Lepo je kad neko potvrdi da ste u pravu, iako ono što tvrdite nije ništa spektakularno. Jer, to sve jasno piše u zakonu. Ali, zakone i pravila pravničke struke treba znati. A to – stručno znanje, nam izgleda ponajviše fali.
U svojim tekstovima neprestano ukazujem na ono u čemu zakonodavna vlast, sudovi, tužilaštva, državni organi, nezavisna regultorna tela i svi ostali, neprestano greše u pisanju i tumačenju propisa. Konkretan povod za pisanje ovog komentara su zaključci Prekršajnog suda u Beogradu (u daljem tekstu: Sud) koji dokazuju ono na šta sam više puta ukazivao u svojim radovima. Znači, povod u pozitivnom kontekstu, nasuprot uobičajenom kada sam kritički nastrojen prema zaključcima sudova, što je na moju veliku žalost, jer više bih voleo da ističem ono što je dobro i pravilno nego da kudim. Ali, šta sad.
Ovaj i povezani tekstovi su ekstrakti iz stručnog komentara „ Kada je prekršajni nalog neizvršiv?”, objavljenog u časopisu Advokatska kancelarija br. 127, mart 2025. god.
Inače, sve ograde date u napomeni na stranici „PRAVILA KORIŠĆENJA PRAVNOG PORTALA“, odnosno koje sam davao u prethodnim autorskim tekstovima objavljenim na Pravnom portalu (u vezi očekivanja, namera, motiva, svrhe i manira pisanja teksta, odsustva namere izvrgavanja ruglu i optuživanja, upotrebe izraza i skraćenica te rodne i polne neutralnosti upotrebljenih izraza, o tome šta predstavlja izneto, itd.), važe i ovde. Pod izrazom “propis”, podrazumevam svaku vrstu opšteg akta, odnosno akta opšte pravne snage, kako zakone, tako i podzakonske akte (uredbe, pravilnici, odluke…), te potvrđene međunarodne ugovore i konvencije koji se primenjuju kod nas. Skraćenica RS označava Republiku Srbiju, a objašnjenje za druge skraćenice će biti dato pri njihovoj prvoj upotrebi. Svi tekstovi koje navodim dostupni su (ili će biti uskoro) na Pravnom portalu (u celini ili u delovima, kao ekstrakti).
1. Šta je Sud rekao?
Citiraću šta je Sud rekao u svom Rešenju 144 Pr.br. 14476/24 od 21. maja 2024. god. (u daljem tekstu: Rešenje). U izreci Rešenja Sud kaže (citat):
“[…] Odbacuje se zahtev za sudsko odlučivanje o prekršajnom nalogu broj […] izdatog dana 21.11.2023. godine od strane izdavaoca Sekretarijat za inspekciju, nadzor i komunkaciju Gradske uprave grada Beograda pravnom licu, zbog prekršaja iz člana 64v stav 5. Odluke o komunalnom redu […], koji je podnet od pravnog lica […] dana 09.02.2024. godine, jer je nastupila zastarelost za pokretanje prekršajnog postupka.
Prekršajni nalog broj […], ne može steći svojstvo konačnosti i izršnosti tako da se neće izvršiti. […].
Dakle, iako na prvi pogled izgleda da je podnosilac zahteva za sudsko odlučivanje o prekršajnom nalogu izgubio, jer je njegov zahtev odbačen, u stvari, pobedio je. Jer, sporni nalog ne može proizvesti nikakvu posledicu.
U obrazloženju Rešenja Sud kaže (citat):
“Okrivljeno pravno lice […] je ovom sudu podnelo dana 05.02.2024. godine zahtev za sudsko odlučivanje povodom prekršajnog naloga broj […] izdatog dana 21.11.2023. godine zbog prekršaja iz člana 64v stav 5. Odluke o komunalnom redu.
Sud je prilikom ispitivanja uslova za pokretanje prekršajnog postupka povodom podnetog zahteva za sudsko odlučivanje utvrdio da je prekršajnim nalogom okrivljenom pravnom licu […] stavljeno na teret da je prekršaj učinio dana 17.03.2023. godine. Postupajuća sudija je od izdavaoca naloga dopisom od 02.04.2024. godine zatražila da dostavi podatke o tome kada je prekršajni nalog uručen okrivljenom. Kako je u trenutku kada je preduzeta prva radnja, prošlo više od godinu dana, ovaj sud nalazi da su se stekli uslovi da se podneti zahtev za sudsko odlučivanje odbaci, shodno članu 184. stav 2. tačka 4) Zakona o prekršajima, jer je nastupila zastarelost za pokretanje prekršajnog postupka u smislu člana 184. stav 1. Zakona o prekršajima, imajući u vidu da je od dana kada je prekršaj učinjen protekla jedna godina, pa je sa ovih razloga doneta odluka kao u izreci ovog rešenja.“.
