešne rezultate – 2 radna dana;
Stavom 2 navedenog člana je propisano da se doprinos na radu utvrđuje opštim aktom poslodavca.
PKU ne sadrži bliže određenje šta se može smatrati izuzetnim rezultatima, vrlo uspešnim rezultatima i uspešnim rezultatima.
Komisija za tumačenje PKU se prema saznanju autora ovog teksta nije izjašnjavala o ovom kriterijumu za uvećanje godišnjeg odmora.
Kao dobar primer može poslužiti definisanje ovih pojmova u PKU za predškolske ustanove čiji je osnivač grad Beograd, u kome se navodi:
„Pod izuzetno ostvarenim rezultatima rada smatra se uvođenje inovacija u radu kojima se unapređuje delatnost Ustanove kao i obavljanje naročito kreativnog posla (izrada didaktičkih sredstava, akata i sl.).
Pod vrlo uspešnim rezultatima rada smatra se usvajanje inicijativa i predloga za racionalnije poslovanje Ustanove, kao i adekvatno predstavljanje Ustanove na stručnim skupovima.
Pod uspešnim rezultatima smatra se obavljanje svih potrebnih dodatnih i vanrednih poslova.“
Naravno navedeno se ne odnosi na zaposlene u školama, ali može poslužiti kao primer šta se u pravnom prometu smatra pod ovim pojmovima kojima se definiše raspon doprinosa na radu.
Sam PKU jasno propisuje raspon dodatnih dana u zavisnosti od obima doprinosa na radu.
Ono što je važno istaći, a kako navedeno nije bliže predviđeno PKU, doprinos na radu kao kriterijum treba biti dodatno razrađen opštim aktom na nivou ustanove, definisanjem tačnih podkriterijuma (npr. učestvovanje na takmičenjima, redovnost na radu i sl.) na osnovu kojih bi se doprinos mogao podvesti pod neku od navedenih kategorija (izuzetni rezultati, vrlo uspešni rezultati i uspešni rezultati).
Dakle, direktor nema autonomiju da proizvoljno ocenjuje zaposlene po ovom kriterijumu na osnovu svog uverenja.
U opštim aktima ustanova rasprostranjena je i praksa da ocenu uspešnosti rezultata na radu daje komisija koju formira direktor škole, što svakako ne oslobađa isključenja proizvoljnosti i samovolje prilikom ocene.
Skrećemo pažnju da opšta napomena iz uvodnog teksta Kriterijumi za uvećanje godišnjeg odmora zaposlenih u ustanovama obrazovanja i vaspitanja o autorskoj prirodi analize, logičkom tumačenju pravnih praznina i obavezi konsultovanja zvaničnih stavova u potpunosti važi i za ovaj, kao i za sve ostale pojedinačne komentare kriterijuma.
Izvor: Izvod iz propisa preuzet iz pravne baze “Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com
NAPOMENA: Ovaj i povezani tekstovi predstavljaju ekstrakt iz stručnog komentara “Kriterijumi za uvećanje godišnjeg odmora zaposlenih u ustanovama obrazovanja i vaspitanja”, objavljenom u časopisu “Prosveta u praksi”, broj 29.