Inače, gore citirano je skoro celo Rešenje, u koje sam imao uvid jer sam u postupku zastupao okrivljeno pravno lice. Izostavljeni su samo delovi koji se odnose na konkretne podatke, koji nisu od značaja za razmatranje.
Iako je obrazloženje malo šturo, mislim da je potupno jasno šta je Sud rekao. Naravno, to može biti jasno samo onima koji imaju pravna znanja (umeju da protumače napisane odredbe), odnosno znaju šta piše u Zakonu o prekršajima (“Sl. glasnik RS”, broj 65/2013, 13/2016, 98/2016-OUS, 91/2019-dr.zakon, 91/2019 i 112/2022-OUS) – u daljem tekstu: ZOP, kojim je uređen postupak u kome se izriču kazne za prekršaje.
2. Kako se pokreće prekršajni postupak?
O prekršajnom postupku uopšte a posebno o prekršajnim nalozima sam mnogo pisao (kad se i kome mogu izdati, o načinu i proceduri izdavanja, formi i sadržini naloga., dostavljanju…), npr. u stručnom komentaru „Kako se pravilno izdaje prekršajni nalog?“, koji je u celosti objavljen u časopisu Advokatska kancelarija br. 86, oktobar 2021. god., i ekstraktima iz tog komentara (Šta je to prekršajni nalog?, Gde se izdaje i kako se dostavlja prekršajni nalog?, Ko i kome može izdati prekršajni nalog?, Zašto je kod prekršajnog naloga važna forma?, Kako se otkriva prekršaj za koji se izdaje nalog?).
Pravilnom procedurom u vezi izdavanja prekršajnih naloga bavio sam se u komentaru “Zašto se obavezne radnje moraju izvršiti na licu mesta?”, koji je u celosti objavljen u časopisu Advokatska kancelarija br. 116, april 2024. god., te “Koje procesne manipulacije se čine kod izdavanja prekršajnih naloga?”, koji je u celosti objavljen u časopisu Advokatska kancelarija br. 99, novembar 2022. god., kao i ekstraktima iz tih komentara (Zbog čega se prekršajni nalog izdaje odmah i na licu mesta?, Zašto je obavezno preduzeti radnju koja potvrđuje postojanje prekršaja?, Čemu vodi nezakonita procedura kod izdavanja prekršajnih naloga?, Da li je naknadno izdavanje prekršajnog naloga procesna manipulacija?, Kako se čine manipulacije dokazima pri izdavanju prekršajnog naloga?, Da li je „trgovanje krivicom“ u prekršajnom nalogu manipulacija?).
Zato ću ovde podsetiti samo na ono što je važno za ovo razmatranje.
Sažeću poentu. Prekršajni postupak, kao i svaki drugi zvanični postupak, je procedura koja mora biti pravilno sprovedena. Nije važno samo šta se i kako desilo, da li je neko kriv ili ne, već i da je kazna izrečena u zakonom propisanom postupku. Jer, po ko zna koji put podsetiću, načelo zakonitosti proklamovano je u članu 86. ZOP, u kome se kaže da ovaj zakon utvrđuje pravila kojima se osigurava da niko nevin ne bude kažnjen, a da se odgovornom učiniocu prekršaja izrekne prekršajna sankcija pod uslovima koje predviđa ovaj zakon i na osnovu zakonito sprovedenog postupka.
Članom 87. ZOP propisano je da prekršajnu sankciju može izreći samo nadležni sud koji vodi prekršajni postupak po ovom zakonu, a izuzetno i ovlašćeni organ, odnosno ovlašćeno lice prekršajnim nalogom u skladu sa zakonom.
Uslovi za izdavanje prekršajnog naloga propisani su članom 168. ZOP, pa tako, prekršajni nalog se izdaje kada je za prekršaj zakonom ili drugim propisom od prekršajnih sankcija predviđena samo novčana kazna u fiksnom iznosu.
Za ovu analizu, najvažnije su odredbe ZOP date u Delu drugom u Glavi XX koja ima naziv “POKRETANJE PREKRŠAJNOG POSTUPKA”.
Prema stavu 2. člana 168. ZOP, za prekršaje za koje je predviđena samo novčana kazna u fiksnom iznosu, tj. za koje se izdaje prekršajni nalog ne može se podneti zahtev za pokretanje prekršajnog postupka pred nadežnim sudom.
Vidimo da, iako je i postupak izdavanja prekršajnog naloga u stvari neki oblik prekršajnog postupka, ZOP kao prekršajni postupak posmatra samo postupak pred prekršajnim sudom. Dakle, kada se govori o prekršajnom postupku, misli se samo na postupak pred prekršajnim sudom.
Član 167. ZOP kaže, prekršajni postupak se pokreće rešenjem suda na osnovu:
1) zahteva za pokretanje prekršajnog postupka;
2) izdatog prekršajnog naloga povodom koga je podnet zahtev za sudsko odlučivanje.
Postupak po zahtevu za odlučivanje od strane suda uređen je članom 174. ZOP, prema kome lice protiv koga je izdat prekršajni nalog ukoliko ne prihvata svoju odgovornost može nadležnom sudu u roku od osam dana od prijema prekršajnog naloga, lično ili putem pošte, da dostavi potpisan prekršajni nalog, koji pod ovim uslovima predstavlja zahtev za sudsko odlučivanje o prekršajnom nalogu. Lice protiv koga je izdat prekršajni nalog dostavljanjem zahteva za sudsko odlučivanje nadležnom sudu stiče svojstvo okrivljenog u prekršajnom postupku.
Sud je obavezan da odmah nakon zavođenja predmeta ispita zahtev za sudsko odlučivanje, donese rešenje o pokretanju postupka i pozove organ koji je izdao prekršajni nalog da se u roku od osam dana izjasni i dostavi ili predloži dokaze o učinjenom prekršaju.
Ispitivanje zahteva za sudsko odlučivanje uređeno je članom 176. ZOP, prema kome sud rešenjem odbacuje neblagovremen ili nepotpisan zahtev za sudsko odlučivanje, kada prekršajni nalog postaje konačan i izvršan, a izrečenu novčanu kaznu sud će uneti u registar prekršajnih sankcija.
St. 4. i 5. člana 176. ZOP predviđeno je da ako je prekršajni nalog nečitak ili ne sadrži sve potrebne podatke za postupanje suda, a posebno ako nije preciziran činjenični opis radnje iz koje proizilazi pravno obeležje prekršaja, vreme i mesto izvršenja prekršaja, sud će pre donošenja rešenja o pokretanju postupka zatražiti od organa koji je izdao prekršajni nalog da ga u roku od osam dana uredi. Ako ovlašćeni organ u ostavljenom roku ne postupi po zahtevu suda i ne otkloni nedostatke, sud će postupiti kao sa neurednim zahtevom za pokretanje prekršajnog postupka iz člana 182. ovog zakona, kada se smatra se da je podnosilac zahteva odustao od istog a zahtev se rešenjem odbacuje.
Po članu 177. ZOP, ukoliko sud zahtev okrivljenog za sudsko odlučivanje na osnovu izdatog prekršajnog naloga ne odbaci, doneće rešenje o pokretanju prekršajnog postupka, o čemu obaveštava izdavaoca prekršajnog naloga i od istog traži da o učinjenom prekršaju pruži sve dokaze kojima raspolaže. Ovde se shodno primenjuje i član 185. ZOP, koji propisuje da, ako sud ne odbaci zahtev za pokretanje prekršajnog postupka, donosi rešenje o pokretanju prekršajnog postupka, koje ne dostavlja se podnosiocu zahteva ni okrivljenom, jer protiv istog nije dozvoljena žalba.
Dakle, ako sud ne odbaci nego prihvati zahtev za sudsko odlučivanje, izdati prekršajni nalog faktički se izjednačava sa zahtevom za pokretanje prekršajnog postupka pred sudom, a lice kome je kazna izrečena nalogom postaje okrivljeni, dok izdavalac naloga postaje podnosilac zahteva za pokretanje prekršajnog postupka.
3. Umesto zaključka
Ovde sam otvorio temu i dao uvod, tj. objasnio o čemu je reč, odnosno šta je bio konkretan povod za ovaj i povezane komentare, te pojasnio osnovne postavke (kako se uopšte pokreće prekršajni postupak i koje su posledice toga). Inače, sve ograde i napomene date u navedenom tekstu, važe i ovde.
Šta se dešava sa prekršajnim nalogom kada postupak dođe do suda razmotriću u „Šta se dešava sa prekršajnim nalogom kada se zahteva sudsko odlučivanje?“.
A time kada konačan i izvršan prekršajni nalog neće proizvesti posledice, i zašto je to tako, pozabaviću se u „Kada konačan prekršajni nalog neće proizvesti posledice?“.
Izvor: Izvod iz propisa preuzet je iz programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a